Mladi luk je iznimno bogat hranjivim tvarima. Nerijetko se koristi kod prehrane za mršavljenje zbog niske razine kalorija i visoke razine vlakana. Obiluje vitaminima i odličan je za podizanje imuniteta, ali i kod rješavanja nekih tegoba u organizmu.
Mladi luk je prava riznica zdravlja, a velika prednost je što se najčešće konzumira sirov. Tada je udio nutrijenata veći nego u slučaju termičke obrade. Mladi luk i zdravlje idu ruku pod ruku jer povoljno djeluje na sljedeće organske sustave ili pojedine organe:
- zdravlje očiju
- zdravlje krvožilnog sustava
- zdravija probava
- koštani sustav i zdravlje zubiju
- prevencija raka.
Mladi luk za zdravlje očiju zahvaljujući karotenoidima sprječava primjerice noćno sljepilo ili ulkus rožnjače. Lutein, zeaksantin i vitamin A ključni su sastojci mladog luka kako bi se očuvale očne stanice i prevenirala makularna degeneracija.
Mladi luk za zdravlje krvožilnog sustava zbog biljnog pigmenta kvercetina prevenira aterosklerozu. Zbog vitamina C i vitamina A, zahvaljujući antioksidacijskom učinku, smanjuje upale u tijelu. Sumporni spojevi iz mladog luka, a što dokazuje i miris mladog luka, preveniraju visoki krvni tlak te srčani i moždani udar.
Mladi luk bogat je vlaknima, a vlakna su ključ svake zdrave probave. Osim toga, mladi luk i zdravlje probave slažu se zbog poticanja lučenja probavnih sokova. Ponovno, zahvaljujući kvercetinu, mladi luk smanjuje upale koje su najčešći okidači za daljnji razvoj bolesti.
Zbog vitamina K, a time i bolje iskoristivosti kalcija u tijelu, pridonosi povećanju gustoće kostiju. S druge strane zbog vitamina C mladi luk potiče sintezu kolagena. Mladi luk sadrži i određene količine fluora važne za zdravlje zubiju. Mineral bakar također je važan za koštani sustav, a mladi luk ga također sadrži.
U konačnici, kako zbog antioksidansa mladi luk smanjuje upale u tijelu, tako pridonosi i prevenciji raka:
- jednjaka
- jajnika
- prostate
- debelog crijeva
- gušterače
- bubrega
- dojki.
Flavonoidi i sumporni spojevi iz mladog luka djeluju protuupalno i tako štite naš organizam od mogućih vrsta bolesti. Važno je znati da mladi luk ne može sam po sebi djelovati ljekovito, već je važno voditi računa o cjelokupnoj prehrani. Svakodnevna konzumacija voća i povrća, unos vlakana, dovoljne količine proteina, zdravih nezasićenih masti i što raznolikija prehrana čuvaju naše zdravlje u cjelini.
Nutritivni sastav mladog luka
Osim što doprinosi bogatijem okusu i teksturi obroka, mladi luk predstavlja i pravu riznicu važnih nutrijenata. Sadrži značajne količine vitamina A i C, a posebno se izdvaja po visokom udjelu vitamina K. Tu su još i vitamin E te vitamini skupine B – tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), piridoksin (B6) i folna kiselina (B9).
Od minerala sadržanih u mladom luku ističu se kalij, kalcij, natrij, željezo, fosfor, sumpor, magnezij, krom kao i neki vrijedni, a rjeđe prisutni u svakodnevnim namirnicama, poput selena, mangana, fluora i kobalta.
Dodatak
Uzgoj mladog luka
Poput poriluka, mladi luk nema pravu već tzv. lažnu lukovicu koja se grana kod višegodišnjeg uzgoja. No, unatoč tome što se može uzgajati kao višegodišnja biljka, uzgoj mladog luka je najčešće jednogodišnji jer kupci žele kupovati mladi luk zajedno s lukovicom. Tako se koristi sjeme mladog luka za jednokratnu berbu.
Sadnja mladog luka zahtijeva određena pravila. Prije svega, tlo treba biti slabo kiselo do neutralno te se treba izbjegavati stajsko gnojivo. Mladi luk može se saditi i bez gnojidbe, a inače je u pravilu dovoljno samo osnovno gnojivo. Primjerice, NPK gnojivo koristit će se dva puta:
- kod obrade tla kao osnovno gnojivo
- tijekom obrade tla kao prihrana.
Sadnja mladog luka u jesen započinje tijekom kolovoza ili rujna ako ga se želi ubrati u proljeće. Ovdje je najvažnije izbjeći prvi mraz. Zahvaljujući otpornosti na visoke temperature, sjeme mladog luka može se saditi od ožujka pa nadalje, dakle moguća je i sadnja mladog luka za Uskrs. Mladi luk najbrže raste na temperaturi između 15 i 22°C. Ispod 1°C te iznad 25°C nadzemni dio mladog luka prestat će rasti.
Nakon sadnje, mladi luk može se brati 80 – 100 dana nakon sjetve, a ako je riječ o proljetnoj berbi, to je tijekom ožujka i travnja. Mladi luk je najbolje konzumirati unutar tjedan dana nakon berbe zbog osjetljivosti na stajanje. No, kao rješenje poslužit će držanje mladog luka u hladnjaku tako da ga se zamota u plastičnu vrećicu. Tako može trajati čak do tri tjedna.
Mladi luk može se i zamrznuti, iako se to čini nemogućim zbog nježnih listova. Zamrznuti mladi luk bit će potrebno termički obraditi jer će ipak kristalići leda oštetiti strukturu listova i neće biti idealan za konzumaciju u svježem obliku.
