Intolerancija na laktozu probavni je problem koji značajno narušava kvalitetu života s brojnim simptomima, a skoro uvijek i najčešće onim probavnima. Stanje je to u kojem tijelo ne može probaviti laktozu, vrstu šećera koja se uglavnom nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima.
Intolerancija je vrlo raširena među odraslima i nije opasna. Ona se javlja kod oko 8% populacije. Neke grupe ljudi ju imaju i češće. To su Azijati, Afrikanci i, što je važno za naše podneblje, Mediteranci.
Simptomi intolerancije na laktozu
Bol u trbuhu i grčevi, proljev, vjetrovi, mučnina i nadutost najčešći su simptomi koji se javljaju nakon konzumacije proizvoda na bazi mlijeka. Do tegoba dolazi nakon unosa mliječnih proizvoda, a koliko će simptomi biti jaki, ovisi o količini konzumiranih namirnica koje sadrže laktozu.
Dijagnoza intolerancije na laktozu
Slično poput intolerancije na gluten, i intolerancija na laktozu je prije par godina postala „hit“ koji je mnogima poslužio kao neopravdan razlog za izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane.
No, bez prave dijagnoze, nemoguće je govoriti o postojanju intoleranije na laktozu jer je moguće da se radi o nekoj drugoj dijagnozi sa sličnim simptomima.
Prije svega manjak enzima laktaze ne znači da je osoba intolerantna na laktozu, jer osoba s blažim ili čak i umjerenim manjkom enzima najčešće nema nikakve simptome. Dakle, da bi se dijagnosticirala intolerancija potrebno je imati smanjenu količinu laktaze u crijevima i simptome koji upućuju na reakciju.
Također, bitno je razlikovati intoleranciju na laktozu i alergiju na mlijeko. Intolerancija na laktozu je problem probavnog sustava i manjka enzima laktaza, alergija na mlijeko je reakcija imunološkog sustava na proteine iz mlijeka. Stoga, u slučaju alergije, od pomoći neće biti primjerice piti mlijeko bez laktoze, već je nužno iz prehrane izbaciti sve mliječne namirnice i prerađevine.
Kod utvrđivanja intolerancije na laktozu koristi se nekoliko testova:
- Eliminacijska dijeta – podrazumijeva prehranu bez mlijeka i mliječnih proizvoda u trajanju od 14 dana. Također, radi se i test s mlijekom: ujutro se natašte popije čaša mlijeka nakon koje se 3-5 sati ne unosi nikakva hrana. Ukoliko postoji intolerancija u tom će se periodu pojaviti simptomi. Ipak, treba uzeti u obzir da kod djece ovo može biti znak i alergije, pa ovo ne treba biti jedini test za postavljanje konačne dijagnoze.
- Pretraga krvi – test se radi usporednim testom glukoze (koja nastaje razgradnjom laktoze) u periodima nakon unosa hrane ili tekućine s laktozom.
- Izdisajni test vodika – prisutnost veće količine vodika i izdahnutom zraku u različitim intervalima nakon unosa tekućine s laktozom znak je da laktoza nije razgrađena. Naime, vodik nastaje kao produkt bakterijske razgradnje laktoze.
- Biopsija tankog crijeva – najdirektniji test za utvrđivanje prisutnosti ili nepostojanja enzima laktaze u crijevnoj sluznici, a provodi se endoskopijom.
- Molekularne metode – temelje se na analizi DNA kojom se utvrđuje postoji li genetička osnova mogućnost za manifestaciju intolerancije. U slučaju da ne postoji, odbacuje se sumnja u intoleranciju na laktozu.
Alergija na kravlje mlijeko
Probavni simptomi kao što su mučnina, bolovi u trbuhu, nadutost i proljev slični su alergiji na proteine kravljeg mlijeka. Kada su prisutne sustavne tegobe, važno je isključiti alergiju na proteine kravljeg mlijeka, koja je prisutna u 20 % osoba sa simptomima intolerancije na laktozu.
Alergija na kravlje mlijeko je jedna od najčešćih alergija na hranu koja se razvija već u prvoj godini života. Mliječni proteini su glavni krivci zbog kojih dolazi do alergijske reakcije.
Nakon unosa hrane koja sadrži mliječne proteine, reakcije posredovane Imunoglobulin E (IgE) obično se javljaju unutar 2 sata, dok se reakcije koje nisu posredovane IgE razvijaju nakon 2 – 48 sati ili nekoliko dana nakon unosa hrane.
Alergija na kravlje mlijeko može uzrokovati ozbiljnu bolest crijeva (enteropatiju) sa sekundarnim nedostatkom laktaze. Može doći do preklapanja simptoma probavnog sustava zbog alergije na kravlje mlijeko i intolerancije na laktozu. Stoga ista hrana, poput kravljeg mlijeka, može dovesti do nuspojava putem različitih mehanizama.
Simptomi alergije na kravlje mlijeko su:
- urtikarija
- mučnina
- bolovi u trbuhu
- povraćanje
- dijareja
- krv u stolici
Alergija na kravlje mlijeko se dijagnosticira pomoću testa provokacije. Nakon što se utvrdi da se radi o alergiji na kravlje mlijeko, jedini je „lijek“ prehrana koja ne sadrži mliječne proteine.
Liječenje/ ponašanje kod prisutne intolerancije
Najvažnije je smanjiti ili potpuno ukloniti mlijeko iz prehrane. Oni koji imaju nizak nivo laktaze mogu popiti 0.5 do 1 dcL mlijeka bez posljedica. Količina veća od 1 dcL će uzrokovati probleme.
Najopasnije je piti svježe mlijeko. Neke obrađene mliječne namirnice imaju manju količinu laktoze u odnosu na količinu mlijeka pa ih intolerantne osobe lakše podnose, to su:
- margarin i fermentirani mliječni proizvodi, npr. jogurt.
- sladoled, frape i tvrdi sirevi
Kao nadomjestak za mlijeko nude se:
Kravlje mlijeko bez laktoze
Soja mlijeko – često mu proizvođači dodaju kalcij kako bi se nadoknadio kalcij iz kravljeg mlijeka
Kozje mlijeko – ima 10% manje laktoze od kravljeg
Enzimi laktaze kao dodatak prehrani
Ukoliko je osoba jako osjetljiva na laktozu, a NE želi izbaciti mlijeko iz prehrane preporučuje joj se uzimanje enzima laktaze. Enzimi dolaze u kapsulama/ tabletama i konzumiraju je prije objeda, o detaljima se raspitajte u ljekarni.
Oni koji su jako osjetljivi na laktozu trebaju biti oprezni kada jedu hranu koju nisu sami pripremili, trebaju se raspitati o sastojcima te hrane. Često se laktoza nalazi u umacima za salatu, pojačivačima okusa, a nalazi se i u lijekovima.
Neunošenje mlijeka u organizam može izazvati manjak kalcija i vitamina D, pa osobe koje su izbacile mlijeko s menija trebaju naći nove izvore tih nutrijenata ili jednostavno piti nadomjestak kalcija u tabletama ili nekom drugom obliku.
Intolerancija laktoze u djece
Fiziološki je aktivnost laktaze najveća upravo u ranoj, tj. dojenačkoj dobi što je i logično obzirom da nam je mlijeko tada osnovna hrana. Iza te dobi aktivnost enzima opada. Međutim kod većine ljudi još uvijek je dovoljna da se razgradi količina mliječnog šećera kojeg kasnije uobičajeno manje konzumiramo. Kod jednog dijela ljudi (5-10%) vrijednost enzima više nije optimalna i oni imaju znakove intolerancije koji se očituju obično u dobi starijeg djeteta ili odrasloj dobi.
Prirođena i stečena
Učestalost tog poremećaja varira u različitim dijelovima svijeta. Primjerice, u Europi je rjeđa nego u Aziji. Gledajući zasebno zemlje Europe, češća je u zemljama Mediterana nego u sjevernoj Europi. Smatra se da su razlike genetski uvjetovane, a nastale su evolucijski, vjerojatno kao prilagodba na ishranu pojedinih podneblja. Potpuni manjak enzima, tj. alaktazija ili prirođena teška intolerancija laktoze manifestira se već u ranoj dobi teškim proljevom nakon unosa mlijeka, ekstremno je rijetka.
Također i kod predškolske djece primarnu intoleranciju zbog smanjene aktivnosti laktaze rijetko viđamo. Ako se tegobe jave, tada se najčešće radi o sekundarnoj (stečenoj) intoleranciji koja nastaje kao posljedica oštećenja crijevnih resica uslijed neke druge bolesti. Primjerice nakon težeg infektivnog proljeva, zbog celijakije, parazitoze…
Naime, kod bilo koje bolesti koja oštećuje male crijevne resice u kojima se normalno nalazi enzim, on nestaje, te nema dobre probave laktoze. Ako se riješi uzrok oštećenju, popravlja se i sposobnost apsorpcije laktoze. Zbog toga je kod djece uvijek potrebno misliti na to ima li u podlozi neki razlog koji je doveo do oštećenja sluznice. Jer samo će liječenjem osnovne bolesti doći do njenog oporavka sluznice i uspostavljanja normalne tolerancije na laktozu.
Preporuke za prehranu i suplemente
Ukoliko imate neki od navedenih simptoma, liječnici savjetuju da, najmanje dva tjedna, prestanete piti mlijeko i jesti mliječne proizvode, odnosno da izbjegavate namirnice gdje je prisutna laktoza. Također, obavezno provjeravajte sastav prerađenih namirnica, jer neke od njih ponekad sadrže laktozu iz mlijeka.
Često se mlijeko u prahu i sirutka, koja sadrži više laktoze od bilo koje druge hrane, dodaju prerađenim namirnicama. “Skrivena laktoza” može se naći u kruhu i pecivima, juhama iz vrećice, instant pireu, slatkišima ili u gotovim preljevima za salate.
Hipokrat vam nikada ne savjetuje da konzumirate industrijski prerađenu hranu, već da se okrenete zdravijem načinu života koji uključuje konzumiranje organskih i svježe pripremljenih namirnica.
Također, tu spadaju i dodaci prehrani koje možete koristiti kako biste ublažili problem sa dijarejom i generalno probavom. Riječ je o prirodnom proizvodu koji će vam riješiti problem sa čestim i tečnim stolicama.
