Kukuruz šećerac

Kukuruz šećerac

Savjeti o prehrani

Kukuruz šećerac je kukuruz namijenjen za prehranu ljudi koji od svih ostalih vrsta ove žitarice ima najveći sadržaj šećera. Za razliku od običnog merkantilnog kukuruza koji se koristi kao stočna hrana i bere kada je zreo, kukuruz šećerac bere se kad nije sasvim dozrio, to jest kada zrna još nisu suha i tvrda.

Upravo zato u kukuruzu šećercu nije završen proces transformacije šećera u škrob, pa se može jesti u svježem, konzerviranom ili smrznutom stanju, jednostavnom pripremom – kratkim kuhanjem.

Vitamini i minerali

Kalorijska vrijednost kukuruza šećerca je u prosjeku 86 kalorija u 100 grama, a od toga on sadrži:

  • ugljikohidrati 19 g (šećera 3,22 g, vlakana 2,7 g),
  • masti 1,2 g,
  • bjelančevina 3,2 g i
  • vode 76 g.
  • Od vitamina, kukuruz šećerac sadrži vitamine B1, B3 i B9, kao i vitamin C.
  • Minerali prisutni u šećercu su: magnezij, željezo i kalij.

Nutritivna svojstva

Jedan prosječan klip kukuruza šećerca sadrži oko 90 grama zrna. Kukuruz je, dakle, ugljikohidratna hrana. Sadrži razne fitokemikalije, a žutu boju dobija od karotenoida beta kriptoksantina, koji također djeluje kao jak antioksidans, dakle čuva stanice od slobodnih radikala.

Kuhanjem kukuruza šećerca oslobađa se ferulinska kiselina, koja takođe djeluje kao antioksidans. To je zdrava i nutritivno vrijedna namirnica koja ima mnoga dobra antioksidativna svojstva koja štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Šećerac sadrži i fitokemikalije koje čuvaju vid i vlakna koja olakšavaju stolicu.

Najbolji je kuhan

Kukuruz šećerac prvi su jeli sjevernoamerički indijanci, od kojih su u vrijeme stvaranja SAD-a ovu poslasticu preuzeli i europski doseljenici. Današnje vrste su postale popularne upotrebom hibridnog sjemena kukuruza, čime se dobilo na količini i kvaliteti.

Kukuruz šećerac je najbolje kuhati u vodi ili pari. Širom svijeta šećerac se koristi i kao nadjev za pizzu, ali i kao nezamjenjivi dio mnogih salata.

Bez obzira kako je kuhan, sa klipom ili bez njega, ukusan je te ga vole i djeca i odrasli. U ljetnom periodu ovo je popularna zanimacija na jezeru ili rijeci. Osim kuhanja, može se peći i na roštilju.

Na našem domaćem tržištu cijenjeni su hibridi kukuruza šećerca od poznatih proizvođača (domaćih i stranih), ali opasnost vreba od genetski modificiranog kukuruza.

Mitovi i zablude

Kuhani ili pečeni kukuruz jedan je od najzdravijih fast-food proizvoda koji ćete kupiti na cesti. No, neki ga sve češće, a potpuno nepravedno, trpaju u isti koš sa nezdravom hranom.

Kukuruz, a posebno šećerac, nezasluženo je na lošem glasu kod raznih „stručnjaka“. Šećerac ima sočno i ukusno zrno, koje osim škroba sadrži i bjelančevine, te je stoga i vrlo zdrav. Unatoč tome, mitova o kukuruzu sve je više.

Koji su to najčešći mitovi o kukuruzu?
  1. Većina kukuruza je genetski modificirana. Nije točno – čak je i u SAD-u samo tri do četiri posto kukuruza uzgojenog za ljudsku konzumaciju GM.
  2. Kukuruz deblja, zato se njime tovi stoka. To je zabluda, kukuruz ima isti broj kalorija kao i jabuka, ali manje od četvrtine šećera. Drugim riječima, kukuruz je zapravo jedna od zdravijih namirnica! To što ga neki natope maslacem i nerazumno sole je skroz druga priča.
  3. Kuhanje čini kukuruz manje hranjivim. Netačno – Antioksidansi koji pomažu u zaštiti organizma od raka i srčanih bolesti, zapravo se povećavaju kad se kukuruz skuha.
  4. Kukuruz ne sadrži zdrave sastojke. Sasvim pogrešno – Kukuruz sadrži lutein i zeaksantin, dvije fitokemikalije koje čuvaju zdrav vid, a ima i korisna dijetalna vlakna.
  5. Kukuruz treba birati prema boji zrna. Besmislica – Raznolikost je daleko manje važna od svježine. Bilo koji kukuruz može biti loš ako je star. Ni boja nije ključna za kvalitetu. Žuta, bijela, dvobojni, ništa ne smeta. Boja ovisi od regije do regije.

Svila kao diuretik

U narodu je poznata činjenica da je kukuruzna svila dobra kao diuretik, ali i kod srčanih smetnji i urinarnih bolesti.

Smrznut kukuruz šećerac ne gubi svojstva dubokim zamrzavanjem pa se može pripremati na isti način kao i svježi ili konzerviran.

Zdravstvene koristi

Za vrijeme kuhanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekule koje štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on štiti od raka, bolesti srca, katarakte, Alzheimerove bolesti.

Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene nivoe kolesterola, obiluje i folnom kiselinom što čuva krvožilni sustav, vitaminom B1 važanim za dobar rad mozga te ugljikohidratima koji nam daju brzo rasploživu energiju.

Šećerac se posebno preporučuje budućim majkama jer jedno od najvažnijih medicinskih otkrića 20. stoljeća govori da pravilan unos folne kiseline za vrijeme trudnoće smanjuje oštećenja nervnog sustava novorođene djece od 48 do 80 posto.

Druga strana medalje

  1. Kuhanje povećava antioksidativnu moć kukuruza, no snižava količinu vitamina C. To smanjuje njegovu sposobnost sprečavanja staničnog oštećenja i oštećenja tkiva. Istraživači tvrde da to ne znači kako je toplinski obrađen kukuruz manje zdrav.
  2. Kukuruzu nedostaju dvije esencijalne aminokiseline, lizin i triptofan. Zbog toga se preporučuje da se kukuruz uzima u kombinaciji s mahunarkama i tako zadovolje potrebe organizma za bjelančevinama i mineralima.
  3. Na crnoj listi namirnica koje izazivaju alergiju nalazi se i kukuruz. Alergični na kukuruz trebaju iz prehrane izbaciti sve proizvode čiji sastojci dolaze iz kukuruza, naprimjer industrijsku hranu što sadrži kukuruzne sirupe i škrob, lijekove i dodatke prehrani u kojima se derivat kukuruza koristi kao punilo.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.