Kontaktni dermatitis – uzrok, simptomi i liječenje

“Derm” unutar riječi znači da ima veze s kožom. “Itis” označuje upalu. Dermatitis je upala kože.
Kontaktni dermatitis je osip uzrokovan dodirom (kontaktom) s nečim što uzrokuje reakciju na koži. Tvar može iritirati vašu kožu (iritativni kontaktni dermatitis) ili izazvati alergijsku reakciju (alergijski kontaktni dermatitis).
Tisuće tvari mogu izazvati iritativni kontaktni dermatitis ili alergijski kontaktni dermatitis.
Kontaktni dermatitis može započeti u bilo kojem trenutku u vašem životu.
Ako jednom dobijete kontaktni dermatitis od određene stvari, vjerojatno je da ćete ga uvijek dobiti kada dodirnete tu stvar.

Najbolji način za liječenje kontaktnog dermatitisa je izbjegavanje onoga što ga uzrokuje.
Kontaktni dermatitis može potrajati do 3 tjedna.
Dodirivanje osipa ga neće proširiti na drugu osobu.

Iritativni kontaktni dermatitis

Ovaj tip dermatitisa, na kojeg otpada 80% svih slučajeva kontaktnog dermatitisa, očituje se kada određena kemijska tvar uzrokuje izravno oštećenje na koži. Iritativni kontaktni dermatitis je više bolan, nego što je praćen osjećajem svrbeža. Tipične iritirajuće tvari su:

• Kiseline
• Alkalne tvari (poput sredstava za čišćenje odvoda)
• Otapala (poput acetona u odstranjivaču laka za nokte)
• Jaki sapuni
• Biljke (poput božićne zvijezde ili paprike)
• Tjelesne tekućine (poput urina i sline)

Neke od tih tvari uzrokuju promjene kože u roku od nekoliko minuta, dok je kod drugih potrebno dulje vrijeme izlaganja. Čak i vrlo blagi sapuni i deterdženti mogu iritirati kožu kod nekih osoba nakon čestog ili dugotrajnog kontakta. Osobe se razlikuju u osjetljivosti njihove kože na iritanse. Dob osobe (mlađa ili starija) i okoliš (smanjena vlažnost ili visoka temperatura) su drugi faktori koji utječu na razvoj iritativnog kontaktnog dermatitisa.

Alergijski kontaktni dermatitis

Ova vrsta dermatitisa je reakcija imunološkog sustava organizma na tvar koja je u kontaktu s kožom. Kada koža prva dođe u kontakt s određenom tvari, ona postaje osjetljiva na tu tvar. Ponekad osoba može postati senzibilizirana nakon što je bila samo jednom izložena određenoj tvari, a ponekad se senzibiliziranost može javiti tek nakon što osoba bude nekoliko puta izložena istoj tvari. Nakon što je osoba senzibilizirana, sljedeća izloženost uzrokuje intenzivan svrbež i pojavu dermatitisa u razdoblju od 4-24 sata, iako neke osobe, osobito starije osobe ne razvijaju reakciju 3 do 4 dana.

Tisuće tvari mogu dovesti do razvoja alergijskog kontaktnog dermatitisa. Najčešće su to tvari koje su pronađene u:

• Biljkama (poput otrovnog bršljana)
• Gume (uključujući lateks)
• Antibiotici
• Mirisi
• Konzervansi
• Neki metali (poput nikla i kobalta)

Oko 10% žena je alergično na nikal, koji je uobičajeni sastavni dio nakita. Ljudi mogu koristiti (ili biti izloženi) određene tvari godinama bez problema, a onda iznenada razviti alergijsku reakciju. Čak i masti, kreme i losioni koji se koriste za liječenje dermatitisa mogu izazvati takvu reakciju. Osobe također mogu razviti dermatitis iz mnogih materijala s kojima su u kontaktu na poslu (profesionalni dermatitis).

Ponekad se kontaktni dermatitis razvije tek nakon kontakta s određenim tvarima i nakon izlaganja kože Sunčevoj svjetlosti (fotoalergijski ili fototoksični kontaktni dermatitis). Takve tvari su:

• Kreme za sunčanje
• Losioni poslije brijanja
• Određeni parfemi
• Određeni antibiotici koji se primjenjuju na koži
• Katran
• Ulja
• Biljke

Kod fotoalergijskog dermatitisa, reakcija se može proširiti na područja kože koja nisu bila izložena suncu.

Koji su simptomi kontaktnog dermatitisa?

Simptomi kontaktnog dermatitisa ovise o uzroku i koliko ste osjetljivi na tvar.
Simptomi se obično pojavljuju unutar nekoliko sati ili dana nakon kontakta s iritansom ili alergenom.

Alergijski kontaktni dermatitis
Simptomi povezani s alergijskim kontaktnim dermatitisom su:

• suha, ljuskava koža koja se ljušti
• osip
• curenje iz mjehurića
• crvenilo kože
• koža koja izgleda tamno ili kožasto
• bolna koža i peckanje
• ekstremni svrbež
• osjetljivost na sunce
• oticanje, osobito u području očiju, lica ili prepona

Nadražujući kontaktni dermatitis
Nadražujući kontaktni dermatitis može uzrokovati malo drugačije simptome, kao što su:

• stvaranje mjehura
• pucanje kože zbog ekstremne suhoće
• oteklina
• koža koja se čini ukočenom ili zategnutom
• ulceracije
• otvorene rane koje stvaraju kraste

Dijagnoza kontaktnog dermatitisa

Dijagnoza se često može postaviti po kožnim promjenama i podacima o izloženosti. Treba razmotriti bolesnikovo zanimanje, hobije, kućanske poslove, provođenje godišnjeg odmora, odjeću, lokalnu primjenu lijekova, kozmetiku te aktivnosti bračnog druga. Test “primjene” kod kojeg se sumnjiva tvar nanosi daleko od mjesta nastanka dermatitisa, obično na fleksornu stranu podlaktice, je koristan kad se sumnja na parfeme, šampone ili druge tvari iz kućanstva.

Testiranje flasterom je indicirano kad se sumnja na AKD, a nema odgovora na liječenje. U tom testu, uobičajeni kontaktni alergeni se nanose na gornji dio leđa pomoću samoljepljivih flastera koji sadrže male količine alergena ili plastičnih (Finn) komora koje sadrže alergen, a na mjestu ih drži porozna traka. Epikutano testiranje flasterom za brzu uporabu pomoću tankog sloja (T.R.U.E.) se sastoji od 2 ljepljive trake koje može primijeniti i protumačiti svaki liječnik. Koža ispod flastera se pregledava 48 i 96 h nakon primjene. Lažno pozitivni rezultati se vide kad koncentracije izazovu nadražajnu a ne alergijsku reakciju, kad reakcija na jedan antigen potakne nespecifičnu reakciju na druge ili kod križano reaktivnih antigena. Lažno negativni rezultati se vide kad flasteri ne sadrže pravi antigen. Za postavljenje konačne dijagnoze potrebna je anamneza izlaganja testiranom antigenu u prvotnom području razvoja dermatitisa.

Kako se liječi kontaktni dermatitis?

Specifično liječenje kontaktnog dermatitisa odredit će vaš liječnik na temelju:

• Vaše dobi, cjelokupnog zdravlja i povijesti bolesti
• Opsegu reakcije
• Vaše tolerancije na određene lijekove, postupke ili terapije
• Očekivanja za tijek reakcije
• Vašeg mišljenja ili preferencija

Najbolje liječenje je identificirati i izbjegavati tvari koje su mogle uzrokovati alergijsku reakciju. Sljedeće preporuke su uobičajene za liječenje blagih do umjerenih reakcija:

• Temeljito operite kožu sapunom i vodom što je prije moguće nakon izlaganja.
• Operite odjeću i sve predmete koji su bili u dodiru s biljnim smolama (otrovni bršljan/hrast) kako biste spriječili ponovno izlaganje.
• Koristite mokre, hladne obloge za ublažavanje upale ako su mjehurići popucali.
• Koristite zaštitne kreme za blokiranje određenih tvari ako postoji mogućnost ponovnog izlaganja u budućnosti.
• Liječnik može preporučiti lijekove koje stavljate na kožu ili one koje uzimate na usta za ublažavanje svrbeža.
• Kortizonske kreme koriste se lokalno za ublažavanje svrbeža.
• Za kontrolu svrbeža i osipa koriste se oralni ili injektirani steroidi i oralni antihistaminici.
• Izbjegavajte češanje osipa kako biste spriječili bakterijsku infekciju.
• Za ozbiljne reakcije uvijek se obratite svom liječniku.

Ako je reakcija značajna, a tvar koja ju je uzrokovala ne može se utvrditi, liječnik može napraviti niz testova kako bi pomogao identificirati iritant.

Reference:
https://www.healthline.com/health/contact-dermatitis
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/dermatitis/kontaktni-dermatitis
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=16177
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/contact-dermatitis
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/contact-dermatitis/symptoms-causes/syc-20352742

Slika preuzeta sa https://www.healthline.com/health/contact-dermatitis