Maginje ili planika

Maginje (planika) i zdravlje

Savjeti o prehrani

Planika, maginja ili jagodnjak (lat. – Arbutus unedo) zimzelena je grmolika biljka iz porodice Ericaceaea, prosječnog rasta između 5 i 10 metara. Njezino stanište proteže se diljem Mediterana, sve do Irske i Engleske, Mikronezije te čak i toplijih dijelova Azije.

Planika je izrazito specifična biljka koja posjeduje dugu fazu cvjetanja i formiranja ploda. Njezin dvospolni cvijet cvijeta između listopada i prosinca. Dolazi do samooprašivanja i u istom razdoblju sljedeće godine formiraju se crvene bobice. Drugim riječima, potrebno je čak godinu dana kako bi došlo do potpunog formiranja i sazrijevanja ploda, tj. do faze pogodne za jelo.

Kod biljke se tradicionalno koriste i sočan plod i list, bilo da je riječ o gastronomskoj ili medicinskoj upotrebi.

Bogatstvo nutritivnih sastojaka

Planika se tradicionalno bere na Mediteranu još od vremena antičke Grčke, a njen nutritivni potencijal došao je do izražaja tek u posljednja dva desetljeća. Španjolska studija Ruiz-Rodríguez iz 2011. godine istražila je glavne nutritivne sastojke samog ploda. Rezultati su otkrili kako se u crvenim bobicama biljke nalazi obilje vitamina C, vlakana, mikro i makroelemenata, te antioksidansa.

Crvene bobice planike sadrže:

  • vitamin C,
  • dijetalna vlakna,
  • pektin (pogodan za izradu gelova i želatine),
  • šećer (najviše fruktoze i glukoze, a najmanje sukroze),
  • manju količinu proteina,
  • manju količinu lipida,
  • kalij,
  • kalcij (ima ga znatno više nego u većini ostalog bobičastog voća),
  • magnezij,
  • natrij,
  • željezo,
  • cink,
  • bakar

Važno je naglasiti kako plod planike nema okus koji je privlačan svima. Preporuča ga se konzumirati isključivo u posljednjem dijelu zriobe, kada njegova boja prelazi u zagasito crvenu i kada je mekan na dodir. Razlog specifičnog okusa leži u visokoj koncentraciji šećera, primarno fruktoze, zbog koje posjeduje zanimljivu kombinaciju okusa slatkoće i kiselosti.

Nutrijent kojeg planika najviše sadrži je vitamin C. 50 g ploda ispunjava preporučenu dnevnu dozu za odrasle. Poznato je kako je vitamin C jedan od najpotrebnijih nutrijenata ljudskom organizmu, zaslužan za jačanje imuniteta, zdravlje mišića, ligamenata, tetiva i kostiju, antioksidativno djelovanje, regeneraciju kože (neophodan u sintezi kolagena). On je ključna karika pri apsorpciji željeza.

Biljka je odličan izvor i dijetalnih vlakana. 100 g ploda sadrži 40% dnevne potrebe vlakana za muškarce i 60% za žene.

Ljekovita svojstva planike

Plod biljke moguće je koristiti i u gastronomske i ljekovite svrhe, a njen list se tradicionalno koristi kao kvalitetan lijek za cijeli niz bolesti.

Mediteransko stanovništvo planiku koristi kao:

  • protiv grčeva
  • kao antiseptik
  • kao diuretik
  • kao laksativ
  • za smanjenje tlaka
  • za bolno grlo
  • kod afti
  • kod kožnih upala
  • kod kardiovaskularnih bolesti poput tromboze ili ateroskleroze
  • kod virusa i bakterija

Čaj od lista planike koristi se kod šećerne bolesti, tegoba prostate i uz mokraćnih puteva te za reumatizam. Spalish pleme u Kanadi planikom je liječilo prehladu, dok se je u Maroku tinktura lista koristila u svrhu snižavanja visokog krvnog tlaka.

Efikasnost planike kao kvalitetnog antihipertenzivnog sredstva potvrđena je, također, i znanstvenim istraživanjima. Dvije turske studije dokazale su kako planika ima snažna antioksidativna svojstva, a i sposobnost liječenja spolno prenosivih bolesti izazvanih bakterijom Trichomonas vaginalis.

Budite oprezni s doziranjem jer prekomjerni unos može izazvati pojavu mučnine, povraćanja, proljeva i gubitka apetita.

Jednostavan uzgoj – obilje plodova

Uzgoj planike jednostavan je i zahvalan, što u konačnici rezultira obiljem plodova i ljepotom bijelih cvjetova kojima plijeni svačiju pozornost. Biljka nije osobito zahtjevna prema sastavu tla (odlično podnosi vapnenački tip zemlje).

Biljci odgovara blago kiselo tlo, a izrazito povoljno podnosi i sušne uvjete, te podjednako raste na osunčanim ili hladovitim područjima. Ipak, mladice planike prvih godinu dana treba zaštiti od vjetra i hladnoće, primarno zbog njihove osjetljivosti na ekstremne uvjete. Obrezivanje se vrši zimi, u periodu kada odrasla biljka miruje i znatno lakše podnosi stres.

Primjena planike

Dva najpoznatija oblika gastronomske pripreme su proizvodnja džema i aromatičnih voćnih likera. U Portugalu je poznato nacionalno piće Medronho – slatki liker, a u Grčkoj se plod dodaje u alkoholno piće Tsipouro. U kozmetici se plodovi najčešće koriste kod pripreme krema za lice, s ciljem uklanjanja ili smanjenja smeđih pjega i zatamnjenosti kože, kao i za uklanjanje bora.

Tinktura od planike

U drevna vremena od planike se pripremala tinktura za koju se smatralo da može izliječiti čak i kugu. Tinktura ima puno korisnih upotreba. Može se koristiti za ispiranje kod upale grla ili kod prehlada, zato što ima antimikrobno djelovanje. Pomaže kod problema s probavom, kod infekcija mokraćnog mjehura, tjera višak vode iz organizma.

Priprema:
Uzmite 50 g suhog lišća biljke, prelijte 96-postotnim jestivim alkoholom ili rakijom. Lišće prethodno usitnite.

Stavite u tamnu bocu i pohranite na mračnom mjestu dva tjedna. Svaki dan protresite. Nakon toga procijedite i pohranite na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi.

Kod upotrebe razrijedite vodom u omjeru 1:5.

Tinkturu možete grgljati kod upala grla i usne šupljine. Također je možete koristiti i kod porezotina, opeklina, dekubitusa i čireva na koži.

Džem od planike

Isperite i procijedite 2-3 kilograma svježih plodova. Stavite na laganu vatru i miješajte 15-tak minuta dok se bobice ne počnu raspadati.

Plod nije potrebno pasirati zbog njegove mekane i nježne teksture koja se veoma brzo raskuha i pretvori u gustu smjesu.

Dodajte 500 g smeđeg šećera i, po želji, đumbira, vanilije, cimeta ili klinčića zbog bogatijeg okusa konačnog proizvoda. Zatim sve na laganoj vatri kuhajte, uz redovito miješanje, sljedećih 30-tak minuta.

Kasnije dodajte sok limuna ili naranče kako bi se zadržala što veća koncentracija nutrijenata, koji se kod prekomjerne termičke obrade mogu uništiti. Gotov proizvod stavite u sterilizirane staklene posude.

Kada ste džem usuli u staklenke, ostavite ih otvorene i stavite u pećnicu 15-ak minuta, sve dok marmelada ne zakuha. Ovo se radi u svrhu dugotrajnijeg čuvanja proizvoda. Kada izvadite iz peći, prekrijte čistom krpom i pustite neka se ohladi. Zatvorite staklenke tek kada se ohlade.

Nije preporučljivo konzumirati više od 5-6 sirovih plodova planike dnevno zbog moguće pojave probavnih smetnji i laksativnog učinka. No ako su plodovi planike termički obrađeni, možete ih nesmetano konzumirati i u većim količinama.

Preuzeto sa www.štitnjača.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *