Kratkovidnost ili miopija je stanje oka u kojem osoba ne vidi jasno predmete koji su daleko, ali vidi dobro one koji su blizu. To se događa zato što se svjetlost koja ulazi u oko ne fokusira na mrežnicu, nego ispred nje. Mrežnica je sloj stanica na stražnjem dijelu oka koji pretvara svjetlost u živčane impulse i šalje ih u mozak. Ako je mrežnica nejasno osvijetljena, slika koju vidimo je mutna.
Što uzrokuje kratkovidnost?
Uzroci kratkovidnosti su složeni i nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, postoje neki čimbenici koji mogu povećati rizik od razvoja kratkovidnosti. Neki od njih su:
- Genetika: Kratkovidnost se često nasljeđuje od roditelja. Ako oba roditelja imaju kratkovidnost, veća je vjerojatnost da će i dijete imati kratkovidnost. Istraživanja su pokazala da postoji više gena koji utječu na kratkovidnost i da oni mogu biti povezani s drugim očnim ili sistemskim karakteristikama, kao što su veličina oka, debljina rožnice, duljina očne jabučice, razina inzulina, razina melatonina, razina vitamina D i drugi.
- Okoliš: Kratkovidnost se može pojaviti i zbog utjecaja okoliša, kao što su pretjerano čitanje, rad na računalu, gledanje televizije ili drugih aktivnosti koje zahtijevaju bliski fokus. Što može uzrokovati prenaprezanje očiju i promjene u obliku oka. Naime, kada se oko fokusira na bliske predmete, mišići oka se napinju, a očna jabučica se lagano izdužuje. Ako se to često i dugo ponavlja, očna jabučica može postati trajno preduga i uzrokovati kratkovidnost. Također, nedostatak izlaganja prirodnom svjetlu i boravka na otvorenom može utjecati na razvoj oka i hormonsku ravnotežu, što može dovesti do kratkovidnosti.
- Zdravlje: Kratkovidnost se može povezati i s nekim zdravstvenim stanjima, kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, katarakta, glaukom ili tumori oka. Ti uvjeti mogu oštetiti očne strukture, promijeniti refrakciju svjetlosti ili utjecati na rast i razvoj oka. Neki lijekovi, kao što su kortikosteroidi, antihistaminici, antidepresivi ili oralni kontraceptivi, također mogu utjecati na vid i uzrokovati kratkovidnost.
Simptomi kratkovidnosti
Simptomi kratkovidnosti su znakovi koji ukazuju na to da osoba ima problema s vidom na daljinu. Neki od najčešćih simptoma su:
- Nejasan vid predmeta koji su daleko: Ovo je glavni simptom kratkovidnosti i najlakše ga je primijetiti. Osoba koja ima kratkovidnost ne može jasno vidjeti predmete koji su udaljeni više od nekoliko metara, kao što su ploče, satovi, televizori, filmovi ili lica. Slika koju vidi je mutna, zamućena ili izobličena. Što može otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti, kao što su vožnja, čitanje ploča, gledanje filma ili prepoznavanje lica.
- Žmirkanje ili stiskanje očiju da bi se bolje vidjelo: Osoba koja ima kratkovidnost može pokušati poboljšati svoj vid žmirkanjem ili stiskanjem očiju. Ovo može pomoći privremeno, jer se time smanjuje količina svjetlosti koja ulazi u oko i povećava dubina polja. Međutim, to nije rješenje za kratkovidnost i može uzrokovati dodatno naprezanje očiju i glavobolju.
- Glavobolja ili umor očiju: Osoba koja ima kratkovidnost može osjećati glavobolju ili umor očiju nakon dugog vremena gledanja u daljinu ili nakon promjene fokusa s bliskih na daleke predmete. To je zato što se mišići oka naprežu da bi pokušali fokusirati svjetlost na mrežnicu i održati jasan vid. Ako se to često ponavlja, može dovesti do kroničnog umora očiju i glavobolje.
- Teškoće u učenju ili koncentraciji: Osoba koja ima kratkovidnost može imati teškoće u učenju ili koncentraciji, posebno ako nije korigirala svoj vid naočalama ili lećama. To je zato što ne može jasno vidjeti ono što čita, piše, sluša ili gleda. Ovo može utjecati na njenu sposobnost razumijevanja, pamćenja, rješavanja problema ili donošenja odluka. Što može dovesti do loših ocjena ili radne sposobnosti.
- Loše ocjene ili radne sposobnosti: Osoba koja ima kratkovidnost može imati loše ocjene ili radne sposobnosti, ako ne koristi naočale ili leće ili ako su one neadekvatne. To je zato što ne može pratiti ono što se događa u razredu, na poslu ili u drugim situacijama koje zahtijevaju vid na daljinu. To može utjecati na njenu motivaciju, samopouzdanje, zadovoljstvo ili uspjeh.
Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, preporučuje se da posjetite oftalmologa ili optometrista i obavite pregled oka. On će vam moći reći imate li kratkovidnost i koja je njezina težina. Također će vam moći propisati odgovarajuće naočale ili leće koje će vam pomoći da vidite bolje i spriječiti daljnje pogoršanje vida. Ako ste zainteresirani za refraktivnu kirurgiju, on će vam moći reći jeste li dobar kandidat za nju i koje su vam opcije.
Dijagnoza kratkovidnosti
Dijagnoza kratkovidnosti je postupak kojim se utvrđuje ima li osoba kratkovidnost i koja je njezina težina. Dijagnoza se obično postavlja na temelju pregleda oka kod oftalmologa ili optometrista. Pregled oka uključuje sljedeće korake:
- Mjerenje oštrine vida: Ovo je test koji mjeri koliko dobro osoba vidi predmete na različitim udaljenostima. Osoba se zamoli da pročita slova ili brojeve različitih veličina na ploči ili na monitoru, dok pokriva jedno oko. Oštrina vida se izražava u dioptrijama (D) ili u Snellenovoj razini, koja je omjer udaljenosti na kojoj osoba vidi predmet i udaljenosti na kojoj ga normalno vidi prosječna osoba. Na primjer, ako osoba vidi predmet na 6 metara, a prosječna osoba ga vidi na 60 metara, njezina Snellenova razina je 6/60. Normalna oštrina vida je 6/6 ili 0 D. Ako je oštrina vida manja od 6/6 ili veća od 0 D, to znači da osoba ima refrakcijsku pogrešku, kao što je kratkovidnost.
- Provjera zdravlja oka: Ovo je test koji provjerava postoji li neka oštećenja, upale, infekcije, krvarenja, tumori ili druge abnormalnosti na očnim strukturama, kao što su rožnica, leća, mrežnica, očni živac ili očni tlak. Oftalmolog ili optometrist koristi posebne instrumente, kao što su oftalmoskop, biomikroskop, tonometar ili perimetar, da pregleda unutrašnjost i vanjštinu oka. Također može koristiti kapi za oči koje proširuju zjenicu, da bi bolje vidio stražnji dio oka. Ovaj test može otkriti neke bolesti koje mogu uzrokovati ili pogoršati kratkovidnost, kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, katarakta, glaukom ili tumori oka.
- Određivanje refrakcijske pogreške: Ovo je test koji mjeri kolika je razlika između žarišne duljine oka i duljine očne jabučice. Ako je oko predugo ili ima prejaku rožnicu ili leću, svjetlost se neće fokusirati na mrežnicu, nego ispred nje, što uzrokuje kratkovidnost. Refrakcijska pogreška se mjeri u dioptrijama (D) i može biti pozitivna ili negativna. Pozitivna dioptrija znači da je oko predobro fokusirano i da vidi bolje bliske predmete, što se naziva dalekovidnost ili hiperopija. Negativna dioptrija znači da je oko nedovoljno fokusirano i da vidi bolje daleke predmete, što se naziva kratkovidnost ili miopija. Refrakcijska pogreška se određuje pomoću posebnih instrumenata, kao što su refraktometar, keratometar ili aberometar, koji mjere zakrivljenost, debljinu i aberaciju rožnice i leće. Također se može odrediti pomoću probnih leća, koje se stavljaju ispred oka i mijenjaju dok se ne postigne najbolji mogući vid.
Na temelju rezultata pregleda oka, oftalmolog ili optometrist može postaviti dijagnozu kratkovidnosti i odrediti njezinu težinu. Težina kratkovidnosti se klasificira prema broju dioptrija i može biti:
- Blaga kratkovidnost: od -0.25 do -3.00 D
- Umjerena kratkovidnost: od -3.25 do -6.00 D
- Jaka kratkovidnost: od -6.25 do -9.00 D
- Vrlo jaka kratkovidnost: veća od -9.00 D
Osim toga, oftalmolog ili optometrist može utvrditi i vrstu kratkovidnosti, koja može biti:
- Jednostavna kratkovidnost: najčešća vrsta kratkovidnosti, koja se obično razvija u djetinjstvu ili adolescenciji i stabilizira se u odrasloj dobi. Uzrokovana je genetskim ili okolišnim čimbenicima koji utječu na rast i razvoj oka.
- Patološka kratkovidnost: rijetka i ozbiljna vrsta kratkovidnosti, koja se obično javlja u odrasloj dobi i progresivno se pogoršava. Uzrokovana je nekim bolestima ili poremećajima koji oštećuju očne strukture, posebno mrežnicu i očni živac. Može dovesti do komplikacija, kao što su odvajanje mrežnice, makularna degeneracija, glaukom ili sljepoća.
Ako imate kratkovidnost, važno je da redovito posjećujete oftalmologa ili optometrista i pratite njegove upute za korekciju vida i prevenciju daljnjeg pogoršanja. Također je važno da vodite zdrav životni stil, koji uključuje uravnoteženu prehranu, dovoljno sna, redovitu tjelovježbu, izbjegavanje pušenja i alkohola, zaštitu očiju od sunca i pravilnu higijenu očiju.
Liječenje kratkovidnosti
Liječenje kratkovidnosti je postupak kojim se pokušava korigirati vid i spriječiti daljnje pogoršanje vida. Liječenje kratkovidnosti može biti:
Korekcija vida: Ovo je najčešći i najjednostavniji način liječenja kratkovidnosti, koji uključuje nošenje naočala ili kontaktnih leća koje mijenjaju put svjetlosti i fokusiraju je na mrežnicu. Naočale ili leće se biraju prema potrebi i želji pacijenta. Naočale su jednostavne, sigurne i jeftine, ali mogu biti neugodne, lomljive ili neestetske. Kontaktne leće su diskretne, udobne i pružaju bolji periferni vid, ali zahtijevaju posebnu njegu, mogu uzrokovati infekcije ili alergije i mogu biti skupe. Postoje različite vrste naočala i leća, kao što su:
- Sferične leće: Ovo su leće koje imaju istu zakrivljenost u svim smjerovima i korigiraju samo kratkovidnost ili dalekovidnost. Mogu biti konveksne (izbočene) ili konkavne (udubljene), ovisno o tome je li oko predobro ili nedovoljno fokusirano. Konveksne leće su pozitivne i korigiraju dalekovidnost, dok su konkavne leće negativne i korigiraju kratkovidnost. Snaga sferičnih leća se mjeri u dioptrijama (D) i označava se s + ili -.
- Cilindrične leće: Ovo su leće koje imaju različitu zakrivljenost u različitim smjerovima i korigiraju astigmatizam. Astigmatizam je stanje u kojem rožnica ili leća nisu savršeno okrugle, nego imaju oblik nogometa ili jajeta. To uzrokuje da se svjetlost fokusira na više točaka na mrežnici, umjesto na jednu. Što rezultira nejasnim vidom na svim udaljenostima. Cilindrične leće su zakrivljene u jednom smjeru, a ravne u drugom, i mogu biti pozitivne ili negativne. Snaga cilindričnih leća se također mjeri u dioptrijama (D) i označava se s + ili -, ali se dodaje i oznaka osi (A), koja označava smjer zakrivljenosti leće u stupnjevima (°).
- Torične leće: Ovo su leće koje kombiniraju sferične i cilindrične leće i korigiraju kratkovidnost ili dalekovidnost s astigmatizmom. Torične leće imaju dvije zakrivljene površine, koje se razlikuju po snazi i orijentaciji. Snaga toričnih leća se izražava u dioptrijama (D) i označava se s + ili -, a također se navode i oznake cilindra © i osi (A), koje označavaju stupanj i smjer astigmatizma. Torične leće mogu biti meke ili tvrde, ovisno o materijalu i fleksibilnosti. Meke torične leće su udobnije i lakše se prilagođavaju oku, ali mogu biti skuplje i zahtijevaju češću zamjenu. Tvrde torične leće su izdržljivije i pružaju bolju kvalitetu vida, ali mogu biti neugodne i teže se naviknuti na njih.
Refraktivna kirurgija je druga mogućnost liječenja kratkovidnosti, koja trajno mijenja oblik rožnice i poboljšava vid bez naočala ili leća. Najčešće vrste refraktivne kirurgije su:
- LASIK (laser-assisted in situ keratomileusis): Ovaj zahvat uključuje stvaranje tankog režnja na rožnici, podizanje režnja i korištenje lasera za uklanjanje dijela rožnice i izravnavanje njene površine. Zatim se režanj vraća na svoje mjesto i zaliječi bez šavova.
- PRK (photorefractive keratectomy): Ovaj zahvat uključuje uklanjanje gornjeg sloja rožnice (epitela) i korištenje lasera za uklanjanje dijela rožnice i izravnavanje njene površine. Epitel se obnavlja tijekom nekoliko dana i štiti rožnicu dok se ne zacijeli.
- SMILE (small incision lenticule extraction): Ovaj zahvat uključuje korištenje lasera za stvaranje malog režnja u rožnici i izrezivanje dijela rožnice (lenticule) kroz mali rez. Time se smanjuje zakrivljenost rožnice i poboljšava vid.
Refraktivna kirurgija je brza, učinkovita i sigurna, ali ima i neke rizike i nuspojave, kao što su:
- Infekcija, upala, krvarenje ili ožiljci na rožnici
- Suhoća, svrbež, peckanje ili crvenilo oka
- Zamagljen, dvostruk, oslabljen ili nestabilan vid
- Prekomjerna ili nedovoljna korekcija kratkovidnosti
- Povećana osjetljivost na svjetlost, blještanje ili haloe oko izvora svjetlosti
- Potreba za dodatnim zahvatima ili nošenjem naočala ili leća
Refraktivna kirurgija nije prikladna za sve pacijente. Neki od čimbenika koji mogu utjecati na izbor i uspjeh kirurgije su:
- Dob, spol, rasa i nasljednost
- Stupanj, stabilnost i vrsta kratkovidnosti
- Debljina, oblik i zdravlje rožnice
- Veličina, položaj i reaktivnost zjenice
- Postojanje drugih očnih ili sistemskih bolesti
- Očekivanja, želje i motivacija pacijenta
Prije odluke o refraktivnoj kirurgiji, potrebno je obaviti detaljan pregled oka i konzultirati se s oftalmologom o prednostima, nedostacima, rizicima i alternativama.
Prirodno liječenje kratkovidnosti
Osim korekcije vida i kirurgije, postoje i neki prirodni načini za sprječavanje ili usporavanje napredovanja kratkovidnosti. Neki od njih su:
- Pravilna rasvjeta: Treba izbjegavati čitanje, rad ili gledanje u slabom ili pretjeranom svjetlu, jer to može uzrokovati naprezanje očiju i pogoršanje vida. Treba koristiti dovoljno jarko i ravnomjerno osvjetljenje, koje ne odbija ili ne stvara sjene.
- Pauze i vježbe: Treba praviti česte pauze i vježbati oči tijekom dugotrajnih aktivnosti koje zahtijevaju bliski fokus, kao što su čitanje, rad na računalu, igranje videoigara ili gledanje televizije. Treba zatvoriti oči na nekoliko sekundi, pogledati u daljinu, rotirati oči u različitim smjerovima, treptati ili masirati kapke i sljepoočnice. To može pomoći opustiti mišiće oka i poboljšati cirkulaciju krvi i kisika u oku.
- Boravak na otvorenom: Treba provoditi više vremena na otvorenom, posebno u sunčanim danima, jer to može potaknuti proizvodnju vitamina D i melatonina, koji su važni za zdravlje oka. Također, gledanje u daljinu može pomoći razviti i održati normalnu duljinu očne jabučice i spriječiti kratkovidnost. Međutim, treba paziti da se ne izlaže oči štetnim UV zrakama i nositi sunčane naočale ili šešir za zaštitu.
- Uravnotežena prehrana: Treba jesti hranu bogatu vitaminima, mineralima, antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama, koji su korisni za zdravlje oka. Neki od primjera takve hrane su: mrkva, špinat, brokula, kupus, borovnica, riba, jaja, orašasti plodovi, sjemenke, mlijeko, sir i jogurt.
Treba izbjegavati hranu koja sadrži puno šećera, soli, masti, aditiva ili konzervansa, jer to može negativno utjecati na vid i opće zdravlje. - Dodataci i biljni lijekovi: Treba uzimati dodatke koji sadrže vitamine A, C, E, B2, B6, B12, cink, selen, lutein, zeaksantin, borovnica, ginkgo biloba, zeleni čaj ili druga prirodna sredstva koja mogu poboljšati vid i zaštititi oči od oksidativnog stresa i upale. Međutim, treba biti oprezan i konzultirati se s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih dodataka ili biljnih lijekova, jer oni mogu imati nuspojave ili interakcije s drugim lijekovima ili stanjima.
- Akupunktura i akupresura: Treba probati akupunkturu ili akupresuru, koje su drevne kineske metode liječenja koje se temelje na stimuliranju određenih točaka na tijelu iglama ili pritiskom. Te točke su povezane s različitim organima i funkcijama tijela, uključujući i oči. Stimuliranjem tih točaka može se poboljšati protok energije i krvi u oku i smanjiti naprezanje očiju i kratkovidnost. Treba potražiti kvalificiranog i iskusnog praktičara akupunkture ili akupresure i slijediti njegove upute.
Kratkovidnost je stanje oka koje utječe na milijune ljudi širom svijeta i može smanjiti kvalitetu života i radne sposobnosti. Važno je da redovito pregledavate oči i pratite upute oftalmologa ili optometrista za očuvanje i poboljšanje vida. Također je važno da vodite zdrav životni stil, koji uključuje uravnoteženu prehranu, dovoljno sna, redovitu tjelovježbu, izbjegavanje pušenja i alkohola, zaštitu očiju od sunca i pravilnu higijenu očiju.
Nadam se da vam je ovaj članak bio koristan i zanimljiv i da ste naučili nešto novo o kratkovidnosti. Ako vam se svidio članak, molim vas da ga podijelite sa svojim prijateljima, obitelji ili kolegama koji bi mogli imati koristi od njega. Također, možete mi ostaviti svoje komentare, pitanja ili prijedloge u nastavku. Hvala vam što ste pratili i čitali ovaj članak. 😊
Reference:
American Academy of Ophthalmology. (2020). Myopia (Nearsightedness).
https://www.aao.org/eye-health/diseases/myopia-nearsightedness
National Eye Institute. (2019). Nearsightedness (Myopia).
https://www.nei.nih.gov/learn-about-eye-health/eye-conditions-and-diseases/nearsightedness-myopia
Cleveland Clinic. (2019). Myopia (Nearsightedness).
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/8579-myopia-nearsightedness
Mayo Clinic. (2020). Nearsightedness.
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/nearsightedness/symptoms-causes/syc-20375556
MyVision. (n.d.). Myopia.
https://myvision.org/myopia/
WebMD. (2020). Nearsightedness (Myopia).
https://www.webmd.com/eye-health/nearsightedness-myopia
Healthline. (2019). Nearsightedness (Myopia).
https://www.healthline.com/health/nearsightedness
HealthPartners. (2020). Myopia: Symptoms, causes and treatment.
https://www.healthpartners.com/blog/myopia-symptoms-causes/
Medical News Today. (2018). Myopia: Causes, symptoms, and treatment.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/myopia
Slika je preuzeta sa https://www.pexels.com/photo/selective-focus-photography-of-pink-and-black-framed-eyeglasses-975668/
