Kopriva

Kopriva kao lijek

Savjeti o prehrani

Zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i pozitivnom utjecaju na zdravlje čovjeka, kopriva zadnjih godina sve više pobuđuje zanimanje znanstvenika. Kopriva je korov, no upoznamo li pobliže njezin sastav, sasvim je sigurno da ćemo je htjeti uvrstiti u svoju prehranu.

Kako izgleda?

Riječ je o biljci visine 60 do 150 cm. Visoka, uspravna, s nasuprotnim srcoliko šiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice. Vrh se na dodir odlomi te iz listova izlazi sok koji peče te izaziva crvenilo na koži. Zelenosivi cvjetići vise iz listova.

Gdje je možemo pronaći?

Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.


Kada se bere?

Kopriva cvjeta od lipnja do rujna. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.

Sušenje koprive

Koprivu sušimo u tri oblika – listove, korijen i cijelu stabljiku. Svaki oblik ima svoju namjenu – čaj, tinktura, kupka. Nakon berbe, stabljiku koprive možete ostaviti jedan dan razgrnutu na suhom, prozračnom i sjenovitom mjestu da malo svene kako biste s njom potom lakše manipulirali. Stavljamo ju sušiti tako da biljke rasporedimo na prostirku od papira, trske ili slame u tankom sloju. Listove možemo odvojiti odmah, a možemo i kasnije kada se stabljika već napola osuši. Jako je važno da je mjesto suho. Ako je ljeto s puno kiše i vlage, koprivu treba dosušiti u zatvorenom prostoru, na umjerenoj temperature – između 37 i 38 stupnjeva. Nepravilno osušena kopriva poprimi smeđu boju i sasvim izgubi ljekovita svojstva.

Korijen koprive se ne pere. Treba ga samo dobro iščetkati četkom za čišćenje povrća i odmah staviti na sušenje, može na isto mjesto i pod istim uvjetima kao i list, odnosno stabljiku. Korijen ne smije stajati u vodi niti biti na vlažnom mjestu.

I list i korijen usitnimo kada su sasvim suhi. Suha biljka čuva se u papirnatim ili platnenim vrećicama ili u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na tamnom mjestu.

Kopriva – ljekovita svojstva i primjena

Kopriva se upotrebljava na sljedeće načine:

  • koristi se u tekstilnoj industriji,
  • koristi se za proizvodnju žute boje,
  • koristi se kao ekstrakt u šamponima za kosu,
  • koristi se za pripremu raznih jela (juha),
  • u prehrambenoj industriji se koristi za proizvodnju nekih vrsta sira,
  • pomaže u suzbijanju lisnih uši koje predstavljaju veliki problem voću,
  • koristi se kao hrana za svinje i zečeve.
  • Kopriva sadrži znatnu količinu mineralnih tvari (prvenstveno željezo), acetilkolin, mravlju kiselinu, vitamine, klorofil, enzime i određene supstance koje snizuju količinu šećera u krvi.

Ljekovita svojstva koprive se ogledaju u njenom posebnom sastavu.
Kopriva sadrži:

  • vitamine A, C i B,
  • kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i natrij,
  • sve esencijalne aminokiseline.

Osim toga, kopriva sadrži i spojeve koji djeluju antioksidativno, sprječavajući djelovanje slobodnih radikala koji štetno djeluju na stanice. Navode ih stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline, a to su:

  • polifenoli – kempferol, kvercetin, kavena kiselina, kumarini,
  • pigmenti – beta karoten, lutein, luteoksantin.

Uvrštavanjem koprive u jelovnik dobiva se povrće koje u organizmu utječe na niz funkcija metabolizma, od poticanja funkcije žlijezda za jače izlučivanje probavnih sokova koji pomažu u razgradnji masti, bjelančevina, ugljikohidrata i ostalih sastojaka u hrani koju uzimamo, do unošenja vrijednih sastojaka, od vitamina, minerala, esencijalnih kiselina do biljnih hormona.

Ljekovito djelovanje enzima sekretina koji sadrži kopriva utječe na povećavanje broja crvenih krvnih stanica, na razinu šećera u krvi (smanjuje je), na žlijezde koje potiče na rad i na sprečavanje porasta bijelih krvnih zrnaca kad je riječ o radioaktivnom zračenju te za liječenje posljedica radioaktivnog zračenja. Uzimanje svježeg soka i čaja od koprive korisno je u liječenju: raznih anemija (naziva se još i željezni tonik), u prevenciji ateroskleroze, bubrežnih oboljenja i upala mokraćnih kanala i mjehura (za jače mokrenje, kod cistitisa, infekcija, raznih iritacija, krvarenja, kod pojave krvi u mokraći, katara, kamenaca i pijeska), bolesti prostate (upale, infekcije, benigne hiperplazije prostate (BHP), povećane prostate, pri teškoćama u mokrenju – ekstrakt od korijena koprive stimulira muške hormone – testosteron i ženske – estrogen). Pomaže oboljelima od šećerne bolesti jer smanjuje razinu šećera u krvi i dobra je dijetalna namirnica, preporučuje se oboljelima od Alzheimerove bolesti, multiple skleroze, zatvora, pogotovo za odstranjivanje određenih zadebljanja, zaustavlja i sprečava krvarenje, naročito iz nosa (u nos se ukapa svježi sok iz listova koprive) te krvarenja iz maternice, pluća, crijeva, bubrega i mokraćnih putova, a izvrsno djeluje i kod hemofilije te kod krvarenja slabih krvnih žila.

Pomaže kod peludne groznice i ostalih vrsta alergija (otvara začepljen nos te ublažava i liječi infekcije koje izaziva alergen), pobuđuje izmjenu tvari, jača i čisti krv i cijeli organizam, liječi bolesti metabolizma, jača imunitet, snižava visok tlak, sprečava stvaranje kamenaca i pijeska u bubregu i mjehuru i uništava ih, liječi posljedice radioaktivnog zračenja, pojačava stvaranje mlijeka u dojilja, potiče rast kose, sprečava ćelavost i otklanja prhut, liječi jetru (detoksicira i jača, masna jetra, žutica, insuficijencija jetre, slaba jetra), dobra je za bolesti žuči i slezene, bolesti želuca i crijeva (katar, gastritis, krvarenja, proljevi, upale crijeva, kronične upale tankog crijeva…), kod oboljenja dišnih putova i organa, kod raznih tumora i težih oboljenja, kožnih oboljenja (nečistoće, sunčane pjege, opekline, ekcemi, koprivnjače).

Žarenjem bolnih reumatskih mjesta svježom koprivom, kao i kod išijasa, olakšavaju se bolna stanja, pojačava protok površinske cirkulacije kože, raznih rana, a naročito venskih rana na potkoljenici (pije se čaj od koprive i rana se maže svježim sokom, a tinkturom od koprive se čisti – također se može stavljati oblog od kratko prokuhanih listova koprive na veće venske rane), bolesti ženskih spolnih organa i menstrualnih tegoba (razne bakterijske infekcije, infekcije s kandidom, kod neredovitog ciklusa, predmenstrualni sindrom), reume kostiju i zglobova (osteoartritis, reumatoidni artritis, burzitis, tendinitis), gihta (pojačano izlučuje mokraćnu kiselinu), hemoroida (ispiranje čajem). Umjesto soka od koprive koristi se čaj od osušene koprive, prema receptu.

Masaža koprivom

No, ima ljekovitih postupaka i pripravaka za koje će vam ipak zatrebati isključivo svježe ubrana kopriva. Osim soka i sirupa, to je prije svega masaža koprivom (urtikacija). Masaža ili šibanje koprivom od davnina se primjenjuje kao efikasno sredstvo kod bolova od artritisa, reume, išijasa. I danas, mnogi stariji ljudi rado će vam i živo svjedočiti kako nema boljeg sredstva protiv bolova u zglobovima i križima od žarenja bolnih dijelova tijela koprivom. Jer, kopriva tjera na rad slabo tijelo, pobuđuje mišiće, živce, limfu, pojačava cirkulaciju.

Kada tome dodamo suvremena saznanja da kopriva u obliku čaja, tinkture, soka, sirupa potiče mokrenje, djeluje protuupalno, uklanja natrij iz organizma, k tome još potiče i obnovu stanica pa time i obnovu hrskavičnog tkiva – jasno je koliko se kopriva ne može dosta nahvaliti kao lijek za bolove u kostima, zglobovima i križima. No, neće svi ljudi jednako podnijeti žarenje koprivom. Ako su senzacije burne, bolje je ne koristiti tu metodu.

Čaj od koprive – priprema

Čaj od koprive se vrlo jednostavno priprema. Dvije do vrha pune čajne žličice suhih listova koprive prelijemo s 1/4 l kipuće vode, kuhamo 5 minuta i ocijedimo.

Čaj pijemo dok je mlak, u manjim gutljajima, ujutro i navečer po jednu šalicu. Kura može trajati od 4 do 8 tjedana. S koprivom nemojte pretjerivati jer može dovesti do gubitka elektrolita.

Bolesnicima, koje muče različite degenerativne promjene zglobova, reuma, žučni ili bubrežni kamenci, često se preporučuju čajne mješavine koje sadrže i listove koprive.

Potrebni su vam sljedeći sastojci:

  • 20 listova koprive,
  • 20 maslačaka (zajedno s korijenom),
  • 10 preslica,
  • 5 listova breze,
  • 5 šipaka (plod ruže sa sjemenkama.

Tinktura od koprive

Korijen koprive se skupi i očisti na opisani način. Nareže se na sitno i stavi u teglu, onakvu kakvu inače koristimo za zimnicu. Uzmemo jaku neutralnu rakiju (40 posto alkohola), može lozovača, komovica …

Napunimo korijenom teglu tri prsta ispod vrha. Nalijemo rakiju da prekrije korijen. Zatvorimo dobro zaptivajućim poklopcem. Ostavimo da stoji dva tjedna na tamnom i toplom mjestu, uz povremeno okretanje.

Tinktura se priprema i od suhog korijena. Osušimo korijen koji smo sami iskopali. Ili ga kupimo kod travara odnosno u biljnoj ljekarni. Ako nemamo domaće rakije kupimo i pola litre čistog medicinskog alkohola jačine 80 posto. Razblažimo ga destiliranom vodom – 50:50. Postupak je isti kao kod svježeg korijena, s tim da ćemo postupak otapanja, ovisno o temperaturi, produžiti na tri tjedna do mjesec dana. Korištenje: tri puta dnevno po 20 kapi u pola decilitra po mogućnosti izvorske vode – i popijemo naiskap poput aperitiva prije jela.

Sok od koprive

Sok od koprive se priređuje od nadzemnih dijelova cvatuće biljke, koji se razrežu i tijekom 12 sati namaču u malo vode.

Sok se dobiva ručnim ili strojnim istiskivanjem tekućine. Od svježih listova koprive, koje ostavimo kratko da povenu, te izmiješanih s nešto listova ma­slačka i zlatice, priređuje se vrlo zdrava pro­ljetna salata. Izdanci koprive, također se mogu vrlo ukusno pripremiti, kao špinat.

Juha od koprive


Juha od koprive je niskokalorična fantazija. Za pripremu ove juhe potrebno vam je točno pola sata, dakle priprema je jednostavna. Za pripremu juhe od koprive potrebni su vam sljedeći sastojci (količina juhe dovoljna je za 6 porcija):

  • 500 grama mlade koprive,
  • 4 dl vrhnja za kuhanje,
  • sol,
  • papar,
  • 2 režnja češnjaka,
  • 4 žlice kiselog vrhnja.

Priprema juhe od koprive:

Koprivu operite uz pomoć rukavica, potom je očistite i otrgnite listove.
Dok čistite koprivu, stavite kuhati vodu, posolite ju i dodajte nekoliko kapi maslinovog ulja.
Nakon što ste koprivu očistili, dodajte je u vodu, češnjak narežite na listiće i pustite sve da se kuha nekoliko minuta.
Kada kopriva omekša, izmiksajte ju štapnim mikserom.
Potom dodajte vrhnje za kuhanje i sve ostavite još jednom da provrije.
Prilikom serviranja, juhu ukrasite žlicom kiselog vrhnja i svježim paprom.

Kopriva – nuspojave

Korištenjem koprive i pripravaka od koprive većinom se ne javljaju nikakve štetne posljedice. Uzimanje koprive u prevelikoj količini može uzrokovati:

  • iritaciju želuca,
  • osjećaj pečenja kože,
  • edem,
  • oliguriju.

Korištenje koprive se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Korištenje koprive se ne savjetuje u slučaju da se protiv nekog medicinskog problema koriste lijekovi sličnog ili istog djelovanja kakvo je koprivino, odnosno bez savjetovanja s liječnikom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *