Mortonova metatarzalgija (Mortonov neurom)

Mortonova metatarzalgija – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Jaka bol u stopalu, odnosno sindrom poznat kao Mortonova metatarzalgija ili Mortonov neurom, često je posljedica nošenja cipela s visokom petom, no ove bolove mogu iskusiti i sportaši.

Mortonova metatarzalgija (engl. Morton’s neuroma) se očituje iznenadnom pojavom boli u prednjem dijelu stopala i to obično za vrijeme aktivnosti. Bol, koja se uspoređuje sa sječenjem nožem ili pak s električnim udarom, obično je toliko jaka da osoba mora odmah stati, izuti obuću te izmasirati prednji dio stopala.

Riječ je o promjeni na malom živcu koji je smješten između trećeg i četvrtog nožnog prsta te prolazi ispod ligamenata koji spaja dvije kosti na stopalu.

Zadebljanje živca je posljedica iritacije, traume ili pritiska.

Mortonov neurom se 10 puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Pretpostavlja se kako razvoju Mortonova neuroma prethodi aktivno nošenje neodgovarajuće, tj. neudobne obuće, nošenje cipela s visokom petom ili one obuće koja je preuska u prednjem dijelu stopala.

Otežano je, a ponekad i onemogućeno normalno hodanje.

Anatomske osobitosti

Kosti donožja (lat. ossa metatarsalia) su duguljaste kosti skrivene u stopalu, a ima ih pet. Te kosti imaju tijelo (lat. corpus) i dva zadebljana kraja, a ovom ćemo prilikom spomenuti samo distalni kraj koji ima oblik postrano spljoštene kugle i koji nosi zglobnu ploštinu za članak prsta stopala, a koji se zbog svojeg oblika naziva glavom (lat. caput) kosti. Glave kostiju donožja su međusobno povezane poprečnom svezom (lat. lig. metatarsale transversum) i to na strani tabana snažnijom svezom (lat. lig. metatarsale profundum) nego na strani dorzuma stopala (lat. lig. metatarsale superfitiale). Na taj način nastaje metatarzalni tunel kroz kojeg prolaze ogranci zajedničkog plantarnog živca (lat. n. plantaris communis). Kroz prva tri tunela prolaze ogranci n. plantaris medialisa, dok kroz četvrti prolaze ogranci n. plantaris lateralisa.

Uzroci Mortonove metatarzalgije

Nastanak Mortonove metatarzalgije najčešće se dovodi u vezu s nošenjem obuće i to u prvom redu zbog nošenja cipela s visokom petom, kao i zbog nošenja cipela koje su preuske u prednjem dijelu.

Metatarzalgija se može javiti i akutno kod netreniranih osoba u slučajevima kada jednokratno značajnije opterećuju stopalo.

Bitan predisponirajući čimbenik nastanku Mortonove metatarzalgije jesu i kretnje koje dovode do prekomjernog ispružanja nožnih prstiju, tzv. hiperekstenzije prstiju (primjeri sprint i trčanje uzbrdo te neka zanimanja u kojima je potrebno duže čučanje), što dovodi do suženja metatarzalnih tunela, a to pak posljedično smanjuje prostor živcu i povećava pritisak na njega. Interdigitalni živci stopala prolaze ispod i između metatarzalnih kostiju i distalno inerviraju prste. Zbog suženja dolazi do pojave oticanja samog živca, a samim tim živac postaje deblji i skloniji daljem oštećenju, da bi se konačno stvorilo kronično zadebljanje – neurom.

Mortonov neurom – simptomi

Glavni simptomi Mortonovog neuroma su iznenadna bol te pečenje s prednje i donje strane stopala.

Bol se opisuje kao vrlo jaka te se pojačava fizičkom aktivnošću (hodanjem i trčanjem), a ponekad i samim nošenjem cipela.

Moguć je i osjećaj utrnulosti prstiju i prednjeg dijela stopala te drugih neugodnih senzacija u nožnim prstima.

Napadaji boli mogu trajati od nekoliko minuta do sat vremena. U većini slučajeva se bol javlja kao odgovor na dugotrajno stajanje ili nakon opterećenja stopala.

Dijagnoza

Klinički je pregled u pravilu dostatan za postavljanje dijagnoze. Između glavica metatarzalnih kostiju se nađe bolna točka koja se katkad može i osjetiti kao okruglasto zadebljanje – neurom. Važno je istaknuti da se palac ispitivača prilikom toga pregleda valja nalaziti sa strane tabana između glavica metatarzalnih kostiju, tj. u projekciji metatarzalnog tunela, a kažiprst s dorzalne strane te da smjer pritiska uvijek mora biti od strane tabana, odnosno pritisak se čini samo palcem. Liječnik bol može izazvati i stiskanjem prednjeg dijela stopala sa strane i to u visini glavica metatarzalnih kostiju, a pri tome se može katkad osjetiti pa čak i čuti škljocaj. Bol može izazvati aktivno i/ili pasivno pregibanje prstiju stopala prema gore. Od pomoći pri dijagnostici mogu biti ultrazvučna dijagnostika te magnetska rezonanca.

Liječenje Mortonove metatarzalgije

Liječenje je u većini slučajeva konzervativno i uključuje mirovanje, nošenje udobne obuće s metatarzalnim jastučićem, uzimanje nesteroidnih antireumatika, lokalnu infiltraciju kortikosteroida i primjenu različitih modaliteta fizikalne terapije. Ako izostane učinak konzervativnog liječenja preporučuje se kirurško odstranjivanje ili dekompresija živca.

Fizikalna terapija može biti od velike pomoći pri uklanjanju simptoma. Postoje dvije osnovne opcije. Ultrazvuk koristi mikrovibracije, a laser fotostimulaciju i toplinsku snagu da bi se smanjila bol. U kombinaciji s proprioceptivnim vježbama bol se može potpuno ukloniti kod većine bolesnika. Druga mogućnost je terapija udarnim valom koja smanjuje osjetljivost receptora za bol kroz hiperstimulativnu analgeziju, također u kombinaciji s vježbama. Uz odgovarajuću obuću i fizikalnu terapiju Mortonova metatarzalgija se može liječiti i ne treba utjecati na svakodnevne ili sportske aktivnosti.

U slučaju dobroga odgovora na neoperacijsko liječenje – promjenu obuće, ortopedske uloške te eventualnu infiltraciju kortikosteroida s lokalnim anestetikom – puni povrat radne i sportske aktivnosti očekuje se za dva do tri tjedna. Nakon kirurškoga odstranjenja neuroma oporavak je znatno duži, pa tako, primjerice, sportaš započinje s trčanjem šest do osam tjedana nakon zahvata, dok se puni povrat sportskim aktivnostima očekuje za tri mjeseca.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *