Anatomija mozga
Mozak se sastoji od četiri glavna dijela a to su:
- Mali mozak
- Srednji mozak
- Veliki mozak
- Produžena moždina
Mali mozak je smješten u zadnjoj lubanjskoj jami, potpuno odvojen od donje plohe velikog mozga. Na malom mozgu se razlikuju razvojni (stariji) i mlađi dio. Siva masa nalazi se na površini, dok je bijela masa smještena u unutrašnjosti.
Funkcija malog mozga je da usklađuje pokrete ruku i nogu, kojima se upravlja iz središta u velikome mozgu i pod utjecajem naše volje. Bitan je za hod i stajanje.
Srednji mozak je složene građe, s izmiješanom bijelom i sivom masom, u čijem je središtu kanalić koji povezuje četvrtu sa trećom moždanom komorom. U donjim dijelovima srednjeg mozga su smješteni mnogi centri autonomnog sistema. Na zadnjoj (leđnoj) strani srednjeg mozga smještena su dva para kvržica: donje-slušne i gornje-vidne.
- Slušne kvržice su dio slušnog puta
- Vidne kvržice primaju informacije iz mrežnice i kore velikog mozga i služe za podešavanje položaja oka
Srednji mozak sadrži dvije glavne strukture. To su talamus i hipotalamus.
Talamus je parna struktura, koja se nalazi između kore velikog i srednjeg mozga. Sva se vlakna koja prenose impulse na svom putu prekidaju u talamusu (izuzetak je jedino njušni put), a dalje odlaze u osjetna područja kore velikog mozga. Talamus također prima povratne informacije iz tih područja. Talamus se sastoji od niza jezgara (oko 35 njih) koje imaju posebnu funkciju. Po funkciji, te se jezgre mogu podijeliti u tri skupine: specifične projekcijske jezgre, nespecifične projekcijske jezgre i asocijativne jezgre.
- Specifične projekcijske jezgre: one primaju impulse, obrađuju te ih prenose u određena osjetna područja kore velikog mozga.
- Nespecifične projekcijske jezgre: primaju impulse iz drugih dijelova talamusa.
- Asocijativne jezgre: povezane su s drugim jezgrama talamusa i s područjima prednjeg mozga.
Donji dio srednjeg mozga naziva se hipotalamus. Važan je za regulaciju automatskih funkcija te funkcija vezanih uz unutarnje organe. S njegove donje strane se nalazi hipofiza. Hipofiza je žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, u obliku graška koja je povezana sa hipotalamusom, a izlučuje hormone koji pojačavaju i slabe rad nekih drugih žlijezda.
Funkcija srednjeg mozga je vezana za vid, sluh, san, uzbuđenje, pozornost i kontrolu temperature.
Veliki mozak zauzima najveći dio lubanjske šupljine. Prostor unutar lubanje je relativno malen pa da unutra može stati mozak velike površine. Tako su nastale su brazde i vijuge kojima se mozak stisnuo u zadani prostor. Jednom brazdom je veliki mozak podijeljen na lijevu i desnu polutku. Lijeva polutka upravlja desnom,a desna polutka upravlja lijevom.
Mozak je podijeljen na četiri režnja :
- čeoni režanj: središte osobnosti i planiranja
- tjemeni režanj: središte za osjet dodira
- sljepoočni režanj: središte za zvuk i koordinaciju zvuka sa slikom
- zatiljni režanj: sadrži područje za vid i pohranu vidnog pamćenja
Funkcija koja se nalazi u velikom mozgu je centar za inteligenciju (pamćenje, mišljenje, učenje, kontroliranje ponašanja …).
Produžena moždina je dio središnjeg živčanog sustava. Spaja mozak i leđnu moždinu. Ona je dio leđne moždine koja se nalazi u lubanji.
Nalazi se u evoluciono najstarijem dijelu moždanog stabla, mrežastoj strukturi koja se sastoji od složenih “mreža” živčanih stanica. Dio je moždanog debla. U moždanom deblu se križaju motorički putevi sa prednje strane a to znači da desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela i obrnuto.
Funkcija produžene moždine je važna jer se tu nalaze središta koja upravljaju refleksnim funkcija kao što su disanje, rad probavnih organa, krvotoka, krvni tlak, kihanje, kašljanje, gutanje itd.
Često se naziva i čvor života jer sadrži središta koja upravljaju funkcijama važnima za život.
Sad kad smo prenijeli tehničke podatke, idemo malo vidjeti od čega je mozak u biti sastavljen. Znanost vidi dvije važne promjene na mozgu – mozak koji se smanjuje, što se događa redovito kako starimo, i mozak koji otiče.
Uzrok mozga koji se povlači je gubitak ugljikohidrata (glikogena) u mozgu. Mozak je sastavljen od:
- ugljikohidrati 90%,
- 10% masnoće i
- ostalo – stanice, neuroni, minerali.
Kad smo pod stresom ili obavljamo teške misaone zadatke, mozak se zagrijava, a šećeri ga hlade. Ovdje ne govorimo o industrijskom šećeru, već o zdravim ugljikohidratima.
Mozak se sastoji i od masnoća, ali mikro udjela masnoća, manje od 10% i suprotno uvriježenom mišljenju, masnoće nisu ono što čini mozak radno sposobnim. Glukoza je ključna. Kada mame u trudnoći prakticiraju dijetu koja se bazira na niskom unosu ugljikohidrata, bebama se ne razvija mozak uredno. Da bi popravljali mozak autistima, moramo razumjeti od čega je sastavljen.
Oticanje mozga je encefalitis. A encefalitis uzrokuju virusi koji su se probili kroz krvno-moždanu barijeru i ušli u područje mozga gdje toksinima uzrokuju inflamacije (HHV6, herpes zoster i EBV sojevi najčešće). Teški metali također uzrokuju upale mozga, a živa je odgovorna za epileptične napade.
Ako jedete mozgove životinja, što je meni osobno horor, onda znate da je mozak životinja sladak. To je zbog toga što i mozak životinja je na visokih 90% ugljikohidrat (šećer). Zašto je mozak tako napravljen?
Glikogen provodi minerale – magnezij, cink, bakar – mineralne soli, a mineralne soli su NEUROTRANSMITERI. Metali koji se ukopaju između ometaju električne impulse što čini da djeca ne mogu razmišljati, govoriti, imaju senzorne probleme, ometaju vid, sluh… Metali oksidiraju u mozgu i doslovno krvare po neuronima trujući ih. (Cjepiva su spasila svijet). I to nisu jedini uzročnici problema koje djeca imaju. MSG i aspartam su velika zla. Zato moramo mozgu dati glikogen svakodnevno.
Jedan od najvećih uzročnika koji rade probleme mozgu je vaš osobni ADRENALIN. Adrenalin otapa mozak, a glikogen služi kao štit od adrenalina. Velika je zabluda da proteini jačaju mozak. Mozgu treba ŠEĆER. Antioksidansi zaustavljaju umiranje mozga. Batat i krumpir imaju visoki glikogen i zato su najbolja hrana za mozak. Jabuka zaustavlja upale. Spirulina, korijander, dulsa, zeolit i mnogi drugi dodaci prehrani uklanjaju teške metale iz mozga i ovo je najvažniji posao ako želite oporaviti mozak. Kalcij iz naranči podupire mozak. To je kemikalija koja je ujedno i neurotransmiter. Sok od krastavaca smiruje mozak. Lisnato povrće je izrazito zdravo za mozak, a divlje borovnice su najmoćniji antioksidant. Ovu hranu želite SVAKODNEVNO u prehrani ako želite dobre rezultate. Peršin izvlači toksine. Orasi su dobri, ali u malim količinama i poslijepodne. Kokosova voda, meso i kokosov maslac su dobra ideja. Aloe vera fantastična.
Razlog zbog kojeg bi trebali koristiti jod se krije u činjenici da jod izuzetno hrani mozak, izvlači teške metale, ubija viruse, te poništava otrove istih. Iz osobnog iskustva, Detoxadine nascentni jod je najkvalitetniji jod na tržištu.
