Kolera je ozbiljna bakterijska bolest koja može izazvati teške proljeve i dehidraciju i brzo napredovati do smrtnog ishoda ako se ne liječi. Povijesno poznata kao bolest koja je uzrokovala velike epidemije, kolera se danas najčešće pojavljuje u područjima s ograničenim pristupom čistoj vodi i adekvatnim sanitarnim uvjetima. Uzročnik kolere je bakterija Vibrio cholerae, koja se prenosi kroz kontaminiranu vodu ili hranu.
Što je kolera i kako se prenosi?
Kolera je akutna infektivna bolest koja se najčešće prenosi putem kontaminirane vode i hrane. Bakterija Vibrio cholerae proizvodi toksin koji uzrokuje iznenadni i ozbiljni proljev. Taj proljev dovodi do brzog gubitka tekućine i elektrolita, što u slučaju nedostatka pravovremenog liječenja može dovesti do dehidracije, šoka i smrti.
Kolera je posebno prisutna u područjima gdje su sanitarni uvjeti loši ili gdje nedostaje sigurna pitka voda. Izbijanja su česta u siromašnijim područjima, izbjegličkim kampovima i mjestima pogođenim prirodnim katastrofama gdje je teško osigurati osnovne higijenske uvjete.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rizik od kolere posebno je visok u dijelovima Afrike i Azije, gdje je bolest endemična.
Uzroci i čimbenici rizika kod kolere
Kolera je uzrokovana bakterijom Vibrio cholerae, koja proizvodi toksin poznat kao koleratoksin, odgovoran za teški gubitak tekućine i elektrolita iz tijela. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), sljedeći čimbenici povećavaju rizik od kolere (link):
- kontaminirana voda i hrana: vibrio cholerae lako ulazi u lanac opskrbe vodom u područjima gdje nema odgovarajuće obrade otpadnih voda ili gdje ljudi koriste nečiste izvore vode
- loši sanitarni uvjeti: područja koja nemaju sigurne kanalizacijske sustave, poput siromašnih četvrti, izbjegličkih kampova i ratom pogođenih regija, posebno su osjetljiva na širenje bakterije. Zbog nedostatka adekvatne infrastrukture, bolest se može brzo širiti u takvim uvjetima
- prirodne katastrofe i krize: nakon prirodnih katastrofa poput poplava ili potresa, sanitarni uvjeti dodatno se pogoršavaju, a pristup čistoj vodi postaje ograničen, što stvara plodno tlo za izbijanja kolere
- putovanja u endemična područja: putnici koji posjećuju zemlje gdje je kolera prisutna podložniji su riziku, osobito ako konzumiraju lokalnu vodu ili nedovoljno kuhanu hranu
- niski želučani pH i oslabljen imunitet: osobe s niskom razinom želučane kiseline ili oslabljenim imunitetom podložnije su infekciji jer njihovo tijelo teže uništava bakteriju prije nego što ona dođe do crijeva
Ovi čimbenici čine koleru globalnim problemom, posebno u regijama s visokim stupnjem siromaštva i lošim sanitarnim uvjetima.
Simptomi kolere
Simptomi kolere mogu se pojaviti već nekoliko sati nakon izlaganja bakteriji, iako je prosječno vrijeme inkubacije između dva sata i pet dana. Simptomi variraju od blagih do teških, a samo oko 10% zaraženih osoba razvija tešku bolest. Oni koji razviju simptome kolere obično iskuse:
- intenzivni, vodeni proljev, poznat kao “rižina voda” zbog izgleda stolice
- mučninu i povraćanje
- brzu dehidraciju koja može dovesti do vrtoglavice, suhe kože, i smanjenog mokrenja
- grčevi u mišićima: zbog gubitka elektrolita
Ako se kolera ne liječi, može dovesti do kritične dehidracije i elektrolitskog disbalansa u tijelu, što može uzrokovati šok, komu i smrt u roku od nekoliko sati. Mayo Clinic navodi da je, zbog gubitka velike količine tekućine, osoba zaražena kolerom u opasnosti od naglog pada krvnog tlaka i poremećaja rada bubrega.
Dijagnoza kolere
Dijagnoza kolere obično se postavlja na temelju kliničkih simptoma, osobito naglog i obilnog vodenastog proljeva, ali konačna potvrda dolazi laboratorijskim testiranjem. Najpouzdaniji način dijagnosticiranja kolere je analiza uzorka stolice kako bi se identificirala prisutnost bakterije Vibrio cholerae.
Ova metoda omogućuje brzo prepoznavanje bakterije i određivanje specifičnih serotipova, što je ključno za pravovremeno liječenje i kontrolu izbijanja bolesti.
Dodatni testovi koji se koriste za potvrdu dijagnoze uključuju:
- brzi test na antigen: koristi se kao brza metoda za otkrivanje kolere u područjima s ograničenim laboratorijskim resursima, omogućujući brzu detekciju bakterije
- molekularna dijagnostika (PCR testovi): iako skuplji, PCR testovi su vrlo osjetljivi i mogu otkriti Vibrio cholerae čak i u malim količinama, što ih čini korisnima u epidemiološkim ispitivanjima
Pravovremena i točna dijagnoza ključna je za sprječavanje komplikacija i daljnje širenje bolesti, posebno u područjima s većim rizikom od izbijanja.
Liječenje kolere
Liječenje kolere prvenstveno se temelji na brzom nadoknađivanju tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija koja može biti fatalna. Nadoknada tekućine putem oralnih rehidracijskih soli (ORS) glavni je način liječenja za blage i umjerene slučajeve.
ORS omogućuje brzo vraćanje izgubljene tekućine, čime se smanjuje rizik od daljnjih komplikacija.
Kod težih slučajeva, gdje oralna rehidracija nije dovoljna, potrebna je intravenska (IV) terapija tekućinama, što osigurava brzu nadoknadu elektrolita i tekućine u organizmu.
Ostale mjere koje se primjenjuju u liječenju uključuju:
- antibiotici: koriste se za skraćivanje trajanja bolesti i smanjenje količine bakterija u organizmu, posebno u težim slučajevima
- cink kao dodatak prehrani: dokazano je da cink smanjuje trajanje proljeva, što ga čini korisnim dodatkom, osobito kod djece koja su podložnija dehidraciji
Brz i pravilan tretman ključan je za oporavak i prevenciju smrtnog ishoda, posebno u okruženjima s visokim rizikom.
Prevencija kolere
Prevencija kolere temelji se na osiguravanju sigurnih izvora pitke vode i održavanju osnovne higijene. WHO ističe važnost sljedećih mjera:
- pročišćavanje vode: kloriranje, filtracija i prokuhavanje vode ključne su mjere u područjima bez sigurne pitke vode
- sanitarni uvjeti: pranje ruku i pravilno odlaganje otpada sprječava širenje bolesti
- vakcinacija: dostupne su oralne vakcine protiv kolere koje mogu pružiti kratkoročnu zaštitu i koriste se u slučaju velikih izbijanja ili kod putnika u endemične regije
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje vakcinaciju i kao preventivnu mjeru za ljude koji putuju u područja s aktivnim izbijanjima kolere.
Kolera danas: Svjetski izazov
Kolera ostaje globalni zdravstveni izazov, posebno u zemljama s niskim do srednjim prihodima gdje sanitarni uvjeti nisu zadovoljavajući. WHO procjenjuje da se godišnje registrira između 1,3 i 4 milijuna slučajeva kolere te između 21.000 i 143.000 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.
Posljednja desetljeća, prema podacima iz CDC-a i WHO-a, zabilježeno je nekoliko velikih izbijanja kolere u područjima pogođenim prirodnim katastrofama, poput Haitija i Jemena. Ove krize naglašavaju važnost ulaganja u osnovnu infrastrukturu kao što su kanalizacija i sigurna vodoopskrba.
Zaključna riječ…
Kolera je smrtonosna bolest koja se lako može izbjeći uz odgovarajuće preventivne mjere i pravodobno liječenje. Iako se najčešće pojavljuje u siromašnim područjima bez odgovarajuće infrastrukture, kolera predstavlja globalni problem koji zahtijeva kolektivne napore u osiguravanju pristupa pitkoj vodi, poboljšanju higijenskih uvjeta i jačanju zdravstvenih sustava.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Centers for Disease Control and Prevention (CDC)
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO)
