Melanom se javlja kad dođe do poremećaja u stanicama koje proizvode melanin, melanocitima, koji koži daje boju.
Normalno se stanice kože razvijaju kontrolirano i na uredan način – zdrave nove stanice guraju starije stanice prema površini kože gdje one umiru i na kraju se oljušte. No kad u nekim stanicama dođe do oštećenja DNK, nove stanice mogu početi nekontrolirano rasti i stvoriti nakupinu kancerogenih stanica.
Iako je rjeđi od karcinoma bazalnih stanica (BCC) i karcinoma pločastih stanica (SCC), melanom je opasniji zbog svoje sposobnosti da se brže širi na druge organe, ako se ne liječi u ranoj fazi.
Dijelovi kože na kojima se rak kože najčešće razvija su vlasište, lice, usne, uši, vrat, prsa, ruke, šake i noge (najčešće kod žena). No, rak kože se može formirati i na područjima kože koja su rijetko izložena sunčevoj svjetlosti, primjerice dlanovi i genitalno područje.
Rak kože na slici
Nisu sve promjene koje se javljaju na koži uzrokovane rakom kože, upravo zbog toga je potreban pregled liječnika. U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 500 novih slučajeva. Gotovo 75% ljudi ne zna prepoznati neobičnu izraslinu. Budući da su brojna, kada je u pitanju rak kože forum iskustva idu u prilog medicinskoj statistici.
Na prikazu ispod možete vidjeti kako izgledaju uobičajene i neuobičajene promjene na koži koje mogu upućivati na razvoj karcinoma.
Čimbenici rizika za nastanak melanoma
Rizičnih čimbenika za nastanak melanoma je više, a jedni od najvažnijih su izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju i opekline od sunca. Tu se posebno ističu kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu i teške opekline (osobito u djetinjstvu). Svjetliji fototipovi kože također predstavljaju čimbenik rizika, a tu se osobito ističu crvenokose osobe s pjegama na koži.
Veliki je rizik i navika odlazaka u “salone za sunčanje” (solarije). Tako je studija Međunarodne agencije za istraživanje raka (The International Agency for Research on Cancer, ICR) utvrdila da izlaganje solariju prije 35. godine života povećava rizik za nastanak melanoma za 75%, a postoji i jaka povezanost između uporabe solarija i nastanka drugih zloćudnih tumora kože.
Na temelju takvih nalaza veliki broj zemalja je zabranio uporabu solarija za mlađe od 18 godina (poput Australije i nekih europskih zemalja), dok su neke države u potpunosti zabranile korištenje solarija (Brazil). Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija klasificira uprabu solarija u prvu grupu karcinogena, što znači da potiču nastanak karcinoma u ljudi. Smatra se kako je ultraljubičasto zračenje solarija je jače od podnevnog sunca u Mediteranskim zemljama.
Pod rizikom su i osobe s većim brojem nevusa (madeža). Iako melanom u većini slučajeva nastaje de novo, smatra se da osobe s velikim brojem madeža (dakle više od pedeset) imaju pet puta veći rizik od osoba koje imaju manje od deset madeža. Za takve osobe je neophodno redovito odlaziti na pregled nevusa kako bi se pravovremeno otkrila bolest. Nadalje, osobe s podatkom o postojanju obiteljskog melanoma, a koje imaju veći broj madeža, imaju rizik za razvoj melanoma u rasponu od 10 do 50%.
Osobe koje su u stanju imunosupresije (snižen imunitet koji može nastati uslijed primjene određenih medicinskih postupaka ili lijekova, ili se može raditi o stečenoj pojavi) imaju tri puta veći rizik za nastanak melanoma. Danas se smatra da na nastanak melanoma ne utječu ozljede nevusa, kao ni nepotpuno uklanjanje nevusa.
Melanom
Melanom je bolest kože kod koje se stanice raka (maligne stanice) nalaze u stanicama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod djece i adolescenata. Koža štiti tijelo od vrućine, svijetla, infekcije i ozljede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna graha koji se nalaze u svim dijelovima tijela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije).
Karcinom bazalnih stanica – bazocelularni karcinom
Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, epiderme. On obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih stanica raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus rodens. Mali broj tih ulkusa ponovno se pojavljuje na istom mjestu na koži nakon liječenja (lokalni recidiv). Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo). Također se mogu pojaviti na dijelovima glave obraslim kosom. Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promjene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi s mjesta i skoro nikad se ne širi u druge dijelove tijela, ali može nastaviti rasti i zahvatiti susjedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo malen, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.
Karcinom pločastih stanica – planocelularni karcinom
Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) je rak stanica najvišeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih stanica, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne liječi, karcinom pločastih stanica se može proširiti na druge dijelove tijela. Međutim, najveći dio bolesnika liječenih od karcinoma pločastih stanica potpuno je izliječen nakon jednostavnog kirurškog zahvata. On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zacjeljuju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.
Kako razlikovati melanom od dobroćudnog madeža?
Madež je pigmentirana mrlja koja se pojavljuje na koži, a razvija se iz melanocita. Na tijelima odraslih nalazimo dvadesetak pigmentiranih mrlja. Razvijaju se tijekom života s vrhuncem u doba adolescencije.
Njihov broj ovisi o naslijeđu, izloženosti suncu, nekim pogodujućim čimbenicima kao što je trudnoća. Takve mrlje, ili kako se još nazivaju nevusi, obično su dobroćudni. No svaka promjena izgleda može biti upozorenje kako je možda riječ o melanomu.
Ako se pojavi neki od ovih znakova, treba posumnjati na prelazak madeža u maligni melanom:
- asimetrični izgled
- nepravilni rubovi u odnosu na okolno tkivo
- promjena boje
- promjena promjera – kod melanoma je veći od 6 mm
- evolucija- promjena izgleda poput promjene veličine, boje, debljine
Kada se hitno javiti dermatologu?
Primijetite li madež koji izgleda kao nepravilno tamno pigmentirana kožna promjena koja je narasla ili se počela mijenjati u nekom proteklom periodu, a osim promjene u veličini i izgledu možda i svrbi, ne odgađajte javljanje dermatologu. Prilikom pregleda služimo se ABCDE pravilom (asimetrija, borders- rubovi, color – promjena boje, diameter – promjer veći od 6mm, elevacija/evolucija – uzdignutost iznad razine ostale kože, promjena veličine, krvarenje i svrbež).
Također koristimo dermatoskopiju gdje se na povećanju mogu pratiti najsitnije promjene na madežu te se slike mogu arhivirati radi buduće usporedbe.
Rak kože prvi simptomi:
- nesimetrični madež,
- madeži koji imaju nepravilne rubove,
- madeži koji postaju tamniji ili mijenjaju boju,
- madeži koji rastu, krvare ili bole,
- prištići koji se zacjeljuju, a posebno na dijelovima kože koji su izloženi suncu,
- masnice na stopalima koje ne prolaze,
- HPV virus,
- ranice u ustima koje ne zacjeljuju,
- crne ili smeđe mrlje ispod noktiju,
- guljenje kože.
Osnovni tipovi melanoma
Razlikujemo pet osnovnih tipova melanoma:
1) Lentigo maligna (LM) – Riječ je o in situ melanomu koji je smješten u epidermisu te nije probio bazalnu membranu. Ovaj oblik melanoma najčešće se susreće kod osoba u šestom i sedmom desetljeću života, posebno na području lica.
2) Lentigo maligna melanoma (LMM) – Karakterizira ga polagan rast i u pravilu se javlja na dijelovima kože izloženima suncu.
3) Površinsko šireći melanom (SSM-Superficial spreading melanoma) – To je najčešći klinički oblik melanoma i nalazimo ga u oko 70% svih melanoma. Nastaje u mlađoj životnoj dobi, najčešće između 30. i 50. godine. U velikom postotku se može povezati nastanak iz melanocitnih ili displastičnih madeža.
4) Nodularni melanom (NM) – Zastupljen je u oko 15 i 30% svih melanoma. Najčešće nastaje u srednjoj životnoj dobi, i to najčešće na trupu, glavi i vratu. Obično vrlo rano uđe u vertikalnu fazu rasta što mu omogućava prodiranje u dublje slojeve kože i rano metastaziranje.
5) Akrolentiginozni melanom (ALM) – Najčešće se susreće u trećoj životnoj dobi, češće u muškaraca.
Subungvalni melanom koji najčešće zahvaća nožni palac te melanom koji može zahvatiti sluznicu nosne i usne šupljine, vulve i anorektalno područje su rijetki tipovi melanoma.
Dijagnoza raka kože
Diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze bazeocelularni i planocelularni karcinomi, seboroične keratoze, displastični nevusi, plavi nevusi, dermatofibromi, madeži, hematomi (osobito na rukama ili stopalima), proširene vene, piogeni granulomi i bradavice sa žarišnim trombozama. U slučaju dvojbe, biopsija treba obuhvaćati punu debljinu dermisa i širiti se nešto izvan rubova promjene. Kod manjih promjena biopsija treba biti ekscizijska, a kod većih incizijska. Serijskim rezovima patolog može odrediti najveću debljinu melanoma. Konačna radikalna operacija ne treba prethoditi histološkoj dijagnozi.
Smjernice za odabir pigmentiranih promjena koje treba ekscidirati ili bioptirati obuhvaćaju nedavno povećanje, tamnjenje, krvarenje ili ulceraciju. Međutim, ove odlike ukazuju kako je melanom već duboko prodro u kožu. Ranija je dijagnoza moguća ako se mogu uzeti biotički uzorci promjena raznolike boje (npr. smeđih ili crnih s nijansama crvene, bijele ili plave), nepravilno izdignutih vidljivih ili opipljivih uzdignuća te rubova koji imaju uglata uvučenja ili usjeke. Pri razlikovanju melanoma od dobroćudnih promjena pomaže dermatoskop, modificirani oftalmoskop koji se rabi s imerzijom.
Stupanj limfocitne infiltracije koji predstavlja odgovor bolesnikovog imunološkog sustava, može biti u korelaciji s dubinom prodora i prognozom. Mogućnosti izlječenja su najveće kad je limfocitna infiltracija ograničena na najpovršnije promjene a smanjuje se s dubljim prodorom tumorskih stanica, ulceracijom te prodorom u krvne i limfne žile.
Određivanje kliničkog stadija melanoma se zasniva na kliničkim i patološkim mjerilima te se svrstava u lokalnu, regionalnu ili udaljenu bolest; stadij je blisko povezan s preživljenjem. Minimalno invazivna metoda mikroskopskog određivanja stadija bolesti, takozvana biopsija stražarskog limfnog čvora je veliki napredak u određivanju točnijeg kliničkog stadija. Određivanje stadija obično izvodi usuglašeni tim u kojem se nalaze dermatolozi, opći kirurzi, kirurzi plastičari i dermatopatolozi.
Rak kože – liječenje
Rak kože je moguće uspješno izliječiti. Prije početka provođenja terapije liječnik će uzeti u obzir faktore kao što su životna dob, opće zdravstveno stanje, veličina i tip tumora te mjesto na kojem se karcinom nalazi. Mogućnosti liječenja od karcinoma variraju, ovisno o navedenim faktorima. U praksi se primjenjuju 4 načina liječenja:
- Kirurško liječenje – kirurško liječenje uključuje uklanjanje raka operacijom, ponekad je potrebno ukloniti i okolne dijelove kože koji nisu zahvaćeni promjenom. U nekim slučajevima je potrebno otkloniti i obližnje limfne čvorove.
- Biološka terapija – biološki tretmani stimuliraju imunološki sustav kako bi se uništile stanice raka.
- Kemoterapija – uključuje korištenje lijekova za ubijanje stanica raka. Kemoterapija se može uzimati u obliku tableta ili intravenozno/putem mišića. Kemoterapija je jedna od najuspješnijih metoda liječenja jer omogućuje da najveći dio lijeka dođe izravno do tumora.
- Terapija zračenjem – uključuje korištenje visokih doza rendgenskih zraka ili drugih zraka visoke energije za ubijanje stanica raka. Terapija zračenjem je većinom opcija kad se rak ne može u potpunosti ukloniti prilikom kirurškog zahvata.
Navedene metode se najčešće koriste u liječenju melanoma. Karcinom bazalnih stanica se najčešće liječi nekim od sljedećih postupaka:
- struganje,
- kriokirurgija ili smrzavanje,
- kirurško uklanjanje (mikroskopsko brijanje),
- kauterizacija ili spaljivanje,
- zračenje.
Alternativa kirurškom zahvatu je radioterapija, koja može se koristiti u liječenju karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica. Radioterapija se koristiti primjerice za liječenje karcinoma na dijelovima lica na kojima bi nakon kirurškog zahvata mogao ostati ožiljak. Radioterapija može biti učinkovita metoda u liječenju tumora koji su urasli dublje u kožu.
Tko je u opasnosti?
Ultraljubičasti dio spektra sunčevog svjetla je glavni uzrok svih vrsta raka kože uključujući melanome. Melanom pogađa ljude svih životnih dobi, svih rasa, svih imovinskih stanja i oba spola. To je najčešći rak kod žena između 25 i 29 godina starosti i drugi rak po učestalosti kod žena između 30 i 34 godina i učestalost pojave melanoma se povećava više nego bilo koje druge vrste raka. Melanomi se često razvijaju iz postojećih madeža, ali se mogu također pojaviti na normalnoj koži i u pjegama, mrljama i drugim pigmentiranim površinama. Vjeruje se da je izlaganje suncu faktor kod 50-70% novih melanoma, ali se oni mogu pojaviti i na površinama tijela koje normalno nisu izložene suncu. Prvi korak u otkrivanju melanoma je obraćanje pažnje na madeže, koji su česte, pigmentirane lezije kože koje mogu biti ravne ili uzdignute. Postoje dvije vrste madeža, obični i atipični (medicinski naziv za atipične madeže je displastični nevusi). Deset do petnaest posto bijelaca ima atipične madeže.
REDOVITI SAMOPREGLED kože jednom mjesečno uz pomoć ogledala nužan je kod ranog otkrivanja melanoma:
- pregledajte lice uključujući nos,usne i oko usta, uši i iza ušiju
- provjerite vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Muškarci trebaju detaljno pregledati kožu vlasišta i u slučaju ćelavosti.
- pregledajte šake s gornje i donje strane, kožu između prstiju te nokte
- detaljno pregledajte vrat, prsište i cijeli gornji dio tijela. Žene trebaju pregledati područje između i ispod grudi.
- podignite ruku kako biste provjerili nadlaktice i pazuhe
- pomoću malog zrcala provjerite stražnji dio vrata i leđa
- pregledajte noge s prednje i stražnje strane
- na kraju pregledajte stopala i kožu između prstiju na nogama.
Slika preuzeta sa www.istockphoto.com
