Stvaranje imuniteta je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Iako svatko od nas ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, važno ga je dodatno pojačati, odnosno povremeno aktivirati, pogotovo u određenom godišnjem dobu.
Često se čuju riječi imunološki sustav, imunitet, obrana organizma, no što je zapravo imunološki sustav i kako on radi? Imunološki sustav je u našem organizmu raspoređen po čitavom tijelu, a ima obrambenu funkciju organizma. Njegova zadaća je štititi organizam od konstantnih napada mikroorganizama. Stanice koje čine imunološki sustav su leukociti (diferencirani u različite stanice, raspoređene po čitavom tijelu) te limfociti (T i B limfociti).
Kako bismo pripremili organizam za borbu protiv virusa i bakterija, koji su najčešći uzročnici prehlada i različitih infekcija, vrlo je bitno paziti na naše tijelo. Dovoljno spavati, kad god je moguće boraviti na zraku i suncu, redovito i što više se kretati te se raznoliko hraniti. Kako je u zimskom periodu manje dostupnog voća i povrća, često u prehrani nema dovoljno mikronutrijenata kao što su vitamini i minerali. Da bismo to nadoknadili preporučljivo je posegnuti za dodacima prehrani.
Ugrožene skupine
Održavanje zdravog imunosnog sustava važno je za sve nas, međutim, neke su skupine ipak ugroženije od ostalih. U prvom redu to su osobe starije životne dobi i djeca.Kako starimo, imunosna reakcija tijela slabi, što posljedično rezultira većim brojem infekcija i većom pojavom malignih oboljenja. Iako neki ljudi zdravo stare, zaključak mnogih studija je da, u usporedbi s mlađim ljudima, stariji imaju veću vjerojatnost obolijevanja od zaraznih bolesti, kao i veću vjerojatnost od smrtnog ishoda kao posljedica istih. Infekcije respiratornog sustava, gripa, a osobito upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina. Djeca su često izbirljiva, što znači da obroci ne samo da moraju biti zdravi, već trebaju imati privlačan miris i okus. Hrana bi trebala pružiti zadovoljstvo te privlačiti različitim okusima, teksturama i bojama. Jednolična, nezdrava prehrana kod djece vrlo često rezultira oslabljenim imunitetom.
Zdrava prehrana
Zdrava prehrana zimi ne mora biti teška – još uvijek postoji mnogo sezonskog voća i povrća za pripremu hranjivih obroka. Iako je tijekom zime primamljivo provesti večeri uz dostavu ili fast food, imajte na umu da hrana može utjecati na razinu energije i imunosni sustav. Pobrinite se da poslastice budu povremene, a zdrava hrana i dalje dio vaše svakodnevice te da je košarica uvijek zelena!
Koristite prirodne sastojke za podizanje imuniteta
Spomenut ćemo dva najefikasnija. Češnjak je najjači prirodni antibiotik i dobro je barem jednom tjedno najesti se češnjaka. Sirovi češnjak bolji je od kuhanog, ali opet, kuhanjem se smanjuje miris češnjaka, a to će mnoge nagnati da ga kuhaju. Neki kupuju tablete s češnjakom u ljekarni, mi bismo ipak preporučili čisti češnjak s tržnice.
Drugi bitan prirodni sastojak za imunitet je aloa vera. Aloe vera se ponekad opisuje kao čudotvorna biljka koja liječi sve bolesti. Mi ne bismo išli tako daleko, ali ju preporučujemo.
Držite tijelo uvijek aktivno
Tjelovježba je povezana sa mentalnim i fizičkim zdravljem. Redovita tjelovježba i boravak u prirodi jačaju imunitet i čine tijelo otpornijim. Nedostatak tjelovježbe tijekom zimskih mjeseci može uvelike pridonijeti padu imunosnog sustava. Odvojite vrijeme za svoju uobičajenu rutinu vježbanja, bez obzira na to koliko ste zaposleni.
Smanjite unos kave
Kava ima neka dobra svojstva, ona je antioksidans baš kao i čokolada. Ipak, kava izvlači vodu i minerale iz tijela. Uz kavu pijte obavezno i vodu da nadoknadite tekućinu.
Osigurajte dovoljno sna
Bez obzira na godišnje doba, neka vam san bude prioritet. Nedostatak sna može utjecati na zdravlje, produktivnost i pamćenje. Spavanje od šest do osam sati u odrasloj dobi od vitalnog je značaja za zdravlje i produktivnost.
Smanjite unos slatkog
Ako ćete se držati samo jednog savjeta od ovih koje smo ponudili, neka to bude ovaj. Eliminirajte šećer iz prehrane i primijetit ćete pozitivne promjene u tijelu, postat ćete energičniji i manje ćete obolijevati.
Rafinirani šećer ima određene sličnosti s drogom, što ga više konzumirate, više ga i želite. Tako se stvara ovisnost.
Šećer naglo ulazi u krvotok, naglo podiže razinu šećera koja opet kasnije naglo pada. Taj nagli proces narušava imunitet. Neki doktori koji su svjesni problema unosa šećera ići će tako daleko da će vam prije savjetovati da prestanete unositi šećer nego da prestanete pušiti. Nemojte šećer zamijeniti umjetnim sladilima, umjetna sladila su na svoj način isto prilično štetna.
Pijte dovoljno vode
Patogeni mogu ući u tijelo kroz suhu kožu i sluznicu. Pijte puno vode kako biste spriječili da se to dogodi, a vodu možete dodatno obogatiti dodatkom svježih krastavaca ili limuna. Čimbenici poput težine i razine aktivnosti odredit će koliko vode trebate svaki dan, ali većina odraslih treba između 10 i 15 čaša, odnosno oko dvije litre vode.
Kontolirajte stres
Nije svaki stres loš. Zapravo, kratkotrajni stres može ojačati odgovore vašeg imunološkog sustava. Ali kronični stres može oslabiti vaš imunosni sustav smanjenjem razine limfocita. Limfociti su vrsta bijelih krvnih stanica, tako da igraju vitalnu ulogu u obrani vašeg tijela. Srećom, razinom stresa možete upravljati na razne načine. Uz duboko disanje ili promjenu razmišljanja, možete početi dodavati dnevne sesije meditacije ili joge u svoj raspored.
Jačanje imuniteta putem antioksidansa
Uz pomoć određenih zdravih namirnica u kojima se nalazi što više antioksidansa se može ojačati imunitet. Antioksidansi su tvari ili nutrijenti koji se nalaze u hrani, a koji mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu na tijelu. Antioksidansi su iznimno važni za naše tijelo jer jačanju naš imunološki sustav i u našem tijelu djeluju kao čistači slobodnih radikala čime sprječavaju ili popravljaju već nanesenu štetu tako što blokiraju put slobodnim radikalima. Oni su dio vitamina, minerala i drugih nutritivno hranjivih tvari, a nalazimo ih u raznim prehrambenim namirnicama.
Vitamine i minerale najbolje je uzimati u prirodnom obliku, konzumirajući što raznovrsniju prehranu, međutim zbog stila i tempa života ponekad to nije moguće pa stoga mnogi posežu za dodatnim suplementima.
U antioksidanse ubrajamo vitamine C i E, selen i cink, koenzim Q10, karotenoide (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), polifenole…
Vitamin C jak je antioksidans koji sudjeluje u stvaranju kolagena, omogućava bolju apsorpciju željeza, a jako je važan za povećanje otpornosti organizma kod infekcija jer sudjeluje u imunološkoj aktivnosti leukocita. Vitamina C ima i u šipku, višnjama, kupinama, paprici, malinama, naranči i peršinu, a ima ga u ribljim uljima, jetricama, mrkvi i svim drugim narančastim namirnicama, tamnozelenom povrću i jajima.
Vitamin C nije jedini naš saveznik u borbi s infekcijama i u jačanju imuniteta, u sinergiji s vitaminom E djeluje izvrsno i pri smanjivanju umora koji se najčešće javlja na prijelazu godišnjih doba. Najviše vitamina E pronaći ćemo u namirnicama kao što su losos, sve vrste sjemenki, orašastim plodovima i biljnim uljima.
Selen je vrlo važan mineral za jačanje imuniteta . Ljudski organizam ne proizvodi selen pa ga je potrebno unijeti pravilnom prehranom . Do njega je najteže doći u prirodnom obliku. Ima ga u crvenom mesu, plodovima mora, ribi (tuna), jaja, nekim grahoricama i cjelovitim žitaricama. Najviše selena ima u brazilskim oraščićima .
Cink je sastavni dio mnogih enzima u našem tijelu te ih može aktivirati ili inhibirati i potreban je svakoj stanici našeg tijela. Prirodni su izvori govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak.
Koenzim Q10 jak je antioksidant glavna uloga mu je proizvodnja energije u svakoj stanici našeg tijela. Ima mnoga ljekovita svojstva za tijelo, pomaže boljoj cirkulaciji, stimulira rad imunološkog sustava te ima velik utjecaj u borbi protiv starenja. Naš organizam sam sintetizira koenzim Q10, ali može ga se naći i u hrani, posebno životinjskog podrijetla. Bogati izvori koenzima Q10 su meso perad (srce, jetra i bubrezi), te riba (haringa, pastrva, skuša i sardine) , sojino i repičino ulje te orašasti plodovi. Od povrća najbogatiji izvori su peršin, brokula, kelj i špinat.
Beta glukan potpomaže djelovanje imunološkog sustava čime pridonosi bržem i učinkovitijem otklanjanju bakterijskih i virusnih infekcija, te bržem oporavku nakon teških i iscrpljujućih bolesti. Riječ je o polisaharidu dugog lanca, prirodnoj supstanci koja se dobiva izolacijom iz stijenke kvasca Saccharomyces cerevisiae. Izuzetan je upravo zbog toga jer na potpuno prirodan i siguran način aktivira pojedine komponente imunološkog sustava, čime uzrokuje niz kaskadnih reakcija u organizmu, a imunološkom sustavu daje dodatnu snagu aktivacijom makrofaga. Njihova je osnovna zadaća borba protiv stranih, nepoželjnih i otpadnih tvari u organizmu. Beta glukan u prirodi ćemo pronaći u žitaricama i gljivama, a najčešće se dobiva iz kvasca, slada, zobi i ječma. Svaka od navedenih namirnica- gljive ili žitarice, sadrže različitu količinu beta glukana , on je nepročišćen i nalazi se u namirnici uz mnogo drugih spojeva.
Naša crijeva nisu samo probavni organ, nego i najvažniji obrambeni organ koji jača naš imuniteta. Dobre bakterije ili probiotici u crijevima štite naš organizam od štetnih vrsta bakterija i virusa, te nam je upravo i zbog toga jako važna uravnotežena crijevna mikroflora za preventivno djelovanje na zdravlje našeg organizma. Najpoznatiji su izvori probiotičkih bakterija odnosno probiotika fermentirani mliječni proizvodi kao jogurt i kefir – probiotičke bakterije različite vrste roda Bifidobacterium (bifidobakterije) i Lactobacillus (laktobacili) , fermentirani proizvodi od soje i često zanemarivani kiseli kupus.
Zdrav imunološki sustav važan je za zaštitu organizma i prevenciju bolesti.
Izbjegavajte antibiotike osim ako je to apsolutno neophodno
Antibiotici se propisuju više od 154 milijuna puta godišnje za bilo što, od rane na koži do infekcije uha. Svrha antibiotika je da uništi bakterije koje izazivaju infekcije, a ponekad sigurno i spašavaju život. Procjenjuje se da je najmanje 30 posto recepata za antibiotike nepotrebno. To je važno znati, jer antibiotici ne samo da uništavaju patogene bakterije, već i iscrpljuju korisne bakterije u mikrobiomu crijeva. Zašto ubijati dobre bakterije kada nije neophodno? Ako doktor propisuje vašem djetetu (ili vama) antibiotike, tražite pojašnjenje zbog čega ih je potrebno uzimati. Nemojte samo prihvatiti bez nekoliko pitanja: Koliko su zaista potrebni ovi antibiotici? Koliko je vjerojatno da će prirodni imunitet vašeg djeteta riješiti problem bez lijeka? Postoji li više prirodnih antibakterijskih opcija? Imajte u vidu da su antibiotici svakako neophodni u liječenju određenih infekcija.
Namirnice važne za jačanje imuniteta
Grah– riječ je o mahunarki s izuzetnim antioksidacijskim svojstvima.
Mrkva – redovita konzumacija smanjuje rizik od srčanog udara za 60%, a beta karoten poznat je i kao pomagač u prevenciji raka – jak je antioksidant koji ne može izliječiti nastale tumore, ali uvelike reducira njihov nastanak. S uzimanjem bi trebali pripaziti jedino dijabetičari kojima se ne preporuča unos bez konzultacije s liječnikom.
Borovnice– riječ je o voću najbogatijem antioksidansima stoga je njegova primjena sve raširenija, od upotrebe u voćnim sokovima do raznih kozmetičkih preparata.
Brusnica– najčešće nam je najbolji saveznik kod upale mokraćnih puteva jer sprječava vezanje bakterija za stjenke mokraćnog sustava te djeluje antioksidacijski i antiadhezivno. Jednostavnije rečeno, posjeduje terapeutsko djelovanje na različite upale i infekcije. Plod brusnice je posebno bogat različitim zaštitnim tvarima poput bioflavonoida koji imaju snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja te preveniraju kardiovaskularne bolesti.
Artičoka – štiti našu jetru od toksina, potiče lučenje žuči te smanjuje postotak kolesterola u krvi.
Malina i kupina – jako su bogate antioksidansima.
Šljiva – jača srce i imunitet , regulira probavu i smanjuje loš kolesterol u krvi. Odličan je izvor vitamina C i antioksidansa.
U skupinu jakih prehrambenih antioksidansa koji pridonose jačanju imuniteta, nalaze se još: jagoda, luk, brokula, crno grožđe, maslinovo ulje, ružičasti grejpfrut, mrkva, bundeva, lubenica, kakao, agrumi, crveni kupus, paprika, kelj pupčar, špinat, đumbir, crvena repa, orah, lješnjak, sjemenke suncokreta. Namirnica bogatih antiosidansima ima jako puno, te ih možemo svi uvrstiti u svakodnevnu prehranu.
Slika preuzeta sa www.digi-karma.com
