Je li kava zdrava?

Za mnoge osobe prva jutarnja šalica kave predstavlja pravu malu životnu radost. Upitate li ih zašto je to tako, reći će vam da kava na njih djeluje poticajno, olakšava svakodnevni početak rada, zataškava umor kao i sve teškoće i brige. Tipični odgovor koji opisuje djelovanje jednog stimulansa! Kava kao stimulans ne uzrokuje ovisnost u klasičnom smislu riječi, ali se čovjek vrlo lako navikne na taj napitak. Kofein iz kave po kemijskom je sastavu identičan alkaloidu teinu iz čaja dobivenom iz biljke čajevca. Kofein i tein uvjetuju učinkovitije iskorištavanje energetskih rezervi organizma, što nam osigurava osjećaj budnosti. Posljedica tog djelovanja je duže oslobađanje glukoze direktno u krv ili u unutrašnjost mišićnih stanica. Svako prekomjerno uživanje kave (može se nazvati i zloupotrebom) dovest će do iscrpljivanja organizma, skraćivanja vremena potrebnog za potpuni odmor, onemogućavanja dubokog sna i na taj način ozbiljno ugroziti zdravlje.
Kofein je tvar koja potiče rad živčanog sustava, poboljšava moć koncentracije i utječe na raspoloživu energiju organizma. Kofein je prisutan u kavi, u raznim vrstama crnog čaja, u kakau, čokoladi i u nekim u bezalkoholnim napitcima na bazi kole ili u pićima koja se uzimaju kao stimulans za podizanje energije.
Starenjem organizam postaje osjetljiviji na kofein i prekomjerno unošenje može uzrokovati nervozu, ubrzano lupanje srca, pojavu grčeva u donjim ekstremitetima, a nerijetko i u šakama, kao i ozbiljne poremećaje sna. Kava pokazuje diuretski učinak na organizam, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz organizma u obliku mokraće. Budući da je kofein prilično jaki stimulans, posebno za osobe starije životne dobi, vrijedi pravilo da se kava pije tijekom prijepodneva ili u ranim poslijepodnevnim satima.

Studije ukazuju kako umjeren unos kofeina od oko 400 mg dnevno općenito nema negativan utjecaj na zdravlje odraslih ljudi. Za trudnice je prag prihvatljivosti, naravno, manji te iznosi 300 mg. Koliko je to kava u praksi, ovisi, naravno, o vrsti kave, načinu pripreme i jačini napitka.

Koliko kofeina sadrži:

• Filter kava, 250 ml – 80 mg (40 – 110 mg)
• Instant kava, 250 ml – 60 mg (12 – 169 mg)
• Espresso, 1 serviranje – 107 mg (25 – 214 mg)
• Crni čaj, 250 ml – 27 mg (9 – 51 mg)
• Coca-cola, 375 ml – 49 mg
• Red Bull, 250 ml – 80 mg

I dok nas s jedne strane uvjeravaju da je pijenje kave sasvim u redu i kako se ne trebamo ni o čemu brinuti, s druge strane dolaze informacije o štetnom utjecaju kave na zdravlje. Idemo provjeriti koje su tvrdnje točne.

Kava – zdravstvene prednosti

Sami plodove kave su bogati raznim nutrijentima, i posebno spojevima koji mogu djelovati kao antioksidansi. Zanimljivo je da je danas u modernoj čovjekovoj prehrani kava zapravo najveći izvor antioksidansa, što se nažalost može pripisati smanjenom unosu voća i povrća.

Najpoznatiji sastojak kave je svakako kofein, spoj koji djeluje na blokiranje inhibitornog neurotransmitera adenozina u mozgu. Kad je adenozin blokiran, otpuštaju se neurotransmiteri norepinefrin i dopamin, što djeluje na povećanje budnosti i koncentracije, ističu stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline.

Kava zaista ima puno pozitivnih učinaka na zdravlje. Neki od njih su:

• pomaže u prevenciji kroničnih bolesti poput bolesti srca i dijabetesa,
• sprječavanje razvoja Parkinsonove bolesti,
• smanjen rizik od razvoja bolesti jetre,
• smanjen rizik od razvoja depresije.

Mnoga istraživanja, poput onog iz 2013. godine objavljenog u znanstvenom časopisu PLoS One, pokazuju da kofein može ubrzati metabolizam u prosjeku za 3 – 11% te poboljšati izvođenje treninga za do 12%.

Ipak, kava ima i svoje negativne strane, što se posebno odnosi na razvoj anksioznosti i poremećaja spavanja. Više o tome pročitajte u nastavku. Također, ako pijete kavu učestalo i u većim količinama, brzo ćete razviti toleranciju na kofein i on neće djelovati isto kao na početku.

Prekomjerni unos kave – nuspojave

Ako pijemo previše kave možemo postati ovisni. Preporuča se piti maksimalno tri šalice kave dnevno.

Najuočljiviji simptomi ovisnosti su glavobolja, bezvoljnost i razdražljivost, koji se pojavljuju kad odjednom prestanete piti kavu iako ste je dosad učestalo konzumirali.

Prekomjerni unos kave može rezultirati blagim povišenjem koncentracije “lošeg” kolesterola u krvi. Osim toga, neki ljudi posjeduju određene mutacije u genomu koje rezultiraju sporijom razgradnjom kofeina u tijelu, što može utjecati na krvni tlak.

Ukoliko smo neumjereni u ispijanju kave i pijemo je više nego bismo trebali onda možemo iskusiti sljedeće simptome:

• anksioznost,
• hiperaktivnost,
• nepravilno lupanje srca,
• proljev,
• glavobolja.

S kavom treba biti umjeren. Tako ćemo uživati blagodati koje smo naveli, a nećemo razviti ovisnost i nećemo pretjerati. Na oprezu trebaju biti osobe koje imaju visoki krvni tlak jer će ga kava dodatno povisiti.

Zašto piti kavu

(navest ćemo samo neke dobrobiti)

Čuva zdravlje mozga
Osim što nas razbuđuje, kava pogoduje zdravlju mozga. Aktivni sastojak u kavi je kofein, stimulans koji je najčešće konzumirana psihoaktivna supstanca na svijetu. Primarni mehanizam kofeina u mozgu blokira učinke adenozina. Time kofein povećava oslobađanje drugih neurotransmitera poput dopamina. Kofein može poboljšati raspoloženje, pravovremeno reagiranje, pamćenje, budnost i opću kognitivnu funkciju.

Popravlja raspoloženje
Miris kave instantno poboljšava raspoloženje. Istraživači s nacionalnog sveučilišta u Seulu otkrili su da sama izloženost mirisu kave mijenja proteine u mozgu povezane sa stresom i pozitivno utječe na naše raspoloženje.

Kava je bogata antioksidansima
Znate li od kojih bobica većina Amerikanaca dobiva svoje antioksidanse? Ako ste rekli od bobica kave, poznatijima kao zrnima kave, bili ste u pravu.

Prema Medical News Today, nijedan drugi izvor antioksidanata ne može se ni približiti kavi u tom pogledu.
Osim toga, nije bitno ako osoba pije bez kofeina ili običnu kavu. Obje verzije ovog ukusnog smeđeg napitka imaju isti antioksidativni udarac.
Antioksidansi koji se bore protiv bolesti, a koji se nalaze u kavi, poznati pod nazivom kinin, dobivaju još jači učinak nakon što se ispeku u kavi. I zato što Amerikanci piju toliko kave, dobivaju dodatne doze antioksidanata zbog obilne količine kave koju piju.

Može olakšati fizičke napore
Kofein je prirodni stimulans koji može poboljšati rad mozga i tijela. Turska kava nudi koncentriranu dozu kofeina koja će dobro doći sportašima. U rezultatima studije koja je provedena nad 20 sportaša stoji kako oni koji su oni koji su pili kavu imali bolje rezultate.

Kava smanjuje rizik smrti od ciroze jetre
U prilog pijenja kave nailazim i na ovu informaciju dobivenu iz istraživanja dr. Woon-Puay Koha iz Duke-NUS Graduate Medical School Singapore i National University of Singapore koje se fokusiralo na utjecaj konzumiranja kave, alkohola, crnog i zelenog čaja te bezalkoholnih pića na rizik smrtnosti od ciroze jetre.

Ovo je istraživanje trajalo petnaestak godina i obuhvatilo je oko 63 275 stanovnika Singapura u dobi od 45 do 74 godine. U tom je razdoblju 0,2 posto ispitanika umrlo od ciroze jetre, a najveći faktor rizika od nevirusnih oboljenja jetre bilo je redovito konzumiranje alkohola. Za one koji su već bolovali od nevirusne ciroze, a pili su dvije ili više šalica kave dnevno, rizik smrti bio je smanjen za 66 posto.

Sve navedeno možemo sažeti u sljedeće – onima koji već boluju od alkoholne ciroze ili oboljenja jetre uzrokovanih lijekovima pijenje dvije ili više šalica dnevno može smanjiti rizik od smrti. Ostalima, pak, koji imaju zdravu jetru i kvalitetnom prehranom i stilom života te izbjegavanjem alkohola štite svoje zdravlje, ovaj podatak zaista nema vrijednost.

Može drastično smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2
Dijabetes tipa 2 je povezan s lošim životnim stilom i sve je rašireniji oblik bolesti. U istraživanjima je dokazano da kava smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 23 do 67%. Ljudi koji piju nekoliko šalica kave dnevno imaju znatno manju vjerojatnost da će oboljeti od dijabetesa tipa 2.

Kava vam može produljiti život
Prema izvješću na web stranici Sveučilišta Harvard, ispijanje kave u umjerenim količinama – između tri i četiri šalice dnevno – pokazalo je da produžuje životni vijek za čak 15%.

Najveće smanjenje rizika od smrti pojavilo se kod onih koji su pili više kave u odnosu na one koji piju manje kave.

Sprečava propadanje mozga
Ispijane kave može zaštiti mozak od razvoja određenih neuroloških stanja, poput Alzheimerove bolesti. Na primjer, kroz 11 studija u kojima je sudjelovalo 29000 osoba pokazalo se da se rizik od razvoja ove bolesti smanjuje za 27 posto. Druge su studije pokazale da unos kofeina može umanjiti rizik od moždanog udara, Parkinsonove bolesti i demencije.

Zašto je kava loša

(navest ćemo samo neke primjere)

Krvni tlak
Da, ali kratkoročno. Na dulji rok većina kavoljubaca o tomu ne mora brinuti, premda postoje dva izuzetka. Ako vaš organizam vrlo sporo metabolizira kofein, moguć je povećan rizik od porasta krvnog tlaka. Zanimljiva je činjenica da pretilim muškarcima starijim od 70 godina kava može trajno povisiti tlak.

Upravo zbog toga osobe s visokim tlakom ne bi smjele piti više od tri šalice kave dnevno ili bi trebale posegnuti za beskofeinskom varijantom.

Povećava li kava rizik od raka?
Prženje zrna kave može stvoriti supstance koje su se pokazale kancerogenima, poput akrilamida. Što je viša temperatura prženja, to ga u kavi ima više.

EU je 2018. propisao da akrilamida smije biti 400 mikrograma po kilogramu pržene kave, a analiza iz 2019. je pokazala da svi brendovi imaju manje od toga.

Treba izbjegavati instant kavu jer ima više akrilamida od filter kave ili espressa. Usto, arabika sadrži manje akrilamida od robuste, kažu stručnjaci.

Prženjem nastaje i kemijski spoj furan koji se smatra kancerogenim, no furan uglavnom ispari tijekom kuhanja u klasičnom aparatu za filter kavu. I stoga, kažu stručnjaci, treba ostaviti šalicu da ‘odstoji’ nekoliko minuta prije prvog gutljaja.

Stres
Kofein u kavi povećava katekoalamine, hormone stresa. Reakcija na stres izaziva povećanje kortizola i inzulina, a inzulin generira upalne procese od čega se osjećate bolesno.

Trigliceridi
Nefiltrirana kava ima najvišu razinu stvarnih antioksidanasa, ali njome najviše u svoj sustav unosite ditrepene koji su povezani s višim razinama triglicerida.

Probava
Kiselost kave je povezana s iritacijom probave i neravnotežom flore u crijevima.

Izlučivanje elektrolita
Kod kavopija je primijećeno da kroz mokraću pojačano izlučuju važne minerala kao što su kalcij, magnezij i kalij. Neravnoteža elektrolita može dovesti do ozbiljnih sistemskih komplikacija.

Utjecaj na neke lijekove
Sastojci u kavi mogu ometati normalan metabolizam lijekova i normalan proces detoksikacije u jetri. Treba paziti na unos kave ako ste na terapiji lijekovima za štitnjaču te tricikličnim antidepresivima koji se sporije apsorbiraju čineći simptome gorima za pacijenta.

Zaključak

Iako postoji još mnogo tvrdnji „za“ i „protiv“ kave koje bi se mogle analizirati, da ne duljim dalje, zaključujem sljedeće:

Kava zaista ima i dobrih i loših strana koje je dobro imati na umu kad odlučujemo koliko često i koju kavu pijemo. Ritual pijenja kave u našoj je kulturi općeprihvaćen i ima svoju socijalnu vrijednost, ali važno je, ako kavu pijete, ograničiti količine, imajući na umu da je kava s kofeinom stimulans o kojem organizam postaje ovisan.

Ono što je sigurno jest da kava nije nužna da bismo bili zdravi, niti je potrebna našem tijelu za optimalno funkcioniranje, a tvrdnja da trebamo piti kavu kako bismo se zaštitili od neke bolesti nije utemeljena. S druge strane, povremena šalica kvalitetne kave, ako u njoj uživamo, neće ugroziti naše zdravlje.

Moja je preporuka da se kava pije iz gušta i u posebnim prilikama, a ne svakodnevno, zbog ovisnosti o njenim učincima jer isto možemo postići zdravim stilom života i bez konzumacije kave.