Mišja groznica

Mišja groznica – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao “mišja groznica”, akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.

Izazivaju je hantavirusi, a prenosi se s glodavaca na čovjeka. Iako se naziva mišjom groznicom, ovu bolest mogu izazvati i štakori te voluharice.

Mišja groznica – kako se prenosi?

Zaraza se prenosi s glodavaca na čovjeka udisanjem aerosola zaraženog izlučevinama glodavaca (mokraća, slina, izmet) u kojima se nalazi virus.

Ovo je i najčešći put prijenosa kojim se ljudi zaraze kada nakon zime odlaze u čišćenje svojih drvarnica, garaža i sličnih mjesta u kojima se najčešće nalaze gnijezda glodavaca.

Zbog toga je posebno tijekom metenja, kada se prašina moguće zaražena virusom diže s tla, potrebno staviti maramu preko nosa i usta kako bi se mogućnost zaraze smanjila.

Poseban oprez potreban je ukoliko na takvim mjestima (drvarnicama) uočite područja s nanesenim novinskim papirom, korom drveta pa čak i komadićima tkanine koja glodavci naprave kao gnijezda.

Zaraza se prenosi i preko zaražene hrane i vode tako da se ljudima koji borave u šumi ne preporučuje ostavljanje hrane i vode na mjestima izloženima izlučevinama glodavaca i nakon toga konzumiranje te hrane.

U šumi je potrebno izbjegavati ležanje na tlu, a nakon boravka oprati ruke i odjeću. Zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica će se više širiti u godinama kad se miševi i drugi glodavci više razmnožavaju. Neki ljudi spadaju u rizične grupe od zaraze mišjom groznicom, a to su:

  • farmeri,
  • izletnici i penjači,
  • lovci i šumari,
  • jahači,
  • vojnici.

Simptomi

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Dijagnoza

Klinička sumnja na ovaj sindrom postavlja se u pacijenata s vrućicom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem, a koji su prije toga boravili u mogućem prirodnom žarištu bolesti. Naravno, sumnja se mora potvrditi dokazom virusa, njegovih antigena ili protutijela u serumu bolesnika. Dokazivanje protutijela klase IgM serološkom dijagnostikom obično je dostatno, budući da se ta protutijela razvijaju već u prvim danima bolesti i sa sigurnošću označavaju akutnu hantavirusnu infekciju. Lančana reakcija polimeraze (PCR) se kod nas vrlo rijetko koristi u rutinskoj dijagnostici.

Mišja groznica – liječenje

Oporavak je obično spor i traje nekoliko tjedana, moguće i nekoliko mjeseci, ali najčešće protječe bez komplikacija i s potpunim izlječenjem.

Važno je naglasiti da bolest može imati izrazito blag klinički tok, s blagim općim simptomima, ali može imati i težak tok sa zatajenjem bubrega i smrtnim ishodom.

Najveći broj ljudi ima srednje tešku kliničku sliku koja obuhvaća:

  • povišenu temperaturu,
  • glavobolju,
  • bolove u mišićima,
  • bolove u području bubrega i donjeg dijela trbuha,
  • smetnje vida.

Ponekad bolesnici uoče učestalije ili smanjeno mokrenje te imaju krv u urinu.

Liječenje je simptomatsko jer još nema antivirusnog lijeka. U bolničkim uvjetima provodi se praćenje vitalnih parametara – tlak, puls, mokrenje te rješavanje dehidracije, sniženog krvnog tlaka i akutnog bubrežnog zatajenja (hemodijalizom).

Važno je da se pacijenti jave na vrijeme liječniku, po mogućnosti u vrijeme febrilne faze jer u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi dolazi do komplikacija, čak i do akutnog zatajenja bubrega i porasta parametara bubrežne funkcije (kreatinina i ureje) te je bolesnicima ponekad potrebna hemodijaliza.

Kod nekih bolesnika napredovanje bolesti može biti izrazito progresivno i nespecifično. Kod tih bolesnika nakon 1-2 dana povišene temperature, blažih bolova u mišićima ili glavobolje, dolazi do zatajenja funkcije bubrega, moguće i do potrebe za hemodijalizom.

Nažalost još uvijek ne postoji cjepivo za prevenciju mišje groznice. Postoji lijek protiv virusa za kojeg postoje indikacije da bi mogao pomoći, ali u Hrvatskoj još uvijek nije uveden.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.