Sigurno ste se do sada zapitali, ali i čuli pitanje – jesu li kokice zdrave? Pa hajmo malo naučiti o njima..
Zbog prekomjernog soljenja, kao i količine maslaca, nutricionisti ne smatraju kokice poželjnom namirnicom u našoj prehrani. Međutim, vjerovali ili ne, ako ih jedete u prihvatljivim količinama (porcija od 6 šalica) i ne prečesto, kokice mogu biti korisne za našu prehranu.
Ako se odlučite za kokice bez masnoće, a ne one s maslacem koje dobijete u kinu i ne one iz mikrovalne pećnice, bit ćete zadovoljni saznanjem da ste izabrali savršenu zdravu grickalicu.
U njima je manje masti, prisutnost zasićenih masnih kiselina je neznatna, a kolesterol ne sadrže. Stoga kokice svojim sastavom potvrđuju činjenicu kako konzumiranje cjelovitih žitarica smanjuje rizik za sve prisutnije bolesti srca i krvnih žila. Nadalje, one imaju više neprobavljivih ugljikohidrata; vlakana u usporedbi s različitim flipsevima što pomaže funkciji crijeva i sprječava pojavu raka debelog crijeva. Prehrambena vlakna na sebe vežu vodu i bubre pa povećavajući volumen stolice potiču pražnjenje crijeva i detoksikaciju. Međutim, pozitivan utjecaj vlakana nije samo taj. S obzirom na to da čovjek vlakna ne može iskoristiti za dobivanje energije, ona neprobavljena dospijevaju u debelo crijevo gdje ih razgrađuju prisutne bakterije. Stvaraju se masne kiseline kratkih lanaca pozitivnog učinka na sniženje koncentracije glukoze u krvi te kolesterola u jetri.
Teško je povjerovati da ovako ukusan zalogaj za užinu, može biti zdrav obrok. Kako su u ponudi gotove kombinacije kokica obogaćene sa raznoraznim slatkim ili slanim okusima a koje ustvari dovode kokice na loš glas. Jer dodatak primjerice ulja smanjuje njihovu hranjivu vrijednost, pri tome povećavajući i broj kalorija koje se unose.
Kokice ipak predstavljaju savršen međuobrok jer šalju mozgu signal sitosti, pa se naredni obrok dosta odlaže. Uz to predstavljaju jedine grickalice koje sadrže 100% neobrađeno cjelovito zrno, pa samo jedna porcija kokica može zadovoljiti čak 70% dnevne ljudske potrebe za cjelovitim žitaricama.
Ostala zrna se prerađuju i miješaju s drugim sastojcima, te iako se žitarice zovu “cjelovitima” one to ustvari nisu, kako se samo 51% njihove težine sastoji od cjelovitih žitarica.
Najveći dio kokica, čak 78 % čine ugljikohidrati, ali kompleksni ugljikohidrati koji čine najkvalitetniji izvor energije za naš organizam. Ostali sastojci u kokicama čine proteini, masti i vlakna. Od vitamina sadrže vitamine B grupe, a od minerala imaju dobar izvor kalija, fosfora i magnezija, dok u manjim tragovima ima željeza, kalcija, natrija i cinka.
Bogate antioksidansima
Osim toga, kokice su iznimno bogate polifenolima, antioksidansima koji pomažu u zaštiti stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Nadalje, polifenoli su povezani s boljom cirkulacijom, poboljšanim zdravljem probavnog sustava te smanjenim rizikom od niza bolesti, među kojima su i karcinomi prostate i dojke.
Odlične za mršavljenje
Zbog visokog udjela vlakana, niske kalorijske vrijednosti te niske energetske gustoće, kokice se smatra dijetalnom hranom. Studija koju su proveli Nguyen i suradnici pokazala je da 15 grama kokica daje jednaki osjećaj sitosti kao 150 g čipsa, što kokice svrstava među iznimno zasitne namirnice.
Pomažu u borbi s rakom
Jedna od mnogih supermoći polifenola u kokicama je to što imaju sposobnost blokiranja enzima koji su potrebni za rast raka. Prema onome što kažu u Američkom institutu za istraživanje raka, oni reguliraju širenje stanica raka.
Smiju li se jesti kokice kod divertikula?
Prema nekim podacima, u razvijenom svijetu čak trećina ljudi u dobi od 60 do 85 godina pati od divertikula. Kod nekih su prisutne i komplikacije poput upala i krvarenja. Obično se ljudima savjetuje da ne konzumiraju orašaste plodove, sjemenke, kukuruz, kokice i sličnu hranu bogatu vlaknima. Međutim, nasuprot uvriježenom mišljenju, znanstvenici su pokazali kako konzumiranje te hrane ne povećava rizik za pojavu divertikula. Čak se uočilo kako unos orašastih plodova i kokica smanjuje mogućnost za pojavu ove tegobe. Također, nema povezanosti između jedenja kokica, kukuruza i orašastih plodova s krvarenjem divertikula.
Štoviše, u kokicama je lutein; hranjiva tvar koja ublažava upalne procese i štiti debelo crijevo od negativnog utjecaja različitih kemikalija. Sve u svemu, kokice su prirodna hrana s mnogim pozitivnim učincima na organizam i svakako ih je dobro uključiti u prehranu. Imate li kući školarce, iskoristite činjenicu da djeca kokice obožavaju. Domaće kokice i jogurt nedvojbeno su bolja školska užina od lisnatog peciva.
Kokice za pripremu u mikrovalnoj pećnici mogu biti iznimno opasne!
Niz je načina kako se može uživati u kokicama, a najbrži i najjednostavniji je priprema kokica u mikrovalnoj pećnici. No, čini se da je to najgora opcija!
Naime, čini se da pakiranje kokica za mikrovalnoj u sebi sadrži niz negativnih i štetnih sastojaka, navode Hoffman i suradnici. Problem je u perfluorooktanskoj kiselini (PFOA) koja se povezuje s poremećajima ponašanja, problemima sa štitnjačom te niskom tjelesnom težinom kod novorođenčadi.
Osim toga, niz kokica za mikrovalnu sastoje hidrogenizirana ili djelomično hidrogenizirana ulja, koja sadrže opasne trans-masti. One su povezane s nizom bolesti, od srčanih do karcinoma.
Kako napraviti zdrave kokice?
Kupite kukuruzna zrna za kokice i ispecite ih sami, u većoj posudi. Dno posude lagano namastite pa prospite kukuruzna zrna tako da pokrijete dno te pospite s malo soli. Pecite na umjerenoj vatri par minuta, odnosno dok puckanje zrna ne bude pri kraju. Posolite po želji.
