Kiselost tijela

Kiselost tijela – uzrok, simptomi i liječenje

Savjeti o prehrani Simptomi

Danas, zbog suvremenog načina života, većina ljudi ima previše kiselina. Posljedica su toga tvrdi mišići i neugodni bolovi. Tome je više uzroka, a najvažniji je prijelaz s biljne na mesnu prehranu i nedovoljno kretanje, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost. Tomu je pomogla i današnja neprirodna prehrana, prepuna bojila i konzervansa.

Kiselost je jedna od najčešćih probavnih tegoba. Poremećena ravnoteža kiselina i lužina čest je uzrok upale želučane sluznice. Iskustva govore da bismo za protutežu određenoj količini mesa trebali uzimati sedmerostruku količinu povrća, što je, hraneći se na prosječan način, nemoguće. Za neutralizaciju viška kiselina organizmu trebaju minerali, među ostalim kalij i natrij. Pritom posebnu ulogu ima kalcij uskladišten u kostima i zubima, najvećim centrima kalcija. Umor i nesanica često su odraz porasta kiselina u organizmu. Raste li kiselost samo lokalno ili u cijelom organizmu, tijelo reagira s boli, često vrlo jakom.

Neuredna kiselo-lužnata ravnoteža može biti uzrokom pojave mnogih zdravstvenih tegoba i oštećenja zdravlja: reume, osteoporoze, ekcema i kožnih osipa, glavobolje, prehlade i gripe, kao i mnogobrojnih želučano crijevnih tegoba i poremećaja.

Preduvjet zdravlja

U biokemiji medicine, ravnoteža kiselina (otopine koje daju H+ ione – što je više H+ iona to je niži pH, odnosno kiselina je jača) i lužina (vodene otopine baza čija je pH vrijednost viša od 7 zbog viška hidroksidnih OH iona) preduvjet je za pravilan rad svih organa i organskih sustava. Naime, nema organa ni funkcionalne jedinice, čak ni pojedinačne stanice u tijelu koji ne mogu biti oštećeni ili potpuno uništeni u slučaju pretjerane kiselosti. Mehanizmi samoregulacije u ljudskom organizmu obično mogu održavati konstantnu koncentraciju kiseline u krvi na pH vrijednosti od 7,4. Međutim, u tom slučaju se previše kiseline nakuplja u individualnim “odjeljcima” tijela, što se naročito očituje kroz bolne naslage u vezivnom tkivu, poznate kao drozgaste tvari, koje se uglavnom sastoje od soli kiseline nakupljene u osnovnoj supstanciji. Ovo su već znaci kroničnog oštećenja i uzrok mnogih tegoba.

Zbog različitih vanjskih utjecaja, često dolazi do promjene ravnoteže između kiselina i lužina u korist kiselina, što dovodi do bezbroj poremećaja u biološkim reakcijama organizma. Zdrav metabolizam ima nekoliko načina neutralizacije kiselina u tijelu – puferiranjem krvi, odstranjivanjem ugljične kiseline kroz pluća i putem bubrega. Naravno, mehanizam neutralizacije, tj. uravnoteženje kiselina i lužina ima svoje granice, a i pod jakim je utjecajem uvjeta okoliša i načina života.

Zdravlje i bolest ljudskog bića ovise o kemijsko-biološko-fiziološkim regulacijskim mehanizmima pa ravnoteža između kiselina i lužina (acidobazni status) ima važnu ulogu u svim tjelesnim funkcijama. Kad se te funkcije poremete uočljiva je mjerljiva promjena pa se tako za vrijeme bolesti može primijetiti pomak prema kiselosti. Jasno je da su šanse za uspjeh bilo koje vrste terapije puno veće ako se tijelu pomogne da se oslobodi kiselina, što uključuje i promjenu načina života kao i sustavno uzimanje lužnatih supstancija.
Super-kiselost u podlozi kroničnih bolesti
U osnovi, super-kiselost ima ulogu u nastanku skoro svih kroničnih bolesti, bilo kao “okidač” simptoma ili kao rezultat oštećenja stanice.

Najčešće bolesti kojima je povećana kiselost uzrok ili je većim dijelom odgovorna za njihov nastanak su:

  • probavni sustav – kronični i akutni gastritis, konstipacija, probavni problemi, osjećaj punoće, nadutost, problemi sa žuči
  • koštano-mišićni sustav – giht (mokraćna kiselina), bolni mišići (mliječna kiselina), oštećenje diskova među kralješcima, kronična i akutna bol u leđima, osteoporoza, vratni sindrom, artritis, reumatizam mekog tkiva – zglobova
  • koža – kosa – zubi – gubitak kose, lomljivi nokti, karijes, paradontoza, suha koža, neurodermitis, gljivična oboljenja, akne kod tinejdžera i odraslih, nečista koža, celulit
  • metabolizam – prekomjerna težina, napadi proždrljivosti, iznenadna želja za slatkim, dijabetes, debljanje, bubrežni kamenci, povišenje mokraćne kiseline
  • krvno-žilni sustav – povišeni krvni tlak, sklonost moždanom udaru, prerana kalcifikacija, bolesti srčanih krvnih žila, poremećaj opskrbe krvlju u nogama i rukama, vrtoglavica, migrena i srčani udar
  • organizam u cijelosti – slab imunosni sustav, kronični bolovi, depresija, nervoza i simptomi stresa, preforsiranost kod sportaša, prerano umaranje.

Nezdrave prehrambene navike, poput prevelikog unosa hrane s kojom se probavni sustav ne može nositi, uzrokuju probavne tegobe , a one mogu štetno djelovati na odnos alkalnog (lužnatog) i kiselog u tijelu, tumači dr. Domenig u knjizi „Alkalna prehrana“ i pojašnjava: “Takva hrana daje samo prazne kalorije i u želudcu zauzima prostor u kojem bi trebale biti druge, korisnije namirnice. Budući da kisela hrana mijenja oblik tijela, moguće je da nećemo moći dobro vježbati. Udebljat ćemo se. No to je tek simptom koji i sam utječe na zdravlje: zbog smanjene fizičke sposobnosti previše opterećujemo tijelo i stvaramo teškoće kosturu. Ono što počne nelagodom i bolovima može dovesti do ugradnje kuka i koljena. Postajemo nepokretni. Manje vidljiva promjena događa se u našem tijelu. Prije nego što se udebljamo kosti se demineraliziraju, koža se opusti zbog pomanjkanja hranjivih tvari, a toksini s kojima pokušavamo izaći na kraj naprežu naše organe. Uspijevamo nekako, ali pritom gubimo vitalnost, energiju, zdravlje. Zbog prevelike kiselosti brže starimo. Što je još gore, prevelika kiselost stvara u tijelu uvjete u kojima se mogu razvijati alergije i bolesti. Naš probavni sustav prirodno pokušava uvesti red u mješavinu stvari koje konzumiramo. Problem je u tome što previše onoga što jedemo stvara kiselinu, a premalo djeluje alkalno.”

Što može uzrokovati pojavu kiselosti?

  • jedenje previše mesa
  • zagađenje okoliša-zraka
  • kisele kiše koje minerale potiskuju u niže slojeve tla
  • rezanje ,obrada i kuhanje hrane
  • pijenje premalo tekućine
  • alkohol, pušenje
  • premalo kretanja, stres
  • vanjski čimbenici koji dovode do demineralizacije organizma – visoke temperature i pretjerano znojenje
  • uzimanje lijekova ,posebice salicilata, koji su sastavni dio svih analgetika i tableta protiv

Najbitniji unutarnji faktori koji vode organizam u kiselost:

  • krivo jedenje, brzo gutanje s puno progutanog zraka
  • probavne tegobe, nadutost, plinovi
  • kronične bubrežne tegobe
  • dijabetes melitus
  • upale – povišena tjelesna temperatura
  • uobičajeni i lokalni nedostatak kisika
  • neuravnotežen srčano krvožilni sustav

Simptomi kiselog organizma

Povećanu kiselost organizma primijetit ćete po promjenama na usnama i u usnoj šupljini.
Simptomi su ispucali kutovi usana, kiselost sline, čirevi, učestale upale grla, osjetljivost zuba na toplo i hladno.
Promjene su vidljive i izvana – suha i beživotna kosa, tanki i lomljivi nokti, iritacije na koži.
Među čestim simptomima su razne iritacije oka, upala očnih vjeđa, konjunktivitis.
Na probavnim organima kiselost se može manifestirati kao čir, gastritis, napuhanost, povećana želučana kiselina.
Mentalne i emocionalne promjene uključuju gubitak interesa i motivacije, nervoza, tjeskoba, preosjetljivost na zvukove, depresija.

Znakovi koji ukazuju na kiselost organizma:

  • umor i niska razina energije
  • oslabljen imunitet
  • osjetljivi desni i zubi
  • kratak dah i kašalj
  • išijas i ukočen vrat
  • glavobolja i pospanost
  • povraćanje, mučnina, proljev
  • upale mjehura i bubrega
  • bolni mišići i zglobovi
  • lupanje srca
  • ubrzano starenje
  • pretilost i dijabetes
  • nakupljanje mliječne kiseline u mišićima
  • alergije i akne
  • rast gljivica u organizmu, poput Candide

Ako ste se prepoznali u ovim simptomima, vjerojatno je vaš organizam kiseo.
No, kako biste bili sigurni u to, možete napraviti analizu pH-vrijednosti krvi i urina.

Kako vratiti organizam u balans

Za optimalno zdravlje na vašem bi se jelovniku trebalo naći 70-80 % lužnatih namirnica, a svega 20-30 % kiselih.

Evo što biste trebali učiniti kako biste smanjili kiselost organizma:

  • pijte najmanje 2 litre vode dnevno
  • pijte smoothieje od svježeg voća i povrća
  • umjesto gaziranih pića konzumirajte biljne čajeve i zeleni čaj
  • umjesto kravljeg konzumirajte bademovo ili kokosovo mlijeko
  • umjereno vježbajte, jer to pridonosi lužnatosti vašeg organizma
  • smanjite unos namirnica poput mlijeka i mliječnih proizvoda, slastica, žitarica i prerađene hrane
  • jedite više alkalnih (lužnatih) namirnica, poput avokada, banana, brokule, kelja, celera, krastavaca, špinata, limuna, badema, lubenica i što više zelene salate.

Kisele i alkalne namirnice

“Sve namirnice koje jedemo možemo svrstati u one koje stvaraju kiselinu i one koje stvaraju alkalnost što znači da u probavnom procesu te namirnice oslobađaju kisele ili alkalne rezidue. To ne mora značiti da namirnice kisela okusa (limun, ocat, rabarbara i druge) moraju stvarati kiselinu. Tako limun, koji je kiseo, zapravo alkalizira nakon što ga tijelo probavi. Najjače kiseline nalaze se u životinjskim bjelančevinama te u alkoholu, kofeinu, tvornički prerađenoj hrani i šećeru. Najslabije kiseline nalaze se u bjelančevinama biljnog podrijetla, primjerice u mahunarkama. Namirnice koje djeluju alkalno sadrže vrlo malo ili nimalo kiseline i ne stvaraju kiselinu. Alkalne namirnice uključuju većinu povrća, mnoge vrste voća, hladno prešana ulja, mnoge žitarice i sve začinske biljke. Ali na tijelo utječe i način na koji hranu prerađujemo i probavljamo. Jedemo li nešto alkalno, ali smo u žurbi i ne žvačemo dovoljno, hrana se loše probavlja i fermentira te uzrokuje kiselost. Bjelančevine (proteini) su makronutrienti sastavljeni od aminokiselina koje su nužne za pravilan rast i funkcioniranje ljudskog tijela. Nažalost, bjelančevine su i jedna od najkiselijih namirnica, a to osobito vrijedi za životinjske bjelančevine poput onih iz mesa i ribe (te nekih vrsta sira). Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda procjenjuje da je muškarcima na godinu potrebno 20 kilograma, a ženama 16,5 kilograma bjelančevina. Britanci svake godine pojedu u prosjeku 79,3 kilograma mesa, Australci više od sto kilograma. Većina nas (osim pravih sportaša) jede znatno više bjelančevina nego što nam je potrebno; ishod je zasićenost tijela bjelančevinama, pa stoga i kiselinom. Prehrana bogata bjelančevinama donosi sa sobom količinu kiseline s kojom se želudac ne može nositi. One ti mogu pomoći da brzo smršaviš, ali uništit će zdravu kiselo-alkalnu ravnotežu tijela, tvrdi dr. Domenig.

1 razmišljanje na “Kiselost tijela – uzrok, simptomi i liječenje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *