Makula ili žuta pjega je središnji dio retine ili mrežnice koja nam omogućuje centralni vid, čitanje i razlikovanje finih detalja.
Degeneracija makule bolest je središnjeg dijela mrežnice (makule). Danas je senilna makularna degeneracija najčešći uzrok ireverzibilnog značajnog smanjenja centralne vidne oštrine u razvijenim zemljama u osoba starijih od 50 godina.
Nakon 75. godine života gotovo je 30% oboljelih.
Gubitak sposobnosti za čitanje, vožnju automobilom, prepoznavanje lica, gledanje televizije stvara emocionalne posljedice u bolesnika. Također zahtijeva veliku podršku obitelji i društva.
Senilna makularna degeneracija je bolest makule, stoga se vid neće sasvim ugasiti niti kad bolesnik u cijelosti izgubi centralnu vidnu oštrinu. Tada će se koristiti perifernim, manje vrijednim, dijelovima retine.
Makularna degeneracija je bolest središnjeg dijela mrežnice oka koja uništava centralni vid, a povezana je sa starenjem. Makularna degeneracija zahvaća žutu pjegu (makula) koja je mjesto najjasnijeg vida.
Javlja se u dva oblika – suhom (85% svih makularnih degeneracija) i vlažnom (15%).
Što je suha makularna degeneracija?
Suha makularna degeneracija uzrokuje sporo propadanje pigmentnih stanica mrežnice. Posljedice su narušena funkcija žute pjege, a s time i oštrina centralnog vida. Često se prvo pojavljuje u samo jednom oku, a kasnije mogu biti zahvaćena oba oka. Liječnici ne mogu predvidjeti hoće li će se bolest proširiti i na drugo oko. Uzrok ove bolesti je još uvijek nepoznat.
Što je vlažna makularna degeneracija?
Vlažna makularna degeneracija se pojavljuje kada se iza mrežnice počnu stvarati abnormalne krvne žilice i rasti ispod žute pjege (makule). Te novostvorene krvne žilice su vrlo osjetljive i često pucaju, zbog čega dolazi do krvarenja i istjecanja tekućine. Krv i tekućine tada podižu makulu što uzrokuje njeno oštećenje.
Vlažna makularna degeneracija je poznata i kao uznapredovala makularna degeneracija, koja može rezultirati vrlo brzim gubitkom centralnog vida.
Jedan od prvih simptoma vlažnog oblika makularne degeneracije je da vam se ravne crte čine zakrivljenima. Ako zapazite takvu ili sličnu promjenu vašeg vida, odmah se obratite vašem oftalmologu, zbog detaljnog pregleda očiju.
Kod koga se javlja senilna makularna degeneracija?
Etiologija senilne makularne degeneracije za sada je još uvijek nepoznata, ali se zna da važnu ulogu ima genetsko nasljeđe. Osobe čiji članovi obitelji boluju od senilne makularne degeneracije imaju veći rizik od pojave te bolesti, dok u ostale čimbenike rizika spadaju dobna granica iznad 60 godina, ženski spol, pušenje i pretilost.
Simptomi makularne degeneracije
Niti suhi, kao ni vlažni oblik makularne degeneracije ne uzrokuje bol.
Simptomi suhog oblika makularne degeneracije: najčešći početni simptom je zamućen vid. Manji broj stanica u makuli rezultira slabijim raspoznavanjem pojedinosti i stvari ispred sebe poput lica ili riječi u knjizi. Jače svjetlo može pomoći pri zamućenom vidu. Ukoliko propadne veliki broj fotoosjetljivih stanica u makuli, moguće je da oboljeli vide malu – ali rastuću – crnu mrlju u središtu vidnog polja.
Simptomi vlažnog oblika makularne degeneracije: klasični početni simptom je da se ravne crte čine zakrivljenima. To se događa kada nakupljene tekućine iz raspucalih krvnih žilica počnu podizati makulu narušavajući vid. Mala crna mrlja može biti simptom i kod vlažnog oblika makularne degeneracije. Uzrokuje gubitak centralne vidne oštrine.
Dijagnostika
Postoje vrlo sofisticirani uređaji koji mogu dijagnosticirati makularnu degeneraciju. Vrlo važno mjesto u dijagnostici ima optička koherentna tomografija (OCT). Riječ je o pretrazi kojom se na potpuno bezopasan i bezbolan način snima makula, što daje vrlo jasnu sliku stanja makule i upućuje na to o kojem je obliku bolesti riječ – suhom ili vlažnom.
Druga važna pretraga jest fluoresceinska angiografija. Kod te pretrage bolesniku se daje kontrast u venu, koji krvlju stiže i u očnu cirkulaciju, i uz pomoć kojeg se snima centar vida. Na temelju snimaka cirkulacije centra vida može se utvrditi postoji li oštećenje prije spomenutoga zaštitnog sloja (pigmentnog sloja). Ova pretraga vrlo je važna, jer u nekim slučajevima nejasne dijagnoze pomaže u postavljanju konačne dijagnoze.
Liječenje makularne degeneracije žute pjege
Liječenje starosne degeneracije makule temelji se na tome je li oblik suh ili mokar. Trenutno nije dostupna intervencija za suhu dobnu degeneraciju makule. Vizualni pomagala kao što su osvjetljena povećala, povećala naočale, ili mogu biti propisani čitatelji televizije. Za vlažni oblik starosne degeneracije makule napredovanje vaskularizacije može se privremeno zaustaviti u ranoj fazi.
Za liječenje vlažnog oblika makularne degeneracije žute pjege koriste se tzv. pametni lijekovi tj. lijekovi koji selektivno djeluju samo na bolešću zahvaćena očna tkiva dok na zdrava očna tkiva nemaju nepoželjnog učinka.
Najčešće korišten lijek za tu svrhu je Avastin (bevacizumab), zatim Lucentis (ranibizumab) i Eylea (aflibercept) kojima je u redovitoj kliničkoj upotrebi dokazana učinkovitost.
Svi ovi lijekovi primjenjuju se poptuno bezbolno injekcijom intravitrealno u oko što provodi iskusni liječnik u odgovarajućim uvjetima.
Najčešće se liječenje provodi kroz nekoliko mjeseci do godinu dana a samo iznimno i dulje u vremenskim razmacima od 4-6 tjedana od jedne do druge aplikacije lijeka ovisno o vrsti lijeka koji se primjenjuje.
Ovakav način liječenja pokazao je do sada najveću uspješnost kod starosne degeneracije žute pjege, a primjenjuje se i za neke druge bolesti oka.
Posebno je važno naglasiti pravovremenost liječenja. Vlažni oblik degeneracije žute pjege može u kratkom vremenu znatno oštetiti centar žute pjege. Time mogu nastati trajne posljedice za vid.
Pravovremenim liječenjem dokazano je zaustavljanje progresije bolesti i oporavak vidne oštrine koji ponekad može biti i potpun. Zbog toga su posebno važni redoviti pregledi oftalmologa u svim slučajevima sumnje na vlažnu degeneraciju žute pjege.
Kako spriječiti senilnu makularnu degeneraciju?
Iako se ne smiju zanemariti genetski uzroci bolesti, na njezinu pojavu značajno utječu čimbenici koji također prijete općem zdravlju, poput pušenja, pretilosti, povišenog krvnog tlaka i visokog kolesterola.
Trenutno nije poznat lijek koji bi spriječio razvoj senilne makularne degeneracije. Stoga, posebno zdravim načinom života bez pušenja, reguliranim krvnim tlakom i razinom kolesterola, zdravom prehranom i odgovarajućom zaštitom od sunčevih zraka možete puno učiniti kako biste spriječili njezinu pojavu.
Istraživanja su pokazala da su antioksidativni vitamini i cink korisni u usporavanju napredovanja bolesti, a enzimi koji djeluju u kombinaciji s vitaminima A, C i E i elementima u tragovima (bakar, cink i selen) koji imaju antioksidativna svojstva prirodna su obrana mrežnice.
Također je važno unositi dovoljnu količinu vitamina D u organizam jer on blagotvorno djeluje na upale i sprječava rast novih krvnih žila i nastanak ožiljaka na tkivu.
Istraživanja su također potvrdila povoljan učinak resveratrola u prevenciji pojave bolesti, jer svojim protuupalnim, antioksidativnim i antiangiogenim učincima ima značajan utjecaj na zdravlje očiju.
Presudno za senilnu makularnu degeneraciju je osigurati dovoljnu količinu luteina i zeaksantina, vlastitih pigmenata oka koje tijelo dobiva isključivo prehranom. Ovi pigmenti štite žutu pjegu od slobodnih radikala koji nastaju u procesu apsorpcije svjetlosti.
Radi prevencije potrebno je stoga smanjiti oksidativni stres, jer je to jedan od važnih čimbenika koji utječe na pojavu bolesti pa je potrebno jesti bogatu i raznovrsnu prehranu. U donjoj tablici možete vidjeti koje su tvari važne u sprečavanju pojave bolesti i u kojoj se hrani te tvari mogu naći.
Reference:
https://www.nei.nih.gov/learn-about-eye-health/eye-conditions-and-diseases/age-related-macular-degeneration
https://www.aao.org/eye-health/diseases/amd-macular-degeneration
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/agerelated-macular-degeneration-amd
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dry-macular-degeneration/symptoms-causes/syc-20350375
https://www.webmd.com/eye-health/macular-degeneration/age-related-macular-degeneration-overview
Poštovani,
moja sestra ima 83 godine i ima diajgnozu makularna degeneracija. Može li tu bitu učinkovit laserski zahvat?
Josip Strukar