Migrena – uzrok, simptomi i liječenje

Glavobolja je među najučestalijim bolnim senzacijama u čovjeka. Smatra se da dvije trećine pučanstva bar jedanput godišnje ima glavobolju. U najširem smislu pod glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata.

Migrena je bolest koja je, pod raznim imenima, poznata od davnina. U glavnim odrednicama točno je opisuje otac medicine Hipokrat, govoreći o poremećaju vida, glavobolji i povraćanju kao glavnim simptomima bolesti od koje i danas jednako bolujemo. Sam naziv dolazi od riječi hemikrania, od koje je i nastao naziv migrena, kako je danas nazivamo, a počiva na glavnoj odrednici kliničke slike – bol polovice glave.

Migrena je kronična, epizodna primarna glavobolja. Simptomi u pravilu traju 4 do 72 sata i mogu biti jaki. Bol je često jednostrana ali ne uvijek, pulsirajuća, pogoršava se s fizičkom aktivnošću i praćena je autonomnim simptomima (npr. mučnina, osjetljivost na svijetlo, zvuk i mirise). Pojava uzoraka koji podsjećaju na fortifikacije u vidnom polju i ostali prolazni žarišni neurološki ispadi se mogu naći u pojedinih bolesnika, obično neposredno prije glavobolje. Dijagnosticira se klinički. Liječi se agonistima serotoninskih receptora 1B/1D, antiemeticima i analgeticima. Preventivno liječenje uključuje promjenu načina života (npr. navike spavanja ili prehrane) i lijekove (npr. β–blokatore, amitriptilin, valproat, topiramat).

Jedan od glavnih faktora koji utječu na pojavu glavobolje je sjedilački način života, točnije zaposlenost u uredu, zagušljivost prostora, cjelodnevno gledanje u monitor te naravno – nedostatak fizičke aktivnosti.

Uzroci glavobolje i migrene

Uzroci glavobolje su brojni. U nekim slučajevima jednostavno nećete moći odgonetnuti što je uzrokovalo glavobolju koju imate.

Glavobolja se javlja kod sljedećih stanja i bolesti:

• bolesti zuba (prilikom zubobolje, upale pulpe i sl.),
• glaukoma,
• sinusitisa,
• tumora,
• krvarenja na mozgu,
• povišenog krvnog tlaka,
• infekcija (encefalitis, apsces, meningitis),
• neinfektivnog meningitisa,
• krvožilnih poremećaja,
• vrućice,
• hipoksije,
• virusnih infekcija,
• predoziranja lijekovima,
• apstinencije od kofeina,
• hormonalnih poremećaja.

Migrenu najčešće uzrokuju:

• stres i uznemirenost,
• neadekvatna prehrana,
• određene namirnice,
• hormonalne promjene tijekom menstruacije i menopauze,
• hormonski lijekovi,
• kontracepcijske pilule,
• genetska predispozicija,
• trudnoća,
• spolni odnos.

Kako razlikovati glavobolju i migrenu?

Oko 80 posto svih glavobolja spada u takozvane primarne glavobolje dok se ostatak odnosi na glavobolje uzrokovane upalom sinusa, meningitisom, povišenim krvnim tlakom ili tlakom u očima, traumom glave, uzimanjem određenih lijekova i slično. Među primarnim glavoboljama migrena je najznačajnija i treba ju razlikovati od ostalih vrsta glavobolja koje pripadaju ovoj kategoriji. Način i mjesto glave na kojem se javlja, intenzitet boli i popratne smetnje su ono po čemu se razikuje migrena od glavobolje. Tipična lokalizacija migrenske glavobolje je bol u polovini glave, počne u zatiljku i širi se iza oka, a zatim u sljepoočnicu. No, kao što smo istaknuli, mjesto boli nije jedino po čemu je migrena drugačija od glavobolje.

Simptomi glavobolje;

• bol koja se javlja iznenada, većinom u isto vrijeme
• bol koja je konstantno prisutna, ali ne utječe na svakodnevne aktivnosti
• bol koja traje oko sat vremena
• bol na dodir
• ukočenost mišića vrata i ramena
• povišena tjelesna temperatura
• suzne oči
• krvarenje iz nosa
• bol koja zahvaća različita mjesta lubanje

Simptomi i karakteristike glavobolje ovise o tome je li ona iznenadna, uzrokovana stezanjem mišića ili nekim drugim faktorom, no u svakom slučaju su uzroci neki tjelesni poremećaji. Iz tog razloga se glavobolja tretira kao simptom, a ne kao bolest.

Simptomi migrene;

• pulsirajuća i nabijajuća bol
• bol u jednoj strani glave koja obično započinje u zatiljku
• bol koja traje između 4 i 72 sata
• treperenje ispred očiju, tzv. aura
• preosjetljivost na svijetlo i zvukove
• mučnina i povraćanje
• umor i manjak energije
• slabost u nekim dijelovima tijela
• nesposobnost za rad i ostale svakodnevne aktivnosti
• u slučaju dugotrajne boli osjećaj depresije

Migrena često započne ujutro, prije buđenja ili odmah nakon što osoba ustane, a pojačava se tijekom dana, pogotovo prilikom kretanja, sagibanja ili neke druge fizičke aktivnosti. Osobama koje pate od migrene glava u tom trenutku uistinu puca od boli.

Vrste migrene

Za razliku od glavobolje, migrena se ne smatra simptomom nečega već se svrstava u kroničnu bolest. Postoji nekoliko oblika migrenskih glavobolja;

• migrena s aurom ili klasična migrena
• migrena bez aure ili obična migrena
• komplicirana migrena (npr. oftalmoplegična migrena ili bazilarna migrena)

Migreničare odnosno osobe koje pate od migrena najviše pogađaju prva dva oblika migrene – migrena s aurom i migrena bez aure.

Migrena bez aure – Karakterizira je napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od četiri do 72 sata. Riječ je o pulsirajućoj boli koja se javlja u jednoj strani glave i remeti svakodnevni život. Često počinje ujutro, pojačava se pri tjelesnom naporu i kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedna od sljedećih karakteristika: mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili buku. Neposredno prije i za vrijeme napadaja može se zapaziti pojačana hidratacija tijela. Iako periodični, napadaji takve glavobolje nisu redoviti, pa je moguće da osoba s tim tipom glavobolje dulje razdoblje bude bez glavobolje i bez liječenja. U žena je tijekom trudnoće primijećeno da napadaji takve glavobolje ili prestaju ili su puno rjeđi.

Migrena s aurom – Već i samo ime kaže da glavobolji prethodi tzv. aura, koja se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid ili čak potpuna sljepoća na jednom oku, no mogu se javiti i svijetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi te utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne dulje od sat vremena i nakon nje se javljaju glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkad se glavobolja javi tek nakon nekog vremena, a koji put se uopće ne javi, nego napadaj završava aurom. Ako se glavobolja javi nakon aure, traje obično od 8 do 24 sata. Najčešće je jednostrana, ali može se proširiti i obostrano, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće s izraženim podočnjacima oko očiju i podbuhla su lica.

Migrena s tzv. produženom aurom (migrena s komplikacijama) – U auri mogu biti izraženi i neki puno veći i dramatičniji neurološki ispadi, kao što su oduzetost jedne strane tijela različita stupnja, vrtoglavica, smetnje ravnoteže, šumovi u ušima, poremećaj svijesti, ispadi pojedinih moždanih živaca.

Migrenozni status – Poseban oblik migrene u kojem napadaj migrenozne glavobolje traje dulje od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana ili s prekidima manjim od četiri sata. Tijekom migrenskog napada, može, doduše rijetko, nastati i moždani udar. Neurološki ispad katkad danima ne iščezava nakon takvog napada, čak i do sedam dana.

Dijagnoza migrene

Dijagnoza se temelji na karakterističnim simptomima i normalnom fizikalnom pregledu (uključujući neurološki). Tipični slučajevi bez zabrinjavajućih nalaza ne zahtijevaju neuroradiološke pretrage SŽS–a.

Kod dijagnoze migrene bolesnika se pita slijede:

• Kada glava boli? (trajno, povremeno, periodično,itd.)
• Kako glava boli? (karakter i intenzitet boli)
• Koji dio glave boli? (sprijeda, cijela glava ili polovica, itd.)
• Koje su popratne pojave? (povraćanje, preosjetljivost na svjetlo, buku, itd.)

Sva ta pitanja usmjeravaju liječnika da diferencira i isključi ostale vrste glavobolja. Ostale metode i dijagnostika s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu specifične za migrenu, stoga više služe za diferencijalnu dijagnozu.

Najčešće dijagnostičke pogreške su kad se obostrana bol i kvaliteta boli koja nije pulsirajuća ne protumače kao migrena. Autonomni i vizualni simptomi migrene često vode do pogrešne dijagnoze sinusne glavobolje ili naprezanja oka. Opasna pogreška može biti ako se svaka glavobolja kod migreničara protumači kao napadaj migrene. Glavobolja “poput udara groma“ ili promjena dotadašnjeg načina pojavnosti glavobolje može uputiti na novi potencijalno opasan poremećaj.

U starijih bolesnika, migrena s aurom se može pogrešno protumačiti kao tranzitorna ishemična ataka, osobito ako se aura događa bez glavobolje. U mlađih bolesnika, nekoliko neobičnih poremećaja može sličiti migreni s aurom: disekcija karotidne ili vertebralne arterije, antifosfolipidni sindrom, cerebralni vaskulitis, moyamoya bolest, CADASIL (cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom) i MELAS (mitohondrijska encefalopatija, laktacidoza i epizode slične moždanom udaru).

Liječenje migrene

Kažemo da je glavobolja prisutna jer “lijek traži sam sebe”. Opravdano je migrensku glavobolju liječiti tzv. triptanskim preparatima, budući da ovi lijekovi iskazuju najbolje djelovanje u početku migrenske glavobolje. Korisni su u sprječavanju duljine trajanja napadaja migrene, a ponekada i njezine učestalosti. Sprječavanje napadaja migrene kod odraslih osoba obuhvaća tri osnovne skupine lijekova, a to su antiepileptici, antidepresivi i beta-blokatori.

Njihova je primjena opravdana u slučajevima kada se radi o napadajima migrene vrlo jakog intenziteta, dugog trajanja i velike učestalosti. U obzir treba uzeti nuspojave primjene ovih lijekova, dužinu primjene i slabljenje učinka već nakon prosječno šest mjeseci. Za liječenje i prevenciju akutne ili kronične migrene ove lijekove bolesnici najčešće kupuju uz preporuku neurologa.

U nedostatku i nedjelotvornosti različitih analgetskih pripravaka, bolesnici uzimaju preparate magnezija, vitamina B2, vitamina E, koenzim Q10, koriste tople obloge u početku glavobolje, a hladne kada je glavobolja jaka. Tu su i aromaterapija i “biofeedback”, koji djeluju opuštajuće, a ta terapija može biti korisna. Pravilna prehrana i ritam sna mogu ublažiti učinak stresa kao glavnog čimbenika rizika za pojavu migrene.

Prevencija napadaja migrene

Izbjegavanje nutritivnih provocirajućih čimbenika, koji sadrže vazoaktivne amine i udruge vazoaktivne tvari, može prorijediti pojavu glavobolje. Ovdje pripadaju npr. čokolada, fermentirani sirevi, crno vino, neki orašasti plodovi, a ponekad i egzotično voće. U namjeri sprječavanja napadaja migrene može pomoći prestanak pušenja, pretjerana konzumacija kave, a korisne su i aerobne vježbe na svježem zraku. Literatura navodi upotrebu akupunkturnih tretmana u liječenju glavobolje, kao i upotrebu botulinskog toksina.

Niti jedan od navedenih lijekova i metoda sprječavanja i liječenja migrenskih glavobolja nije se pokazao sasvim učinkovitim. Kod mnogih oboljelih od migrene mijenjana je terapija, kako u akutnom napadaju glavobolje, tako i zbog želje da se spriječi migrenski napadaj.

Migrena – prehrana

Opće je poznato da neke namirnice mogu pogoršati migrenu, stoga vam donosimo popis namirnica na čiji biste unos trebali pripaziti ako patite od migrene:

• crno vino, čokolada, fermentirani sirevi,
• crno grožđe, pivo, kiseli kupus, soja, kvasac, aditivi,
• mozzarella, parmezan, gorgonzola,
• salama, slanina, suhomesnati proizvodi,
• umjetna sladila,
• kineska hrana (pogotovo ako niste naviknuti),
• pretjerano masna i vlaknima siromašna hrana.

Tu su još i Omega 6 masne kiseline koje dodatno potiču upale i bolove. Nalaze se u nekim biljnim uljima kao što su kukuruzno ulje, suncokretovo itd.

Međutim, ne bi trebalo izbjegavati sve masti.

Što se tiče namirnica koje biste trebali češće unositi u svoju prehranu, preporučuje se hrana bogata Omega 3 masnim kiselinama i hrana bogata magnezijem;

• losos, tuna, skuša, sardine, inćuni
• zeleno lisnato povrće
• mahunarke
• integralne žitarice
• orašasti plodovi i sjemenke
• male količine tamne čokolade

Međutim, sve ovisi od osobe do osobe, stoga ovi navodi kao i namirnice koje smo naveli u tekstu nemaju univerzalnu vrijednost. Primjerice, jaka kava nekim osobama može otkloniti glavobolju, ali vama može prouzročiti. Na vama ostaje da sami odredite svoj režim prehrane. Vodite dnevnik unosa namirnica, kako biste potencijalno otkrili uzrok glavobolje.

Osim načina prehrane, ukoliko ste migreničar posebno obratite pozornost na količinu vode koju pijete. Dnevni unos ne bi smio biti manji od litru i pol do dvije s tim da napominjemo da ova količina ne uključuje ostalu tekućinu već isključivo vodu.

Prirodno liječenje migrene

Prirodno liječenje migrene može se podijeliti na određene aktivnosti koje mogu ublažiti migrenu ili prirodne lijekove. Među najučinkovitijim ublaživačima migrenske boli i drugih vrsta glavobolje pokazali su se;

• čaj od valerijane ili mažurana
• čaj od đumbira
• kava – ukoliko niste inače osoba koja pije veće količine kave tijekom dana
• eterična ulja od metvice, lavande, eukaliptusa, kamilice ili mažurana

Osim lijekovima iz prirode, pokušajte si pomoći;

• toplim oblogom koji ćete postaviti na stražnji dio vrata
• kupkom za stopala
• masažom glave i sljepoočnica
• akupresurom
• akupunkturom
• bavljenjem jogom i meditacijom

Kombinacija pravilnije prehrane i prirodnog liječenja zbilja može pokazati značajne rezultate u borbi protiv migrene, ali to ne znači da pacijenti u potpunosti mogu zaboraviti korištenje standardnih lijekova.

Zaključak

Migrenu svakako nemojte ignorirati jer sve dugotrajne boli ipak ostavljaju neku vrstu posljedica, a kronične glavobolje, kao što smo i naveli, mogu dovesti i do depresije. Tada liječenje glavobolje postaje još kompliciranije. Stručnjaci ističu da je glavobolju moguće kvalitetno kontrolirati, ali je neophodno uložiti puno truda i ustrajnosti kako biste došli do toga.

---

Ispunite test i saznajte dali patite od migrene

Odgovorite na niže postavljena pitanja kako bi saznali bolite li od migrene.

Pitanja se odonose na period kada je glavobolja prisutna.

Znate li katkad da dolazi glavobolja i prije nego što vas zaista zaboli?
Osjećate li bol duboko u glavi?
Imate li glavobolje od djetinjstva?
Osjećate li bol u jednoj strani glave?
Jeli glavobolja popračena mučninom ili povraćanjem?
Imate li problema s očima?
Ili možda predmeti izgledaju tamni, ne vidite ih cijele ili su čudni?
Jeste li blijedi i iscrpljeni da vaša obitelj ili prijatelji primjećuju da ste bolesni?
Smeta li vam buka ili svjetlo?
Dali vas glavobolja ometa u izvođenju svakodnevnih aktivnosti?
Smeta li vam da vas se dotakne?
Biste li rado bili sami?
Primjećujete li da vam je promijenjen osjet mirisa?
Primjećujete li da se bol pogoršava kad se krećete?
Osjećate li mravce u rukama i nogama?
Dali glavobolja obično traje između četiri sata i tri dana?
Ima li netko u vašoj obitelji migrenu?

Ukoliko ste na većinu pitanja odgovorili sa DA, preporuka je da se javite svojem liječniku obiteljske medicine kako bi se napravila dijagnostička obrada.