Maslačak (Taraxacum platycarpum, Taraxacum officinale) je trajna samonikla biljka sa snažnim vretenastim korijenom, perastim listovima i zlatnožutim cvjetovima. Raste na skoro svakoj vrsti tla. Može djelovati antioksidativno, protuupalno te snižava krvni tlak i koncentraciju glukoze u krvi dok se konzumira.
Vrlo je cijenjen u prehrani kao „divlji radič“ sa ukusnim, gorkastim listovima koji se izvrsno uklapaju u svaku salatu, naravno, ukoliko su ubrani prije cvatnje.
Ljekovito djelovanje ima korijen maslačka koji je vrlo snažno i duboko ukopan u zemlju. Vadi se prije cvatnje kada ima najveću koncentraciju ljekovitih tvari. Korijen u proljeće sadrži više kalija, dok na jesen sadrži više inulina (oko 40%). Izvađeni korijen se opere, usitni i suši tako da se suha droga sastoji od tamno smeđih do gotovo crnih komadića korijena.
Lišće maslačka po vitaminskom bogatstvu nadmašuje čak špinat i rajčicu.
Sadrži vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i željezo.
Svježi korijen i suha droga imaju gorak okus koji potječe od nekoliko aktivnih tvari koje se zajedničkim imenom naziva „taraxacin“. Tu ubrajamo seskviterpenske laktone i triterpene.
Ljekovito djelovanje imaju i listovi maslačka. Oni imaju uglavnom diuretičko djelovanje, dok korijen, uz blaže diuretičko, ima i mnogo snažnije djelovanje na pražnjenje žučnog mjehura. Uz to potiče i stvaranje žuči u jetri, popravlja apetit i olakšava želučane tegobe. Stoga se uz koprivu, maslačak s opravdanjem u narodu smatra biljkom koja pročišćava krv.
Imamo i jako dobre studije o djelovanju maslačka na fibrocistična tkiva, tkiva dojki te liječenje tumora jer na tom području maslačak pokazuje velike rezultate. Rad jetre povezan je s razgradnjom hormona estrogena pa je utjecaj ove biljke na ženske hormone i reproduktivne organe velik. Stoga bih maslačak svakako preporučio ženama u predmenopauzi i menopauzi.
Zbog visokog sadržaja inulina maslačak se preporučuje dijabetičarima. Pokusi na životinjama pokazali su da biljni pripravci s maslačkom mogu smanjiti razinu šećera u krvi. Listovi maslačka bogati su vitaminima i mineralima te ih je dobro jesti u salatama. Najbolje ih je brati u proljeće prije nego što biljka procvjeta jer nakon cvatnje razvija gorak, okus koji je mnogima neugodan.
Nakon što maslačak ocvate, obično krajem ljeta, pojavljuju se novi mladi listovi, koji se također mogu skupljati. Stabljike maslačka najbolje su dok biljka cvate. Rijetko se rabe za hranu, no sok iscijeđen iz njih može ukloniti bradavice.
Da biste dobili veliko korijenje, birajte biljke stare najmanje dvije godine. Najkvalitetnije je ono s nepokošena tla, gdje je zemlja bogata i rahla. U tvrđem tlu korijen može biti račvast i pretvrd. Korijenje ubrano u proljeće slađe je od jesenjeg zbog većeg sadržaja fruktoze, no treba ga ubrati prije no što cvjetni pupoljci postanu veliki jer crpe hranjivu snagu iz korijena.
Idealno vrijeme za sakupljanje korijenja je od rujna do veljače – tad sadrži najviše inulina, zbog čega mu je i ljekovito djelovanje snažnije. Može se jesti sirov, tanko narezan ili pržiti pa upotrijebiti za pripremu nadomjestka za kavu.
Od cvjetova maslačka prave se vino i sirup, koji može poslužiti kao zamjena za med. Cvjetove je najbolje upotrijebiti istog dana kad ste ih ubrali, no treba paziti da nisu prskani kemikalijama. Siguran je i u većim količinama. Čak i trudnice mogu rabiti lišće maslačka. Jedino treba izbjegavati maslačke prskane kemikalijama posljednje tri godine.
Djeci može postati mučno ako pojedu previše maslačkovih cvjetova, a tu će pomoći čaj od metvice.
Čaj od korijena maslačka
Korijen maslačka moćan je lijek za jetru i želudac.
Šest šalica čaja od korijena maslačka dnevno navodno mogu izliječiti hepatitis u roku od dva tjedna.
Fitoterapija s ovim čajem liječi svakovrsne tegobe. Preporučuje se kod probavnih tegoba, nedovoljnog lučenja žuči, visokog tlaka i manjka apetita.
Čaj od cvjetova maslačka
Cvjetove je prije upotrebe također potrebno prosušiti na zraku.
Čajnu žlicu sušenih cvjetova prelijte s dva decilitra vode i tako dobiveni čaj pijte uvijek svježe pripremljen.
Obogatite okus žličicom meda i s malo limuna.
Ovaj napitak možete piti svakodnevno.
Čaj od korijena maslačka
Korijen biljke osušite, zatim sitno narežite i sameljite. Pohranite prah za buduću upotrebu. Na dan pijte pola čajne žličice uz čašu vode.
Salata od maslačka
Salata od maslačka se priprema od svježeg mladog lišća, ubranog prije cvatnje, i korijena, rezanog na tanke ploške, začinjena uljem i limunovim sokom. Jede se tek pošto tako odstoji četiri sata. Ta salata stvara, razrjeđuje, čisti i popravlja krv, liječi od eksudativne porebrice, vodene bolesti i skorbuta.
Kava od korijena maslačka
Za pripravu nadomjeska za kavu od maslačkova korijena potrebno je u jesen iskopati korijenje biljke, koje se potom dobro očisti, nareže na ploške i ispeče (isuši) u pećnici.
Kad su ploške korijena dovoljno suhe, samelju se u mlinu za kavu. Način pripreme kave od korijena maslačka isti je kao i kod “obične” kave, bilo da ga pripremate samog ili kao dodatak jutarnjoj kavi.
Sok od maslačka
Tri šake maslačkova lista i 50 ml vode procijedite u sokovniku ili usitnite u električnoj miješalici pa procijedite kroz gazu. Čuvajte u hladnjaku. Uzimajte triput na dan po žlicu. Svježi sok koristan je protiv proljetnog umora, potiče izlučivanje tekućine, olakšava artritis i bakterijske plućne bolesti.
Sirup od maslačka
Želite li pripremiti sirup od maslačka trebat će vam njegovi cvjetovi.
Ovaj sirup je tako ljekovit da ga često po dobrobitima izjednačavaju s medom.
Najdjelotvorniji se pokazao kod liječenja dugotrajnog kašlja, bronhitisa, prehlade, za reguliranje probave i poboljšanja općeg stanja organizma.
Možete ga koristiti svakog dana po jednu čajnu žlicu, a odličan je i za djecu.
Uberite 300 cvjetova i prelijte ih s jednom litrom vode u koju ste dodali sok jednog iscijeđenog limuna.
Kuhajte zajedno dok ne zavrije pa ostavite preko noći da se dobro ohladi.
Nakon 24 sata procijedite kroz gazu i tekućini dodajte 1 kilogram smeđeg šećera.
Vratite na vatru i kuhajte dok se dobro ne zgusne, oko 4 sata.
Kada primijetite da dobivena smjesa izgleda kao med, sirup je gotov.
Tinktura od maslačka
U travnju, kada maslačak tek počinje cvjetati, u dvolitrenu staklenku šireg grla složite na tanke ploške narezan korijen maslačka. Prelijte jakom rakijom u omjeru 1/10, zatim ostavite na toplom mjestu šest tjedana uz povremeno mućkanje.
Poslije šest tjedana procijedite pa četiri tjedna piti po jednu čašicu natašte, pola sata prije ručka i pola sata prije večere, kao lijek protiv bolova u prsima, želucu i crijevima. Ovoj se tinkturi može dodati mješavina suhog lišća sljedećih biljaka:
- 10 g. crnog trna (Prunus spinosa)
- 10 g. krkavine (Rhamnus frangula)
- 10 g. kičice (Erythraea centaurium)
- 15 g. stolisnika (Achilea millefolium)
- 15 g. dobričice (Glechoma hederacea)
Ovako pripremljena tinktura je odlično sredstvo za pospješivanje stolice i čišćenje krvi.
Džem od maslačka
Oko 100 cvjetova maslačka kuha se na laganoj vatri u 1 litri vode uz dodatak limuna i naranče narezane na kriške. Nakon što svi sastojci omekšaju, smjesa se propasira ili homogenizira štapnim mikserom, doda se oko 1 kg šećera i kuha se sve dok se šećer ne rastopi.
Potom se doda i sredstvo za želiranje kako bi se dobila željena konzistencija. Vruća smjesa razlije se u sterilizirane teglice i dobro se zatvori, a već nakon hlađenja džem je spreman za konzumiranje.
Kontraindikacije
Ni list, ni korijen ne smiju se piti kod opstrukcije (začepljenja) žučnih vodova. Oprez je potreban kod žučnih kamenaca, jer koleretično djelovanje maslačka može pokrenuti “uspavane” žučne kamence. Ako pijete lijekove kardiotonične glikozide (digitalis), savjetujte se s fitoterapeutom – farmaceutom ili liječnikom.
Kod nasljednih sindroma povišenog bilirubina (Gilbertov, Crigler-Najjarov, Dubin Johnsonov sindrom) treba biti oprezan i koristiti dvostruko manju dozu od preporučene. U slučaju boli, mučnine i drugih simptoma, treba prestati piti pripravke maslačka.
Maslačak trebaju izbjegavati osobe alergične na cijelu obitelj Asteraceae, kojoj maslačak i pripada.
1 razmišljanje na “Maslačak kao lijek”