Sindrom iznenadne dojenačke smrti

Koji je uzrok sindroma iznenadne dojenačke smrti?

Roditelji i djeca Simptomi

Sindrom iznenadne dojenačke smrti je iznenadna i neočekivana smrt dojenčeta ili malog djeteta u dobi između 2 tj. i 1 god. života, kada pažljivo izvedena obdukcija ne uspijeva utvrditi uzrok.

Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) je najčešći uzrok smrti u dobi između 2 tj. i 1. god. života, sačinjavajući 35 do 55% svih smrtnih slučajeva u toj dobnoj skupini. Rasprostranjen je diljem svijeta, uz pojavnost od 1,5/1000 poroda u SAD–u. Vršna incidencija je između 2. i 4. mjeseca života. Mnogi čimbenici rizika za SIDS se isto tako odnose i na dojenačke smrti nevezane sa SID–om. Do skoro svih smrtnih ishoda povezanih sa SIDS–om je došlo dok se smatralo kako dijete spava.

Majke koje puše cigarete i piju alkohol tijekom trudnoće, izlažu svoju djecu 12 puta većem riziku od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS).

Inače, prethodna istraživanja su ukazivala da pušenje majke tijekom trudnoće može povećati rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti kod djeteta, kao i konzumiranje alkohola.

Ovo istraživanje je pokazalo da kombinirano izlaganje alkoholu i duhanu ima sinergistički učinak na rizik od SIDS-a, obzirom na to da je dvostruko izlaganje bilo povezano sa znatno većim rizikom nego izlaganje samo jednom od spomenutih čimbenika rizika.

Smatra se da bi žene tijekom trudnoće svakako trebale izbjegavati pušenje i konzumiranje alkohola.

Od 161 dojenčeta umrlog tijekom 2016. godine u Hrvatskoj, 102 odnosno 63,4% je umrlo od 11 vodećih uzroka smrti. Među vodećim uzrocima se izdvajaju infekcije u majke često povezane s prijevremenim porodom (korioamnionitis, samostalno ili uz abrupciju posteljice), komplikacije u trudnoći i/ili bolesti u majke koje su uzrokovale prijevremeni porod i posljedičnu nezrelost (respiracijski distres, nekrotizirajući enterokolitis i/ili intrakranijalno krvarenje). Od kongenitalnih malformacija izdvajaju se među vodećim uzrocima, prema MKB-10 dijagnozama, ostale prirođene
malformacije srca, prirođene malformacije pluća, ostale prirođene malformacije nesvrstane drugamo, prirođene malformacije srčanih septuma i kromosomopatije – sindromi Edwards i Patau. Međutim, analiziramo li podskupine malformacija u MKB-10, koje uključuju više dijagnostičkih entiteta, na prvom mjestu su malformacije srca i krvožilnog sustava, zatim ostale prirođene malformacije, malformacije dišnog sustava, kromosomopatije, malformacije mišićno-koštanog sustava i malformacije živčanog sustava. U 4 slučaja zabilježene su pojedine malformacije drugih organskih sustava. Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) je i dalje među prvih 10 vodećih uzroka (7 u 2016. godini), pri čemu je zabilježen porast broja slučajeva u odnosu na 2015. godinu, kada je od SIDS-a umrlo 4 dojenčadi.

Sipmtomi sindroma iznenadne dojenačke smrti

SIDS, odnosno sindrom iznenadne dojenačke smrti vjerojatno je jedan od najvećih strahova svakog roditelja. Nema simptoma koji bi upozorili na opasnost, već do smrti bebe dolazi u snu kada ona jednostavno prestane disati.

Desetljećima se pokušava doći do zaključaka zbog čega dolazi do SIDS-a, zbog kojeg roditelji često provjeravaju bebino disanje tijekom noći kako bi bili sigurni da je sve u redu.

Doktor Daniel Rubens iz dječje bolnice u Seattleu smatra da je vrlo blizu otkrivanju pravog uzroka iznenadne dojenačke smrti i pokušava pronaći način kako to spriječiti. Naime, doktor Rubens istražuje SIDS posljednjih sedamnaest godina i ima teoriju kako djeca koja umiru od SIDS-a imaju disfunkciju na unutarnjem uhu. Kao rezultat toga, te bebe nemaju tipičan refleks kada se jave problemi s disanjem, one ne promijene položaj da dobiju više zraka, već prestaju disati.

Studija provedena na Rhode Islandu dokazala je kako je od 31 bebe umrle od SIDS-a kod svih utvrđeno da su postojale teškoće u desnom uhu i da je bebin sluh bio oslabljen.

Nakon godina istraživanja gotovo je siguran kako teškoće sa sluhom uvelike povećavaju opasnost od SIDS-a. Upravo zato želi razviti poseban test kojim bi se poremećaj sluha mogao dijagnosticirati unutar 48 sati od bebinog rođenja. Bebe koje imaju određenih tegoba sa sluhom bi se pobliže pratilo i držalo pod nadzorom i samim time smanjila se opasnost od iznenadne dojenačke smrti.

Ako se ova teorija doista pokaže točnom, to će biti doista vrlo važno otkriće koje će omogućiti obiteljima da izbjegnu ogroman gubitak. Doktor Rubens trenutno prikuplja sredstva za daljnje istraživanje i poručuje roditeljima kako neće odustati dok ne pronađe način sprječavanja sindroma iznenadne dojenačke smrti.

Dok se ne otkrije način kako spriječiti SIDS u svim slučajevima, potrudite se da tijekom spavanja od bebe maknete sve što bi moglo ometati njezino disanje.

Prevencija

American Academy of Pediatrics preporučuje da se djeca na spavanje stavljaju u položaju na leđima, osim ukoliko to ne sprječavaju druge zdravstvene tegobe. Incidencija SIDS–a se povećava s pregrijavanjem (prekrivači, dekice, vruća soba) i kod hladnog vremena. Stoga treba usmjeriti sve napore na izbjegavanje pregrijanog ili pretjerano hladnog okoliša, pretjeranog zamatanja dojenčeta i uklanjanja iz kolijevke mekane podloge za spavanje, poput ovčje kože, jastuka, punjenih igračaka/životinja i pomagala koje smiruju dijete. Majke bi u trudnoći trebale izbjegavati pušenje a dojenčad ne bi smjela biti izložena duhanskom dimu. Roditelji ne bi trebali spavati u istom krevetu s dojenčetom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.