Infekcije gornjih dišnih putova

Infekcije gornjih dišnih putova

Objave

Infekcije dišnih putova (respiratorne infekcije) zasigurno su najčešće zarazne bolesti i jedan od vodećih razloga odlaska k liječniku. Do učestalih infekcija dišnih putova dolazi stoga što je riječ o jednom od prema okolišu najotvorenijih organskih sustava. Osobito prednjače infekcije gornjeg dijela dišnog sustava, a u ovu skupinu možemo ubrojiti običnu prehladu, gripu te razne bakterijske infekcije. Terapija se prilagođava kliničkoj slici i uzročniku.

Dišni simptomi

Među najčešće simptome dišnih bolesti spadaju kašalj, nestašica daha ili zaduha (dispneja), bol u prsištu, zviždanje pri disanju, hripanje pri disanju, iskašljavanje krvi, plavkasto obojenje kože i sluznica (cijanoza), batićasti prsti i zatajenje disanja. Neki od tih simptoma ne ukazuju uvijek na dišni problem. Bol u prsištu, na primjer, može biti i zbog bolesti srca ili želuca i crijeva.

Obična prehlada i febrilni respiratorni katar

Pod akutnim infekcijama gornjeg respiratornog sustava najčešće podrazumijevamo blagu bolest, običnu prehladu, te nešto teži oblik s blago povišenom temperaturom koji nazivamo febrilni respiratorni katar. Ove infekcije najčešće su u zimskim mjesecima. Simptomi u pravilu traju manje od 14 dana i uglavnom nestaju sami od sebe bez komplikacija. Odrasla zdrava osoba u prosjeku 2 do 4 puta godišnje oboli od obične prehlade. U najvećem broju slučajeva uzročnici ovih infekcija su respiratorni virusi kojih ima preko 200.

Febrilni respiratorni katar je klinički sindrom, skup simptoma, koji označava akutnu respiratornu bolest gornjega dijela dišnoga sustava s povišenom temperaturom i brojnim respiratornim simptomima. Za razliku od obične prehlade febrilni respiratorni katar je teža bolest s mogućim komplikacijama. Uz srednje izražene opće simptome kao što su vrućica, glavobolja i osjećaj umora, bolest je praćena upalom nosa i ždrijela s konjunktivitisom i otokom limfnih čvorova vrata. Često se javlja kašalj i promuklost te upala donjih dišnih putova s otežanim disanjem.

U više od 50% slučajeva se radi o visokozaraznom respiratornom virusu – rinovirusu. Virus ulazi u tijelo preko usta, nosa ili sluznice oka, a širi se kapljicama zrakom kada zaražena osoba govori, kihne ili zakašlje. Također se prenosi dodirom ili korištenjem zajedničkih stvari, kao što su kvaka, telefon i sl. Dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon kontakta s predmetom na kojem se nalazi virus, povećava se vjerojatnost da ćete “pokupiti” prehladu.

Simptomi

Akutne respiratorne infekcije uglavnom započinju peckanjem u grlu, iscjetkom iz nosa i kihanjem. Zatim se razvijaju neki od ostalih simptoma kao što su začepljenost nosa, osjećaj punoće u području uha, blaga glavobolja, blaga vrućica, kihanje, suzenje očiju, povremen suh kašalj, umor. Većina oboljelih se osjeća bolje već nakon četiri do pet dana od početka simptoma. Dok svi simptomi uglavnom nestaju unutar 10 dana, suhi kašalj se može zadržati čak do tri tjedna.

Kada se javiti liječniku?

U nekim slučajevima obična prehlada može se komplicirati bakterijskom upalom sinusa ili unutarnjeg uha. To se može očekivati u osoba koji imaju česte upale uha ili sinusa, u osoba koje imaju alergije, u osoba koje puše ili su često izložene dimu cigareta te u osoba koje imaju oslabljen imunološki sustav. Tada je potrebno javiti se liječniku koji će procijeniti da li je došlo do bakterijske komplikacije i ordinirati antibiotsku terapiju. Treba imati na umu da je u slučaju bolova u grlu i vrućice moguća bakterijska upala grla. Poslužite se ogledalom i promatrajte grlo pod osvjetljenjem. Ako primijetite bijele naslage na tonzilama, moguće je da imate bakterijsku upalu grla koju je za razliku od prehlade potrebno liječiti antibioticima.

Kada treba zatražiti medicinsku pomoć?
-Ako simptomi prehlade potraju duže od 10 dana.
-Ako imate bijele naslage na tonzilama – moguće je da zapravo imate streptokoknu upalu grla, koja se liječi antibioticima.
-Ako imate visoku temperaturu praćenu zimicama i tresavicama ili iskašljavanjem gustog sadržaja.
-Ako imate bolove u prsima, plavu boja usana ili noktiju.
-Ako prehladu dobije osoba koja ima kroničnu bolest pluća ili srca, dijabetes, koja prima kemoterapiju ili ima neku drugu bolest koja oštećuje imunološki sustav.

Liječenje prehlade

Osim propisanih tableta (koje preporučamo da ih uzimate samo ako ih baš trebate), koristite prirodne ublaživače i liječenje:

Odmor

Odmor je važan jer čuva energiju. Nije neophodno ostati u krevetu, ali je potrebno osigurati barem 8 sati sna i ne izlagati se naporima.

Dovoljno tekućine


Tekućina pomaže vlaženju sluznica i održavanju tjelesnih izlučevina u tekućem stanju, što je jako bitno za eliminaciju uzročnika i smanjenje neugodnog osjećaja začepljenosti dišnih putova. Osim toga, uzimanje tekućine smanjuje temperaturu. Potrebno je popiti 8-10 čaša vode ili druge bistre tekućine. Topli napitci poput čaja ublažit će simptome bolnog grla. Ne bi trebalo uzimati kavu i alkoholna pića jer potiču dehidraciju organizma. Ne preporučaju se kiseli napitci jer mogu dodatno iritirati grlo.

Održavanje vlažnosti zraka

Ako je u prostoriji u kojoj boravite suh zrak, osigurajte dovoljnu vlažnost uz pomoć posuda s vodom ili električnih ovlaživača zraka.

Prestanak pušenja

Potrebno je spriječiti i aktivno i pasivno izlaganje cigaretnom dimu koji dodatno dovodi do upale i oštećenja sluznice gornjeg dišnog sustava.

Pileća juha

Znanstveno je dokazano da pileća juha ima blagi protuupalni učinak te da smanjuje otok sluznice nosa. Domaća juha pokazala se jednako korisnom kao i ona iz vrećice.

Ispiranje grla

Ispiranje grla toplom blagom otopinom soli u vodi (1/2 čajne žlice soli na 2 dl vode) može olakšati simptome bolnog grla, smanjiti otok sluznice i upalu.

Ispiranje nosa

Ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom, više puta na dan, pomaže regeneraciju sluznice, održavanje vlažnosti i eliminaciju uzročnika.

Tvrdi bomboni

Cuclanjem tvrdih bombona ili bombona protiv kašlja možete umiriti upaljeno grlo. Mentol bomboni mogu isušivati sluznicu pa ih izbjegavajte.

Vazelin

Područje ispod nosa namažite vazelinskom kremom kako biste smanjili neugodnu iritaciju koja nastaje stalnim brisanjem nosa.

Gripa

Influenca (gripa) je akutna, lako prenosiva, teška i kratkotrajna zarazna bolest koju uzrokuje virus influence. Bolest se prenosi kapljičnim putem u bliskom kontaktu s zaraženom ili oboljelom osobom i pojavljuje se nakon kratke inkubacije od 1 do 2 dana.

Simptomi

Početak bolesti je nagli s jako izraženim općim simptomima: vrućica, bolovi u mišićima, malaksalost i glavobolja. Postepeno se razvijaju i drugi simptomi kao što su osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost, bol iza prsne kosti te suhi kašalj koji postepeno prelazi u produktivni. Najčešća je komplikacija upala pluća, uzrokovana virusom gripe ili kao sekundarna bakterijska infekcija.

Liječenje gripe

Osnovno liječenje akutnih virusnih respiratornih bolesti je simptomatsko: potrebno je uzimati veću količinu tekućine, pošteda od težih napora, po potrebi se koriste kapi za nos, lijekovi za snižavanje tjelesne temperature i/ili za smanjenje bolova te vitamin C. Ukoliko dođe do bakterijskih komplikacija onda se prema preporuci liječnika uzimaju antibiotici.

Što možete učiniti kako bi se zaštitili?

Pravilno se hranite i dovoljno odmarajte,
redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite,
češće perite ruke,
izbjegavajte doticanje sluznica (oči, nos, usta) rukama koje niste prethodno oprali,
izbjegavajte boravak u prostoriji s osobom koja je oboljela,
izbjegavajte boravak u zatvorenoj prostoriji u kojima boravi mnogo ljudi.

Najučinkovitija zaštita protiv gripe (učinkovitost oko 40%) postiže se cijepljenjem dok za običnu prehladu i febrilni respiratorni katar cjepivo ne postoji!

Kašalj

Kašalj je naglo, eksplozivno pomicanje zraka sa svrhom da se iz zračnih putova ukloni materijal.

Kašljanje, poznati ali i komplicirani refleks, je jedan od načina kojim se štite pluća i dišni putovi. Uz druge mehanizme, kašljanje pomaže u zaštiti pluća od udahnutih čestica. Kašljanje katkada stvara iskašljaj (sputum)―mješavinu sluzi, otpadnutih dijelova sluznice i stanica izbačenih iz pluća.

Kašalj može biti vrlo različit. Može biti izrazito neugodan, naročito ako su epizode kašljanja popraćene boli u prsištu, nestašicom daha ili neuobičajeno velikim količinama sputuma. Međutim, ako se kašalj razvija desetljećima, kao što to može biti u pušača s kroničnim bronhitisom, osoba to jedva i primjećuje.

Podaci o kašlju pomažu liječniku u utvrđivanju njegova uzroka. Zbog toga, liječnik može postaviti ovakva pitanja:
Kako dugo kašalj traje?
U kojem se dijelu dana javlja?
Koji čimbenici kao što su hladan zrak, položaj tijela, govor, jedenje, pijenje, utječu na kašalj?
Je li kašalj popraćen boli u prsištu, nestašicom daha, promuklošću, vrtoglavicom ili drugim simptomima?
Stvara li se iskašljaj?

Osoba može stvarati sputum i bez kašljanja, a može imati i suhi kašalj bez stvaranja sputuma. Nastajanje sputuma pomaže liječniku u postavljanju dijagnoze. Žućkast, zeleni ili smeđi sputum ukazuje na bakterijsku infekciju. Proziran, bijeli ili vodenasti sputum ne ukazuje na bakterijsku infekciju nego na virusnu infekciju, alergiju ili nadražajno djelovanje. Liječnik može sputum ispitati i mikroskopski; na infekciju dodatno ukazuju pod mikroskopom vidljive bakterije i bijele krvne stanice.

Liječenje

Budući da kašljanje ima važnu ulogu u podizanju sputuma i čišćenju dišnih putova, kašalj koji stvara mnogo sputuma u principu ne bi trebalo suzbijati. Liječenje odgovarajućeg uzroka, kao što je na primjer infekcija, tekućina u plućima ili alergija, puno je važnije. Na primjer, antibiotike se može dati kod infekcije, a antihistaminike u slučaju alergije.

Lijekovi protiv kašlja mogu se dati da se zatomi suhi kašalj (onaj koji ne stvara sputum), ukoliko takav kašalj osobi smeta. Isto tako u nekim slučajevima, kao kada je osoba iscrpljena kašljem i ne može spavati, lijekove protiv kašlja može se dati da se kašalj smanji, čak i ako podiže sputum. Kašalj se može liječiti dvjema skupinama lijekova: lijekovima protiv kašlja (antitusici) i lijekovima za bolje iskašljavanje (ekspektoransi).

Terapija protiv kašlja

Lijekovi protiv kašlja zatomljuju kašljanje. Narkotik kodein je sredstvo protiv bolova (analgetik) koje smanjuje kašalj djelujući na centar za kašalj u mozgu, ali može dovesti do pospanosti. Može uzrokovati i mučninu, povraćanje ili zatvor stolice. Ako se kodein uzima duže vrijeme, doza potrebna da smanji kašalj može se povećavati. I mnogi drugi narkotici koji se rabe protiv kašlja imaju slične nuspojave.

Dekstrometorfan nije sredstvo protiv bolova, ali učinkovito djeluje na centar za kašalj u mozgu. Sastavni je dio mnogih lijekova protiv kašlja koji se kupuju u slobodnoj prodaji, ne stvara naviku i ne dovodi do pospanosti.

Demulcenti stvaraju zaštitni premaz preko nadraženog područja. Korisni su kod kašlja uzrokovanog podražajem područja iznad grkljana. Dolaze u obliku bombona i sirupa.

Lokalni anestetici, kao što je benzokain, usporavaju refleks kašljanja. Štrcaju se na stražnji dio grla prije nego liječnik započne postupak koji bi mogao biti prekinut kašljem, kao npr. bronhoskopija (pregled uz uporabu cijevi kroz koju se mogu promatrati bronhi).

Inhalacija pare, na primjer iz aparata za stvaranje pare, može zaustaviti kašalj smanjivanjem podražavanja grkljana i dišnih putova. Vlaga iz pare razrjeđuje izlučevine pa ih se lakše iskašlje. Isti se rezultat može postići ovlaživačem s hladnom maglom.

Sredstva za iskašljavanje

Sredstva za iskašljavanje pomažu omekšivanju sluzi čineći bronhalne lučevine rjeđima i lakšima za iskašljavanje. Često rabljena sredstva za iskašljavanje su jodidi, a guaifenezin i terpin hidrat su sastavni dijelovi mnogih preparata u slobodnoj prodaji. Djeci može pomoći mala doza sirupa ipekakuane, osobito kod kašlja poput laveža psa (“krup”). Lijekovi koji razrjeđuju sluz (zvani mukoliticima) katkada se koriste u slučajevima debelih ljepljivih bronhalnih lučevina, kao što je to kod cistične fibroze.

Antihistaminici, sredstva protiv nakupljanja krvi i sredstva za širenje bronha.
Antihistaminici isušuju dišni sustav i nemaju učinak u liječenju kašlja osim u slučaju kada je uzrokovan preosjetljivošću (alergijom) ili kada se radi o hunjavici u ranom stadiju. U slučaju kašlja drugih uzroka djelovanje u smislu sušenja sluznice može biti štetno, jer zgušćuje dišne izlučevine i otežava njihovo iskašljavanje.

Sredstva protiv nakupljanja krvi kao što je fenilefrin koji olakšava u slučaju začepljenja nosa, nisu korisna u olakšanju kašlja ukoliko nije uzrokovan uklanjanjem lučevina iz zadnjih dijelova nosa u ždrijelo.

Sredstva za širenje bronha, kao što su udahnuti simpatomimetici ili preko usta uzet teofilin, mogu se propisati ako do kašlja dolazi zbog suženja dišnih putova kao što se događa pri bronhalnoj astmi i emfizemu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.