Lupus

Lupus – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Lupus je kronična autoimuna bolest koja zahvaća kožu, zglobove, živčani sustav, srce, pluća, krv, bubrege, mozak i jetru. Na zahvaćenim područjima uzrokuje upalu.

Kod normalne funkcije imunološkog sustava proteini koji se zovu antitijela imaju ulogu u zaštiti i borbi protiv antigena, kao što su virusi i bakterije. Lupus dovodi imunološki sustav u stanje u kojem on nije u mogućnosti razlikovati antigene i zdravo tkivo. Imunološki sustav pod utjecajem lupusa postaje hiperaktivan i napada normalno, zdravo tkivo.

U različitih ljudi javlja se upala u različitim tkivima i organima, a težina bolesti u rasponu od srednje teške do slabe ovisi o broju i vrstama protutijela koja se pojavljuju i organima koji su zahvaćeni bolešću. Oko 90% ljudi koji imaju lupus su mlade žene, ali i djeca, uglavnom djevojčice. Stariji muškarci i žene mogu također imati ovu bolest.

Postoje čak četiri vrste lupusa
Postoji više vrsta lupusa, a najčešći su sistemski, diskoidni, lupus indiciran lijekovima i lupus kod novorođenčadi.

Simptomi lupusa

Simptomi lupusa razlikuju se od osobe do osobe. Znakovi i simptomi mogu se pojaviti naglo ili sporo, mogu biti blagi ili teški, a mogu biti privremeni ili trajni. Većina ljudi s lupusom ima blagu bolest koju karakteriziraju epizode, zvane bljeskovi kada se znakovi i simptomi neko vrijeme pogoršaju, a zatim se poboljšaju ili čak potpuno nestanu na određeno vrijeme. Simptomi ovise o tome koji su tjelesni sustavi pogođeni bolešću.

Najčešći znakovi i simptomi su: umor, vrućica, bolovi u zglobovima, ukočenost i oticanje, osip u obliku leptira na licu koji prekriva obraze i korijen nosa ili osip drugdje na tijelu, lezije kože koje se pojave ili pogoršavaju izlaganjem suncu (fotoosjetljivost), prsti na rukama i nogama koji postaju bijeli ili crveni kada su izloženi hladnoći ili tijekom stresnih razdoblja (Raynaudov fenomen), kratkoća daha, bol u prsima, suhe oči, gubitak kose, rane u ustima i nosu, glavobolja, zbunjenost i gubitak pamćenja.

Što uzrokuje lupus?

Iako se ne zna točan uzrok lupusa, zapaženo je da ga najvjerojatnije inducira kombinacija gena i utjecaja okoline (nasljedni i vanjski čimbenici). Lupus se može razviti kod ljudi s naslijeđenom predispozicijom za lupus kada dođu u kontakt s nečim u okolišu što ga može potaknuti.

Neki potencijalni uzroci su:
sunčeva svjetlost – UV zrake koje izazivaju kožne promjene i pojačavaju bolest;
infekcije – virusne;
fizički ili emocionalni stres;
-lijekovi (protiv napadaja, za krvni tlak, antibiotici – posebno penicilin).
Ljudi koji imaju lupus induciran lijekovima obično vide da se simptomi povlače nakon što prestanu uzimati lijekove.

Nešto više o vrstama lupusa…

Sistemski eritemski lupus (SEL)

“Najpopularniji” lupus je sistemski eritemski lupus (SEL), to je autoimuna bolest s karakterističnim stvaranjem autoantitijela prema komponentama stanične jezgre uz vrlo raznolika klinička očitovanja. Bolest može zahvatiti kožu, zglobove, bubrege, pluća, živčani sustav i serozne membrane, a obilježena je fazama aktivnosti i povlačenja.

Što uzrokuje sistemski eritemski lupus?
Smatra se da u nastanku i razvoju bolesti sudjeluju nasljedni i vanjski čimbenici. Bolesnici koji boluju od sistemskog eritemskog lupusa imaju široki spektar autoantitijela na različite antigene, a tipična su protutijela protiv komponenti jezgre i citoplazme. Utjecajem vanjskih čimbenika, može se u predisponiranoj populaciji razviti klinički izražena slika bolesti. Među ovim čimbenicima, značajne su virusne infekcije. UV zrake svjetlosnog spektra mogu izazvati kožne promjene i pojačati bolest. Uzimanje nekih lijekova može izazvati bolest koja izrazito sliči SEL-u (penicilin, antiepileptici i dr.). Čini se da način prehrane također može utjecati na tijek i manifestaciju bolesti. Preporučuje se hrana sa smanjenom količinom masti. Zapazilo se da bolest suprimiraju muški, a potiču ženski hormoni.

Simptomi bolesti
Sistemski eritemski lupus se očituje mnoštvom subjektivnih i kliničkih znakova najčešće na koži, zglobovima i visceralnim organima. U početku bolesnik može imati samo nekoliko simptoma, često u svezi sa samo jednim oboljelim organom, dok se kasnije s razvojem bolesti pojavljuju i ostali simptomi. Težina bolesti varira od sasvim laganog oblika do teškog sa smrtnim završetkom. Opća slabost i povišena temperatura prisutne su u gotovo svih bolesnika i prethode drugim simptomima. Bolesnici mogu osjećati bol u trbuhu s mučninom i povraćanjem. Rani simptomi bolesti, pojavljuju se u svim zglobovima, mogu se uočiti otekline, smetnje u motilitetu i klinički znakovi artritisa. Promjene u koži, mogu se opaziti u obliku eritema, kožnih čvorića, ulceracija i mjestimičnih hiperpigmentacija. Vrlo je tipičan eritem lica poput leptira, te crvenilo suncu izloženih dijelova tijela kao posljedice fotosenzitivnosti. Promjene u očima (prisutne u 20-25% bolesnika), mogu se očitovati konjunktivitisom, fotofobijom, pa i prolaznom sljepoćom. Kosa je vrlo slaba, tanka, krhka i lako se lomi. Nastaju promjene i na sluznici. Bolest bubrega zapaža se u oko 60% bolesnika. Simptomi mogu biti jedva zamjetni do veoma izražene kronične bubrežne insuficijencije i hipertenzije. U oko polovice bolesnika može se naći lagano povečanje jetre. Promjene na dišnom sustavu, ustanovljene su u oko 47% bolesnika. Tegobe se očituju osjećajem nedostatka zraka, kašljem, pritiskom u predjelu prsnog koša. Promjene kardiovaskularnog sustava nalaze se u oko 46% bolesnika. Javlja se ubrzani srčani ritam, aritmija, povećanje srčanog mišića. Moguće su i tromboze krvnih žila. Bolest središnjeg živčanog sustava može se klinički očitovati kao psihijatrijski i neurološki poremećaj. Česta je depresija, obično akutna; u nekih bolesnika pojavljuje se aksioznost s glavoboljom, nesigurnošću, hiperventilacijom, smetnjama u pamćenju, maničnim ponašanjem. Psihoza se očituje halucinacijama, bizarnim razmišljanjima, a kadkada kao delirij. U bolesnika sa SEL-om mogu se pojaviti epileptički napadaji, aseptički meningitis, te razne atipične slike poremećaja središnjeg živčanog sustava. Sistemski eritemski lupus ne utječe na fertilitet: bolesnice nemaju teškoća sa začećem, ali je trudnoća rizična, a učestalost spontanih pobačaja, preuranjenih poroda i intrauterinih smrti čeda mnogo viša.

Liječenje
Odluka o terapijskom postupku u bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom nerijetko je vrlo teška i svaki pristup liječenju mora biti individualan. Dobro poznavanje bolesnika i spoznaja o aktivnosti njegove bolesti, zahvaćenosti pojedinog ili više organskih sustava, te tijeku bolesti odlučni su čimbenici pri izboru medikamentne terapije. Uz medikamentno liječenje, od velike je važnosti pravilan režim života: umjerena fizička aktivnost, izbjegavanje izlaganja suncu, pravilna prehrana i prevencija infekcija. Medikamentno liječenje dijeli se u tri glavne grupe:
• konzervativno (salicilati, nesteroidni antireumatici, antimalarici)
• agresivno (kortikosteroidi, imunosupresivni agensi – citostatici)
• eksperimentalno (monoklonska protutijela)

Kožni lupus (diskoidni eritemski lupus)

Zahvaća samo kožu, a najčešći simptom je osip koji se pojavljuje na glavi, vratu i licu. Može prijeći u sistemski, ali prelazak se ne može predvidjeti.

Simptomi
Karakteristični osip može trajati ili se pojavljivati i nestajati godinama. Pojava mrlja mijenja se tijekom vremena. Mrlje su u početku crvene i okrugle, promjera gumice za brisanje. Obično se javljaju na obrazima, korijenu nosa, glavi i ušima, ali se mogu pojaviti i na gornjem dijelu trupa, stražnjoj strani trupa i potkoljenici. Rane u ustima su vrlo česte. Ako se bolest ne liječi mrlje se postupno povećavaju, a središnji dio mrlje propada ostavljajući ožiljak. Na osobito ljuskavim područjima začepljeni folikuli dlake se šire ostavljajući šupljine poput resica prostirača. Ožiljci mogu uzrokovati gubitak kose na velikom području. Osip može biti praćen bolnim zglobovima i smanjenim brojem bijelih krvnih stanica, a samo rijetko i ozbiljnijim simptomima sistemskog eritemskog lupusa.

Dijagnoza i liječenje
Dijagnozu nije lako postaviti jer osip kod diskoidnog eritemskog lupusa može biti istovjetan osipu sistemskog eritemskog lupusa i sličan osipu koji se javlja kod bolesti kao što su rozacea, seboroični dermatitis, limfom i sarkoidoza. Liječnik uzima anamnezu i obavlja potpun fizikalni pregled kako bi utvrdio da bolest nije zahvatila druge organe. Laboratorijski testovi za utvrđivanje broja bijelih i crvenih krvnih stanica te određivanje bubrežne funkcije mogu pomoći u odbacivanju drugih mogućih dijagnoza. Može se izvršiti laboratorijski test kojim se dokazuju protutijela za dvolančanu DNK budući da su protutijela pozitivna u puno ljudi koji imaju sistemski eritemski lupus, ali gotovo u nikoga s diskoidnim eritemskim lupusom.

Ako se rano započelo s liječenjem, moguće je spriječiti ili smanjiti nastanak trajnih ožiljaka. Sunčevo svjetlo i ultraljubičasto svjetlo, npr. ono koje se koristi u solarijima, može pogoršati osip pa bi ga trebalo izbjegavati. Za prevenciju se mogu koristiti zaštitne naprave protiv sunca. Male mrlje mogu se uspješno liječiti kortikosteridnim kremama. Veće i tvrdokornije mrlje liječe se kortikisteroidima koji se daju oralo (na usta) ili imunosupresivnim lijekovima, kao što su oni koji se koriste kod sistemskog eritemskog lupusa, tijekom nekoliko mjeseci.

Lijekovima induciran lupus

Lijekovima induciran lupus nastaje kao reakcija imunološkog sistema organizma na određene lijekove i karakteriziraju ga simptomi veoma slični simptomima sistemskog lupusa. Lijekovi koji su najčešće povezani s ovim oblikom lupusa iz grupe su hidralizina, koji se koriste u liječenju hipertenzije, i prokainamida za liječenje srčane aritmije, ali ima i preko 400 drugih lijekova koji mogu izazvati ovo stanje. Nakon prestanka uzimanja lijekova ovaj oblik lupusa se povlači.

Lupus kod novorođenčadi

Neonatalni lupus je vrlo rijedak, ali moguć i to kada majka proizvodi autoantitijela na svoj fetus. Dobra je vijest da se lupus kod novorođenčadi povlači u roku od prvih šest mjeseci te nema nikakve posljedice. Međutim, majka koja ima lupus može ga prenijeti na dijete.

Komplikacije kod lupusa

Sistemski lupus često može dovesti do komplikacija:

Bubrezi – ozbiljna oštećenja bubrega su primarni uzrok smrti
Središnji živčani sustav – lupus može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, probleme s pamćenjem, napadi i promjene u ponašanju
Krv – lupus uzrokuje povećan rizik od anemije, krvarenja, zgrušavanje krvi
Pluća– upala pluća i otežano disanje zbog upale prsnog koša
Srce – lupus povećava šanse za kardiovaskularne bolesti i srčani udar
Infekcija – lupus često oslabi imunološki sustav čineći tako tijelo više podložnim infekcijama
Rak– lupus povećava rizik od raka, osobito raka pluća
Trudnoća – lupus povećava rizik od spontanog pobačaja, hipertenzije tijekom trudnoće i prijevremenog poroda

Prehrana kod sistemskog lupusa

Poželjno je jesti hranu sa smanjenim udjelom masnoća te s pojačanim udjelom antioksidansa.

Neke od namirnica koje se preporučuju kod sistemskog lupusa su:

Agrumi ili citrusno voće
Bijelo meso
Blitva
Cikla
Crni kruh
Dinja
Fermentirani mliječni proizvodi
Gljive
Grožđe

Ječam
Kokos
Kopriva
Koštunjićavo voće
Krumpir
Kruška
Lisnato zeleno povrće
Mahunarke
Marelica

Maslinovo ulje
Mrkva
Palenta
Peršin
Riba – općenito
Sušeno voće
Žitarice

TJEDNI JELOVNIK

Obavezno jela začinite svaki dan s dvije žličice maslinova ulja i svaki drugi dan žličicom bućinog ulja. Koristite ocat od jabuke ili meda.

Par dana u tjednu za doručak pojedite dvije šnite integralnog tosta s namazom od sezama ili dijetalnom marmeladom od šumskog voća; popijte šalicu kavovine od cikorije i ječma s obranim mlijekom. Svaki drugi dan za doručak pojedite voćnu salatu s zobenim pahuljicama i sjemenkama lana.
Dajemo ispod primjer tjednog jelovnika.

Ručak

Večera

Ponedjeljak

bakalar s krumpirom (150 g); zelena salata (100 g); naranča; oligomineralna voda s magnezijem

puretina na žaru (100 g); kuhana brokula (70 g); salata od cikle i mrkve; čaj od mente

Utorak

juha od piletine s rižom (100 g); salata od radiča (150 g); integralno pecivo; oligomineralna voda

dimljena riba s krumpirom (200 g); tikvice na žaru (100 g); sladoled od vanilije (50 g); čaj od lipe

Srijeda

juha od luka (100 g) i puretina na žaru (70 g); kuhane mahune (50 g); jabuka; čaša soka od brusnice

musaka s patlidžanima (150 g); zelena salata, raženi kruh (80 g); šnita ananasa; čaj od lipe

Četvrtak

salata od divjle rige, breskve, jabuke uz kuhani kus-kus i proso (200 g); kruh s lanenim i bučinim sjemenkama (80 g); banana prelivena umakom od meda i mljevenih badema

skuša na žaru (150 g); kuhani krumpir (80 g); kuhana blitva (100 g); miješani kruh (80 g); kivi; čaj od koprive

Petak

ragu od šampinjona i gljiva shitake (100 g); zelena salata (100 g); naranča; zeleni čaj

inćuni u pećnici (100 g); lisnato povrće na pari (blitva, kopriva, cikorija) (100 g); čaša soka od jabuke

Subota

juha od poriluka (100 g) i piletina na žaru (70 g); salata od kuhane cikle (70 g); dinja; zeleni čaj

pečeni patlidžani na grill-tavi (150 g) sa sirom (100 g); salata od rige; kukuruzni kruh (80 g); čaj od šipka

Nedjelja

pečena orada (100 g); pečeni krumpir (80 g); kuhane šparoge; grožđe; crni čaj s narančom

svježi kravlji sir (100 g); posna šunka od purećih prsa (50 g); matovilac (50); kolač od jabuke, kefir

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *