Kawasakijev sindrom ( ili mukokutani limfonodalni sindrom) je je stanje koje uzrokuje upalu u stijenkama malih i srednje velikih arterija i vena po cijelom tijelu, uključujući i koronarne arterije, koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. Također utječe na limfne čvorove, kožu i sluznicu u ustima, nosu i grlu.
Bolest Kawasaki karakterizirana je simptomima poput visoke temperature i ljuštenja kože koji mogu biti veoma zastrašujući. No, dobra je vijest da se Kawasaki bolest obično može liječiti, a većina se djece oporavi od Kawasaki bolesti bez ozbiljnih posljedica.
Bolest nema tendenciju ponavljanja, ali ako se ne tretira, može dovesti do smrtnog ishoda.
Uzrok Kawasakijeva sindroma je nepoznat, no određeni pokazatelji upućuju na virus ili drugi infektivni uzročnik. Kawasakijev sindrom najprije je opisan u Japanu koncem 1960ih. Od tada su diljem svijeta opisane na tisuće slučajeva u različitim rasnim i etničkim skupinama, premda je sindrom najučestaliji u Japanu. Procjenjuje se da se svake godine u SADu javi nekoliko tisuća slučajeva.
Većina djece s Kawasakijevim sindromom stara je od 2 mjeseca do 5 godina, premda je sindrom zabilježen i u adolescenata. Gruba je procjena da oboli dvostruko više dječaka nego djevojčica. Rijetkost je da poremećaj zahvati po nekoliko članova istog domaćinstva.
Uzrok za Kawasakijevu bolest
Uzrok Kawasakijeve bolesti nije u potpunosti poznat. Postoji niz teorija o uzroku, ali dosad nije dokazana nijedna. Neki vjeruju da je bolest uzrokovana infekcijom, jer su izbijanja obično skupina i izgledaju slično drugim zaraznim bolestima (nagli početak, groznica, brzo rješavanje simptoma u roku od jednog do tri tjedna). Smatra se da bakterijski toksin, djelujući kao pokretač bolesti, inicira bolest. Ovaj toksin može poticati od uobičajenih bakterijskih infekcija u djece, poput stafilokoka ili streptokoka.
Simptomi
Bolest započinje vrućicom koja se penje i pada, no obično je iznad 39° C. Dijete je razdražljivo, često pospano i katkada ima grčeve u trbuhu. Unutar jednog dana pojavi se crveni mrljasti osip po trupu i mjestu gdje su pelene. Za nekoliko dana osip zahvati sluznice, kao što su usta i rodnica. Dijete ima crveno ždrijelo; zacrvenjene, suhe, ispucale usne; i jagodasti jezik. Oba se oka zacrvene, bez iscjetka. Isto tako, zacrvene se ili postanu crvenoljubičasti i dlanovi i tabani, a ruke i noge često nateku. Koža na prstima ruku i nogu počinje se ljuštiti 10 do 20 dana od početka bolesti. Limfni čvorovi na vratu često su otečeni i lagano bolno osjetljivi.
Najozbiljnija komplikacija Kawasakijeva sindroma jest bolest srca; ostali simptomi ne dovode do kroničnih problema kože, očiju ili limfnih čvorova. Oko 5% do 20% djece dobiju srčane komplikacije. One obično počinju 2 do 4 tjedna nakon pojave bolesti. Najozbiljniji problem na srcu jest proširenje (dilatacija) koronarnih arterija. Premda lagano proširenje može proći bez posljedica, teška proširenja (aneurizme) mogu prouzročiti srčani napad (infarkt) i naglu smrt.
Druge komplikacije Kawasakijeva sindroma, kao što su upala moždanih ovojnica, zglobova i žučne vrećice, na kraju prolaze bez trajnih posljedica.
Dijagnoza za bolest Kawasakija
Ne postoje jedinstveni ili specifični testovi koji se vide u Kawasakijevoj bolesti. Međutim, postoji niz studija krvi, urina i kičmene tekućine koji podržavaju kliničku dijagnozu. To može uključivati kulture grla, kulture urina i krvne slike. Sva djeca s mogućom Kawasakijevom bolešću trebaju imati elektrokardiogram (EKG) i ehokardiogram (ECHO) za procjenu koronarnih arterija djeteta.
Kawasaki bolest – liječenje
Kako bi se smanjio rizik od komplikacija, liječnik će početi tretman za Kawasaki vaskulitis što je prije moguće nakon pojave simptoma i znakova, po mogućnosti dok Vaše dijete još uvijek ima povišenu temperaturu.
Ciljevi početnog liječenja su snižavanje povišene tjelesne temperature i upale te sprječavanje oštećenja srca.
Da bi ostvarili te ciljeve, liječnik vašeg djeteta može preporučiti:
- Gama globulin – infuzija imunološkog proteina (globulin) kroz venu može smanjiti rizik od problema s koronarnim arterijama.
- Aspirin – visoke doze aspirina mogu pomoći u liječenju upale. Aspirin može smanjiti bol i upalu zglobova, kao i smanjiti temperaturu. Kawasakijeva bolest je rijetka iznimka u pravilu koje se protivi liječenju djece aspirinom.
Zbog opasnosti od ozbiljnih komplikacija, početno liječenje obično je u bolnici. Ako nakon prvog tretmana Vašem djetetu padne temperatura, tada će ono trebati uzimati niske doze aspirina najmanje 6 tjedana.
Međutim, ako Vaše dijete dobije gripu ili vodene kozice tijekom liječenja, trebat će prestati uzimati aspirin. Uzimanje aspirina je povezano s Reyevim sindromom, rijetke, ali teške bolesti koja može utjecati na krv, jetru te mozak djece i mladih nakon virusnih infekcija.
Bez liječenja, Kawasaki bolest traje u prosjeku 12 dana, iako srčane komplikacije mogu biti vidljive kasnije i biti dugotrajnije.
Ako Vaše dijete ima srčanih problema, liječnik može preporučiti testove za praćenje zdravlja srca u pravilnim vremenskim razmacima, često 6 do 8 tjedana nakon početka bolesti.
Djeca koja su preboljela Kawasaki bolest (Kawasaki vaskulitis) bi trebala ići na kontrolu svakih godinu ili dvije putem elektrokardiograma (EKG-a) kako bi se pratio eventualni nastanak srčanih problema koji su posljedica ove bolesti.
Posebne napomene
Ako se ne liječi bolest može spontano proći, ali je mnogo veći rizik srčanih komplikacija zbog stvaranja aneurizmi u krvnim žilama. Aneurizme se javljaju u oko 25% oboljelih, i predstavljaju najopasniju komplikaciju Kawasaki bolesti. Ponekad ovakva stanja mogu imati i smrtni ishod.
