Koja hrana je dobra za bubrege

Bubrezi su odgovorni za čišćenje i eliminaciju otpadnih tvari iz tijela urinom. Svakog dana iz krvotoka filtriraju otpadne tvari i suvišnu vodu. Ako se toksini ne eliminiraju pravilno, zadržavaju se u tijelu i uzrokuju nastanak niza problema, među kojima su bubrežni kamenci ili visoki krvni tlak. Čišćenjem bubrega možete eliminirati toksine, poboljšati protok mokraće i potaknuti bolji rad bubrega.

Bubrezi se mogu očistiti potpuno sami ako unosite adekvatnu količinu tekućine i konzumirate odgovarajuće namirnice, poput svježeg voća i povrća.

Kod oboljelih od kronične bolesti bubrega prvi korak je promjena navika u ishrani kao ključni dio liječenja.

Iako neke namirnice uglavnom pomažu u održavanju zdravlja bubrega, nisu sve pogodne za ljude koji imaju bubrežne bolesti. Stoga se prethodno posavjetujte sa vašim liječnikom.

Iako je svaka osoba posebna biokemijska jedinka, postoje određeni nutrijenti na koje treba obratiti pažnju kada se radi o bubrezima. Promotrimo ih pobliže…

Ravnoteža kalcija i fosfora u organizmu važna je za održavanje zdravih kostiju i zubi. Ne rade li bubrezi kako treba, fosfor se može gomilati u krvi. U tim situacijama treba izbjegavati hranu bogatu fosforom, a ponekad se daju i lijekovi koji služe kao «hvatači» fosfora i spriječavaju ulazak fosfora u krv. Visoka razina fosfora može izazvati brojne tegobe, poput boli u kostima i mišićima, te oštećenja srca. Osteoporoza je bolest koja nerijetko prati bolesti bubrega, te je ponekad koristan dodatak kalcija u prehrani. Hrana bogata fosforom je riba, meso, orašasti plodovi, sjemenke, leća, soja te sir.

Natrij u prehrani najvećim dijelom potječe iz soli. Ograničenje unosa soli pomaže u kontroli krvnog tlaka i spriječava zadržavanje tekućine u organizmu. Procesirana i konzervirana hrana također sadrži veće količine natrija, te je stoga važno čitati deklaracije na proizvodima. Moderna, zapadnjačka prehrana bogata je natrijem i kloridom, a siromašna je kalijem. Taj negativni obrat postigli smo evolucijom od pračovjeka, lovca-sakupljača, koji je konzumirao biljnu hranu bogatu kalijem i siromašnu natrij-kloridom. Prekomjerni unos soli velikim je dijelom uzrokovan upotrebom soli kao aditiva hrani. Sol se koristi i kao konzervans jer inhibira rast bakterija.
Danas pokušavamo ograničiti unos soli u našoj prehrani. Razlog restrikcije soli u prehrani je postavka da prehrana s visokim udjelom soli uzrokuje visoki krvni tlak ili hipertenziju kod pojedinaca koji su predisponirani za razvoj ove bolesti. Pitka voda iz vodovoda nije značajan izvor natrija, te pridonosi tek 10 % ukupnom prehrambenom unosu. Mineralne vode mogu biti bogate natrijem, te tada osobe koje imaju hipertenziju ili su u rizičnoj skupini trebaju uzeti u obzir količinu mineralne vode koju piju.

Kalij je elektrolit koji je važan za reguliranje ravnoteže vode, kiselosti, krvnog tlaka i neuromuskularnih funkcija. Previše ili premalo kalija može utjecati na mišićnu funkciju, posebice na srčani mišić. Zdravi bubrezi uklanjaju prekomjerne količine kalija iz krvi, dok bolesni bubrezi ne uspijevaju učinkovito ukloniti kalij, te se tada može prekomjerno nakupljati u krvi. Visoka razina kalija može utjecati na ritam srca. Najbogatija hrana kalijem je: neprerađena hrana, voće, povrće, cjelovite žitarice, svježe meso, a najbolji izvori su: banane, naranče, krumpir i rajčica.

Hrana i pića dobra za bubrege

Bubrezi koriste vodu za filtriranje toksina iz tijela. Bitno je da osoba pije vodu kad god osjeća žeđ.

Kombinacija peršina i celera služi kao prirodni diuretik, a posebno je učinkovita kod povišene razine mokraćne kiseline (koju reguliraju bubrezi).

Crvena paprika je odličan izvor vitamina C, A, kao i B6, folne kiseline i vlakana. S druge strane, skoro pa i ne sadrže kalij, iako je on vrlo važan za naš organizam, jedna od funkcija bubrega je da izbacuje višak kalija iz tijela, a ako bubrezi ne funkcioniraju dobro, višak kalija se neće izbaciti i može prouzročiti probleme poput nepravilnih otkucaja srca, kao i srčanog infarkta.
Crvena paprika sadrži i antioksidans likopen, najjači antioksidans iz skupine karotenoida. Za likopen se smatra da nastupa preventivno od raka, odnosno da sprječava maligne transformacije stanica, a nalazi se još i u rajčici.

Lubenica se sastoji od visokog postotka vode, ima diuretsko djelovanje i potiče proizvodnju urina.

Brokula (Cvjetača ili Karfiol) je idealno povrće za osobe oboljele od kronične bolesti bubrega. Uz pravu pripremu brokula je dobra zamjena za rižu i pire krumpir. Brokula sadrži obilje hranljivih tvari bez previše natrija, kalija ili fosfora.

Brusnice i sok od brusnica sadrže tvari koje zakiseljavaju urin i otežavaju preživaljavanje bakterija. Kod odabira soka od brusnica treba se odlučiti na onaj koji nije zaslađen, a najbolje ga je pripraviti od svježih brusnica.

Crveni luk ipak je namirnica koju trebamo što više koristiti u svojoj prehrani. Osim što ima malu količinu kalija, također je izvrstan izvor flavonoida, točnije kvercetina, snažnog antioksidansa koji smanjuje rizik od srčanih oboljenja, kao i što ima i antikancerogeno djelovanje. Uz ovo sve, crveni luk sadrži i krom, koji asistira u održavanju normalnih razina glukoze.

U vodu dodajte malo soka od limuna kako biste potaknuli rad bubrega i spriječili nastanak bubrežnih kamenaca.

Bobičasto voće – jagode, borovnice, kupine, maline, trešnje, višnje i crveno grožđe odličan su izvor mnogih korisnih hranljivih sastojaka i antioksidansa. Idealno za bubrege.

Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih tvari iz bubrega, a biljka Uva ursi od koje se pripravlja tradicionalni uvin čaj odličan je diuretik i čistač urinarnog trakta.

Kupus je odličan izvor vitamina K i C, a kao i crvena paprika sadrži i zavidnu količinu vitamina B6, folne kiseline i vlakana. Također ima mali udio kalija, što ga čini posebno adekvatnim za održavanje vašeg zdravlja. U kupusu se još nalaze fitokemikalije, nutrijenti koje daju različite boje voću i povrću, a koje razdvajaju slobodne radikale, te, slično kao lipoken, smanjuju rizik od razvoja kroničnih bolesti.

Jabuke su odličan izvor antioksidanata i vlakana koji imaju protuupalno djelovanje. Istraživanja su pokazala da jabuke potiču rad bubrega i smanjuju rizik od nastanka bubrežnih bolesti.

Sjemenke bundeve su odličan izvor antioksidanata, vitamina i minerala. Potiču rad bubrega i smanjuju rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.

Losos, tuna i druge masne ribe s visokim sadržajem omega-3 masnih kiselina mogu biti koristan dodatak bilo kojoj ishrani, jer naše tijelo ne može stvarati omega-3 masne kiseline. Ribe su dobar prirodni izvor ovih zdravih masti.
Omega-3 može utjecati na smanjenje masnoća u krvi i sniziti krvni tlak. Kad smanjite visoki krvni tlak, smanjujete i faktor rizika za bolest bubrega.

Češnjak je poznat kao namirnica koja smanjuje upalne procese, kao i koja smanjuje rizik od zgrušavanja krvi. Osobama s bubrežnim oboljenjima predlaže se koristiti prah češnjaka umjesto svježeg jer se tako umanjuje količina kalija u njemu.

Đumbir sadrži spojeve koji potiču rad bubrega i eliminaciju toksina iz krvi. Brojna istraživanja su pokazala da đumbir ima odlično djelovanje na zdravlje cjelokupnog organizma.

Maslinovo ulje je od svih ulja najbolji izbor jer sadrži visoko oleinske kiseline, koja je polinezasićena masna kiselina koja može pomoći smanjenju upale u organizmu.

Bjelanjak sadrži čiste i kvalitetne proteine s esencijalnim aminokiselinama, a sadrže manje fosfora od drugih izvora proteina, poput onih mesnih.

Kurkuma ima odlično antiseptičko djelovanje i može se koristiti za liječenje i ublažavanje niza bolesti i poremećaja. Također ima protuupalno svojstvo, zbog čega je odlična za liječenje i prevenciju kroničnih bubrežnih bolesti.

Heljda je visoko hranljiva, pruža dobru količinu vitamina iz grupe B, magnezija, željeza i vlakana. Također je i zrno bez glutena i sadrži jako male količine natrija, kalija i fosfora. Pravi izbor za bubrege.

Maslačak je jedan od najboljih diuretika. Potiče rad bubrega, eliminaciju suvišne vode i toksina. Najbolji način da konzumirate maslačak jest da ispijate čaj od maslačka.

Shiitake gljive se mogu koristiti kao biljna zamena za meso kod osoba koje ne smiju unositi puno proteina. One su odličan izvor B vitamina, bakra, mangana i selena.
Sadrže dovoljno biljnih proteina i prehrambenih vlakana, a zanemarive količine natrija i fosfora. Shiitake gljive imaju znatno manje kalija od šampinjona.

Kopriva je još jedna biljka koja se može koristiti za prevenciju i liječenje bubrežnih bolesti. Istraživanja su pokazala da je kopriva naročito učinkovita za liječenje infekcija mokraćnog sustava. Kopriva ima diuretsko djelovanje i smanjuje rizik od nakupljanja bakterija unutar mokraćnog sustava.

Peršin ima odlično diuretsko djelovanje i može se koristiti za prevenciju i liječenje infekcija mokraćnog sustava i bubrežnih kamenaca.