Infarkt miokarda (srčani udar) – uzrok, simptomi i liječenje

Srčani udar ili infarkt miokarda označuje oštećenje i odumiranje (infarkt) stanica srčanog mišića (miokard) koje nastaje kada dođe do smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić. Glavni uzrok infarkta miokarda jest ateroskleroza arterija koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, to jest bolest koronarnih arterija.

Koronarna bolest srca odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti pučanstva diljem svijeta. Prema podacima SAD-a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan čovjek. Statistički podaci za Hrvatsku su oskudniji, ali prema njima su srčano žilne bolesti, posebice koronarna bolest, vodeći uzroci pobola i smrtnosti. Na to upućuje podatak da je udio srčano žilnih bolesti u sveukupnoj smrtnosti našeg pučanstva, čak više od 50%.

Do 55. godine života infarkt miokarda je za 5 do 6 puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. Poslije toga, u starijoj dobi, od infarkta češće obolijevaju žene.

---

Najvažniji čimbenici rizika za srčani udar (infarkt miokarda) su:

• Dob – starija životna dob znači i veći rizik za srčani udar;
• Muški spol – muškarci imaju veći rizik za srčani udar (infarkt miokarda) od žena i obolijevaju u ranijoj životnoj dobi u usporedbi sa ženama;
• Genetska sklonost – ukoliko je jedan ili više bliskih rođaka u obitelji imao srčani udar, posebice u mlađoj životnoj dobi, postoji tzv. genetska predispozicija ili sklonost za razvoj iste bolesti;
• Pušenje – duhanski dim je dokazan, snažan, nezavisan čimbenik rizika za srčani udar (infarkt miokarda), pri čemu pušači imaju 2-4 puta veće izglede za srčani udar od osoba koje nikada nisu pušile;
• Dijabetes – šećerna bolest je toliko snažan čimbenik rizika za srčani udar (infarkt srca) i bolesti krvnih žila, da se osobe sa šećernom bolešću liječe kao da su već imale neki neželjeni događaj poput srčanog udara; činjenica je da 2/3 osoba s dijabetesom umire od bolesti srca i krvnih žila povezanih s komplikacijama šećerne bolesti koje nastaju na krvnim žilama;
• Kolesterol – povišene vrijednosti ukupnog i tzv “lošeg” LDL kolesterola u izravnoj su vezi s rizikom od srčanog udara;
• Krvni tlak – povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika koji povećava izglede za obolijevanje od srčanog udara;
• Tjelesna aktivnost – izostanak ili premala tjelesna aktivnost također je povezana sa sklonošću za srčani udar (infarkt miokarda); redovita umjerena tjelovježba sprječava bolesti srca i krvnih žila, budući da se vježbanjem kontroliraju i drugi snažni čimbenici rizika, poput krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi;
• Pretilost – povećana tjelesna težina i pretilost (posebice povećani opseg struka) rizični su čimbenik za bolesti srca i krvnih žila, čak i kod osoba koje nemaju druge čimbenike rizika; gubitak težine od svega 5 kg može značajno smanjiti rizik od ateroskleroze.

Treba napomenuti da na gore navedenom popisu rizičnih čimbenika postoje dvije osnovne skupine, čimbenici na koje ne možemo utjecati (dob, spol, genetika), ali veći dio su oni koje svojim ponašanjem možemo promijeniti i na taj način značajno smanjiti svoj osobni rizik.

Svaka osoba može izračunati svoj vlastiti rizik za nastup srčanog udara (infarkta miokarda) ili drugog neželjenog događaja koji su posljedica ateroskleroze u razdoblju od idućih 10 godina. Za to na internetu postoje odlični kalkulatori rizika, kao na primjer Heart Score (www.heartscore.org). Tako će primjerice muškarac u dobi od 51 godine, pušač, sa sistoličkim tlakom od 150 mmHg i ukupnim kolesterolom od 6,3 mmol/l imati 10-godišnji rizik za srčani udar od 7 posto. Ova osoba ne može promijeniti spol, dob ili genetsko nasljeđe, ali ukoliko prestane pušiti, regulira krvni tlak (tako da sistolička vrijednost bude ispod 140 mmHg) i kolesterol (tako da ukupni kolesterol bude ispod 5 mmol/l), njegova će se šansa za srčani udar u idućih 10 godina smanjiti na samo 2 posto, što znači 3,5 puta manji rizik.

Uzroci srčanog udara

Srčani udar nastaje kada jedna ili više arterija koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) – koje kisikom opskrbljuju srčani mišić, postanu začepljene. Tijekom vremena, koronarne arterije se mogu suziti zbog nakupine različitih tvari, poput kolesterola. Te nakupine – poznate kao plak – u arterijama se nazivaju ateroskleroza.

Kada su koronarne arterije sužene zbog ateroskleroze, tada se to stanje naziva bolest koronarnih arterija. Ta bolest je temeljni uzrok većine srčanih udara. Jedan od plakova može puknuti i putem krvotoka dospjeti u druge tijela te uzrokovati moždani udar ili plućnu emboliju.

Na mjestu puknuća se formira krvni ugrušak, dijelom i zato što je tijelo zbunjeno i pokušava popraviti ozlijeđenu krvnu žilu. Ako je ugrušak dovoljno velik, može u potpunosti blokirati protok krvi kroz koronarne arterije.

Drugi uzrok srčanog udara jest grč koronarne arterije koji gasi dotok krvi do srčanog mišića. Supstance, poput kokaina, mogu izazvati takav, po život opasan grč. Ostali uzroci srčanog udara su mali krvni ugrušci ili tumori koji su putovali iz drugih dijelova tijela (koronarna embolija).

Srčani udar također se može dogoditi ako je protok krvi do srca izrazito smanjen, a to je moguće kod osoba s niskim krvnim tlakom tijekom šoka.

Simptomi infarkta miokarda

Glavni simptom infarkta miokarda jest bol u prsištu koja je mukla, po intenzitetu varira od blaže do jake i nepodnošljive boli, najčešće je karaktera pečenja, stezanja ili pritiska i ne mijenja intenzitet sa promjenom položaja tijela. Često se bolovi šire u lijevu ili obje ruke, u leđa ili vrat do donje čeljusti.

Od drugih simptoma često je prisutno preznojavanje, otežano disanje i osjećaj nedostatka zraka, lupanje srca, omaglice, bljedilo kože. Samome infarktu često prethodi period sličnih bolova koji su manjeg intenziteta i javljaju se kod psihofizičkog opterećenja a povlače se prilikom odmora, ali kod nekih ljudi infarkt se razvija bez ranijih simptoma. Prvi simptom infarkta mogu biti i aritmije koje se manifestiraju simptomima od palpitacija do nesvjestice ili iznenadne srčane smrti.

Kod starijih ljudi ili dijabetičara simptomi su često blaži i manje očiti, te se mogu zamijeniti sa tegobama od koštano mišićnog sustava ili žgaravice.

Infarkt miokarda – dijagnoza

Ako ste imali srčani udar, u bolnici će Vas smjestiti u koronarnu jedinicu ili na odjel intenzivne njege. Tamo će Vas podvrgnuti mnogobrojnim dijagnostičkim pretragama. Posebno bitna pretraga je elektrokardiogram (EKG). Vjerojatno će biti potrebno nekoliko EKG snimaka. Na odjelima za njegu srčanih bolesnika, EKG se prati cijelo vrijeme na EKG monitoru.

Mjerenjem troponina i LDH, markera oštećenja srčanog mišića, može se otkriti koliko je jak bio srčani udar.

Vjerojatno ćete morati napraviti i pretrage krvi. Liječnici će napraviti sve moguće pretrage koje mogu otkriti zašto je došlo do srčanog udara te postoji li uvjet koji morate poštovati kako biste u budućnosti izbjegli takvo stanje. Najčešće se radi o promjeni životnih i prehrambenih navika.

Liječenje srčanog udara

Kada je jednom postavljena dijagnoza srčanog udara (infarkta miokarda), glavni način liječenja sastoji se u otvaranju zatvorene arterije koja je odgovorna za srčani udar. To se načelno može postići na dva načina: davanjem lijeka u venu koji otapa ugrušak u blokiranoj arteriji, ili mehaničkim otvaranjem arterije postavljanjem tzv. stenta.

Potonji način je efikasniji i, zahvaljujući dobro organiziranoj “mreži” ustanova koje rade postupak tzv. primarne PCI, dostupan u najvećem dijelu Hrvatske (to znači hitno otvaranje zatvorene arterije postupkom perkutane koronarne intervencije – pristup kateterima u žilu na srcu i postavljanje mrežice, stenta). Ključni čimbenik za uspjeh ove intervencije jest vrijeme, pri čemu se nastoji da se krvna žila na ovaj način otvori unutar 90 minuta od ulaska bolesnika u hitnu službu.

Terapija lijekovima koja se preporuča bolesnicima nakon srčanog udara ovisi o svakom pojedinom slučaju, ali neki su lijekovi standardni, tj. nužni kod praktički svih bolesnika. To su lijekovi koji smanjuju vjerojatnost za ponovni nastanak ugruška (antitrombocitni lijekovi, u prvom redu acetilsalicilna kiselina, zatim klopidogrel), lijekovi koji štite srce od aritmija i povećane potrebe za kisikom (beta blokatori) te lijekovi za snižavanje povišene razine kolesterola (statini). Dodatna terapija koja se preporuča uključuje još i ACE inhibitore, odnosno lijekove koji kontroliraju eventualno prisutne rizične čimbenike, poput krvnog tlaka, šećerne bolesti, sklonosti spazmu (grču) koronarnih krvnih žila itd..

Bolesnici s niskom istisnom frakcijom (EF) koji prebole srčani udar imaju povećan rizik od iznenadne srčane smrti. Kod takvih se bolesnika, uz adekvatnu optimalnu terapiju lijekovima, razmatra i ugradnja ICD-a nakon što je prošlo više od 40 dana. Kod bolesnika s višim stupnjem srčanog zatajivanja nekad se koristi implantabilni kardioverter-defibrilator s biventrikulskom stimulacijom (CRT-D).

Koronarografija

Koronarografija – minimalno invazivan dijagnostički i terapijski postupak u domeni interventne kardiologije, kojim se putem jedne od perifernih arterija (na ruci ili preponi) kateterom pristupa do koronarnih arterija koje se zatim pod radiološkom kontrolom prikazuju, što omogućuje otkrivanje suženja ili začepljenja tih žila. U nastavku zahvata može se pokušati ukloniti tromb iz žile te suženi segment žile proširiti balonom ili ugradnjom potpornice (stenta) u žilu. Tako se nastoji ponovno omogućiti protok krvi i opskrba srčanog mišića hranjivim tvarima te pravodobnom intervencijom spriječiti trajno odumiranje srčanog mišića. Nakon ugradnje potpornice potrebno je godinu dana uzimati dvojnu antitrombocitnu terapiju, a acetilsalicilnu kiselinu treba uzimati trajno.

Sam zahvat je minimalno invazivan – zahtijeva punkciju arterije na ruci ili preponi, kroz koje se kateterom pristupa do koronarnih arterija. Na mjestu uboda daje se lokalni anestetik. Sama procedura obavlja se pod radiološkom kontrolom te uključuje ozračivanje pacijenta. Za radiološki prikaz krvnih žila upotrebljava se kontrastno sredstvo koje sadrži jod (bitno je navesti eventualne ranije alergije). Kontrastno sredstvo može u većim dozama može oštetiti funkciju bubrega, zbog čega je potreban nadzor bubrežne funkcije i dostatan unos tekućine u slučaju primanja veće doze kontrastnog sredstva ili kod bolesnika sa bolestima bubrega.

Danas koronarografija predstavlja najpovoljniji način liječenja infarkta miokarda, uz dobre rezultate liječenja i prihvatljivo niske stope komplikacija. Ključno je pravovremeno upućivanje na koronarografiju (vrijeme upućivanja ovisi o težini i tipu infarkta miokarda). Zato u Republici Hrvatskoj postoji mreža centara interventne kardiologije koji omogućuju pravovremeno zbrinjavanje svih pacijenata sa infarktom miokarda.

Prehrana kod srčanog infarkta

Ukoliko se budete pridržavali gornjih mjera, vjerojatno ćete se sami pobrinuti i za kvalitetu prehrane. To je svojevrsna “nuspojava” gore navedenih mjera. Opće preporuke su jednostavne: jedite što više svježeg voća i povrća, izbjegavajte rafinirane šećere i masnu hranu. Takozvani mediteranski tip prehrane je prepoznat u svjetskim razmjerima kao najzdraviji oblik prehrane.

Nadalje, jedite redovito, bolje više obroka manje količine i ne preskačite doručak. Priuštite si povremeno i meso i slatko, samo imajte mjeru. I plan. Ukoliko ste pretili, neka planovi budu realni, npr. redukciju pola do jednog kilograma tjelesne težine mjesečno. Poznato je da kampanjske dijete s velikom žrtvom i naglim gubitkom više kilograma ne nose dugoročne rezultate. Ispravno je postupno korigirati navike na razinu da predstavljaju nov stil života, a ne muku, kalvariju. Tako ćete i po postizanju cilja zadržati zdrave navike.

Pročitajte još: Srčani Udar – Simptomi, kako ih prepoznati i kako si pomoći

Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK537076/
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16818-heart-attack-myocardial-infarction
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/heart-attack
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-attack/symptoms-causes/syc-20373106
https://www.healthline.com/health/acute-myocardial-infarction

Slika preuzeta sa https://www.123rf.com/stock-photo/weak_heart.html