Melatonin

Danas, kada svaka četvrta osoba pati od nekog oblika nesanice, postavlja se najvažnije pitanje – što je uzrok tome? Odgovor je melatonin, neurohormon kojeg izlučuje žlijezda epifiza u našem mozgu, a koji je iznimno osjetljiv na sveprisutne elemente modernog života u 21. stoljeću – svakodnevni stres, tehnologiju, stil života,..

Melatonin je hormon kojeg proizvodi epifiza, malena žlijezda veličine graška smještena u sredini mozga. Epifiza je tijekom dana neaktivna, a zalaskom sunca i pojavom mraka, počinje aktivno proizvoditi melatonin koji se otpušta u krv. Posljedica povećanja razine melatonina je pospanost i s vremenom utonuće u san. Razina melatonina ostaju povišene tijekom cijele noći, otprilike 12 sati i sa zrakama sunca polako se snizuju signalizirajući vrijeme za buđenje.

Zašto je uopće važan melatonin?

Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da melatonin igra ulogu najjačeg antioksidanta u tijelu. Tijekom staničnog metabolizma stvaraju se mnogi produkti oksidacije koje zovemo slobodni kisikovi radikali koji djeluju kao korozivni elementi tj. „hrđaju“ naše tijelo.
Melatonin tijekom noći uklanja slobodne radikale i sprječava oštećenje stanice. Kako je vidljivo u ovom slučaju naše tijelo posjeduje svoje osobne mehanizme unutrašnje reparacije i ako slijedimo prirodni ritam života, sprječavamo pojavu bolesti.
U užurbanom stilu života, prvo čega ćemo se odreći je spavanje. Spavanje može pričekati. Toliko zanimljivih stvari događa se noću, od izlazaka, od zajedničkih druženja, komunikacije preko računala, gledanja televizijskog programa… Sve te aktivnosti blokiraju sintezu melatonina i potpomažu koroziju našeg tijela. Starenje kože, debljina, hipertenzija, tip 2 dijabetes, kronična bolna stanja, degeneracija žute pjege, glaukom, neplodnost, anksioznost, depresija, migrena, maligni tumori – samo su neka od stanja kod kojih je znanstveno dokazan nedostatak melatonina, te teoretski njegovim nadomještavanjem možemo spriječiti, ali i izliječiti te bolesti.
Znanstveno je dokazano da radnici koji rade noćne smjene imaju veću šansu oboljeti od malignih tumora pogotovo tumora dojke kod žena. Isto tako manjak melatonina dovodi do ishemijske bolesti srca što je dokazano mjerenjem melatonina u krvi pacijenata s akutnim kornonarnim sindromom ili nakon miokardijalnog infarkata. Melatonin davan nakon infarkata smanjio je oštećenje miokarda pogotovo u periodu reperfuzije djelujući kao skupljač slobodnih radikala i antioksidans. Studija iz 2012. godine pokazala je da bi davanjem melatonina moglo igrati važnu ulogu u farmakoterapiji ishemijske bolesti srca. Japanska studija iz 2013. godine pokazala je da žene koje su dobivale melatonin nakon IVF postupka imale su 50% više šanse za trudnoću. To se objašnjava antioksidativnim djelovanjem melatonina u folikulu. Što to otkriće znači za žene koje prolaze bolne i emocionalno iscrpljujuće zahvate da postanu majke, ne treba niti govoriti.
Degeneracija žute pjege, bolest koja dovodi do sljepoće također pokazuje poboljšanje ako pacijenti uzimaju melatonin. Tradicionalno melatonin se koristi za tzv. jet leg sindrom, prilikom vožnje avionom i mijenjanja satnih zona. Međutim, njegova upotreba daleko je nadmašila liječenje jet leg-a i danas ne postoji dio medicine u kojem znanstvenici ne istražuju ulogu melatonina.
Ne smijemo zaboraviti da je melatonin nešto što imamo u svome tijelu i što nam je dano za borbu protiv mnogih bolesti. Melatonin ćemo stvarati u dovoljnoj količini ako smo preko dana na sunčevom svijetlu a navečer idemo spavati blizu vremena zalaska sunca. Melatonin se stvara u tami i noću ima svoj antioksidativni učinak. Svako odgađanje sna smanjuje razinu melatonina u krvi i u kroničnim stanjima može dovesto do toga da se melatonin prestane izlučivati ili se izlučuje smanjeno.
Na melatonin utječe hormon stresa kortizol tako da ga blokira. Visoki kortizol preko dana i navečer rezlultira će smanjenim izlučivanjem melatonina. U tom slučaju podložni smo nastanku mnogih bolesti. Nadomještavanje melatonina može se provoditi putem oralnih pripravaka, tableta, kapsula, ili ako želimo postići efekt na koži, transdermalnim pripravcima. Melatonin treba uzimati 2 sata prije odlaska na spavanje da bi započeo djelovati tj. da bismo zaspali. Pri tome prostorija u kojoj spavamo mora biti totalno zamračena, jer svijetlo inaktivira. melatonin.
Većina pacijenata koji boluju od kroničnih bolesti ima poremećen ciklus spavanja. Na san se gleda kao na nužno zlo, a ne kao na reparativni i regenerativni proces.
Uvijek me fascinira kako osobe koje pate od insomije, se boje navikavanja na tablete za spavanje, nego se radije pate, hodaju noću i ujutro se bude umorne. Koliko je to opasno za zdravlje, niti ne slute, a problem bi se možda mogao riješiti sa melatoninom. U Hrvatskoj postoje preparati melatonina koji se mogu nabaviti, čak i bez recepta . Melatonin nije lijek, nego hormon, dakle, naše ga tijelo pozna kao svoju supstancu i načelno, njegova upotreba nema nuspojava, osim ako uzimamo velike doze. Standardna doza je 2 ili 3 miligrama, i bez liječničkog savjeta , tu količinu ne treba premašivati.
Melatonin je prirodna supstanca sa nevjerojatnim učincima, proizvod našeg tijela. Slijedeći prirodne zakone, poštujući priodne cikluse i nadmještavajući prirodne hormone, našem tijelu možemo vratiti zdravlje, potaknuti regenerativne procese i odgoditi starenje.

Kako povećati količinu melatonina?

Ako mislite da premalo spavate i da vam u organizmu nedostaje melatonina, evo što možete učiniti:

1. Osvijetlite se tijekom dana
   Vani je lijepo i sunčano vrijeme, a vi ste zatvoreni unutar četiri zida. Ili ste na poslu, a jedini izvor svjetlosti koji vas obasjava je monitor računala.

Moguće je da vas hvata umor.
Onako žestoki umor.
Ako vam nije jasno zašto, ponovit ćemo.

Nedostatak svjetla = povećana proizvodnja melatonina = spavanje

U jednom hardvarskom istraživanju znanstvenici su proučavali utjecaj izloženosti svjetlosti kroz dan na količinu proizvodnje melatonina u večernjim satima. Otkrili su kako su ispitanici koji su tijekom dana bili izloženi većoj količini svjetlosti mogli lakše zaspati.

Zapravo je svjetlost u tolikoj mjeri spriječila proizvodnju melatonina kroz dan da ga je organizam morao nadoknaditi tijekom noći.

Dakle, i kada ste zatvoreni unutar četiri zida, podignite rolete i osvijetlite što bolje prostoriju. Bolje ćete spavati.

2. Pojedite malo melatonina
   Ako mislite da imate manjak melatonina u organizmu, dobro je znati da ga možete i jesti.

Trešnje i višnje su jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, pa napravite neku finu voćnu salatu za večeru. Isto tako, melatoninom su bogate i namirnice poput oraha, banana, kukuruza, riže, bućine sjemenke, zobenih pahuljica, ananasa, rajčice i đumbira.

A što je najbolje, ovu hranu potrebno je jesti sat do dva prije spavanja što znači da ne morate više izbjegavati kasnije večere. Ipak su zdrave.

3. Povećajte unos triptofana
Triptofan je esencijalna aminokiselina koja se u složenim biokemijskim reakcijama pretvara u melatonin. Prirodni izvori triptofana su žitarice poput ječma, zobi i riže, sjemenke bundeve, bademi, rajčice i neki mliječni proizvodi poput kefira i mlijeka.

Od vrsta mesa u kojima se može pronaći triptofan najbolje je jesti piletinu i puretinu. Njihovi hranjivi sastojci pomažu i pri regulaciji metabolizma, pa uz dobar san odmah i mršavite.

4. Pivo
   Postoje novi znanstveni dokazi da pivo doprinosi opuštanju i koristi dobrom snu jer, osim hmelja, sadrži veliku količinu melatonina. Zato se čini da fraza “pivce za živce” drži vodu.

Tako su prije nekoliko godina španjolski znanstvenici analizirali 18 vrsta piva i naposljetku zaključili kako se nakon ispijanja piva razina melatonina u organizmu znatno povećava kao i razina antioksidansa u krvi.

Ukoliko želite kupiti melatonin, uvijek gledajte sastav proizvoda i tko proizvodi. Npr. moja preporuka je: https://naturashop.com.hr/30-melatonin

Dobrobiti melatonina za zdravlje

Smanjuje stres i čuva zdravlje srca
Stres ometa lučenje hormona melatonina – noću smanjuje njegove razine, a danju ih povećava zbog pojačanog lučenja hormona kortizola.

Uzimanje melatonina pak može pomoći u ublažavanju stresa te smanjiti nemir i tjeskobu.

Brojne su studije pokazale i da melatonin čuva zdravlje srca te snižava razine tzv. lošeg kolesterola, kao i krvni tlak.

Jača imunosni sustav, djeluje protuupalno i ublažava kronične bolove
Melatonin stimulira imunosni sustav te djeluje protuupalno.

Usto, smanjuje oksidaciju u stanicama te slobodne radikale koji su usko vezani uz degenerativna oboljenja, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i moždanog udara.

Ovaj hormon djeluje i tako da ublažava kronične bolove, a pomaže i kod migrene.

Sprečava širenje raka prostate i raka dojke
Melatonin se pokazao kao dobar prirodni lijek za žene oboljele od raka dojke.

Ovaj hormon, naime, može inhibirati rast te vrste karcinoma. Melatonin također omogućuje i ženama u menopauzi bolji san.

Hormon spavanja pozitivno djeluje i na prostatu. Studije su, naime, pokazale da muškarci koji boluju od raka prostate imaju niže razine melatonina.

Pomaže u ublažavanju tinitusa (šuma u ušima)
Patite li od neugodnog šuma u ušima, pomoći vam može uzimanje melatonina.

U studiju provedenu na Sveučilištu Ohio State (Eye and Ear Institute) bila je uključena 61 osoba s tinitusom.

Nakon mjesec dana uzimanja po 3 mg melatonina na dan njihovi su se simptomi tinitusa znatno ublažili.

Čuva zdravlje očiju
Osim u mozgu, koštanoj srži i probavnom sustavu, melatonin se stvara i u očima, i to ovisno o količini svjetla kojoj su stanice oka izložene.

Poznato je da manjak melatonina u ranom razvoju može dovesti do problema s vidom.

Ovaj hormon sprečava odumiranje stanica vida te pomaže kod glaukoma.

Ublažava jet lag
Uzimanjem melatonina možete prevenirati jet lag ili ublažiti njegove posljedice.

On pomaže da se vaš unutrašnji sat brže privikne na promjenu vremenske zone. Čak i male doze melatonina (od 0,5 mg) pokazale su se vrlo djelotvorne.

Putujete li na Istok, melatonin biste trebali uzimati nekoliko dana zaredom u večernjim satima, a ako je vaše odredište Zapad, melatonin biste trebali uzimati ujutro kako biste svoj unutrašnji sat navikli na raniji odlazak na spavanje.

Melatonin se pokazao korisnim i kod slijepih osoba koje imaju poremećaje spavanja, kao i kod onih koji pate od nesanice.

Reference:
https://www.nccih.nih.gov/health/melatonin-what-you-need-to-know
https://www.hopkinsmedicine.org/health/wellness-and-prevention/melatonin-for-sleep-does-it-work
https://www.mayoclinic.org/drugs-supplements-melatonin/art-20363071