Moždani udar

Moždani udar – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji. U 85% slučajeva moždani udar je uzrokovan začepljenjem krvne žile ugruškom. Tada se oštećenje mozga i invaliditet mogu umanjiti/spriječiti lijekovima (trombolizom) i mehaničkom trombektomijom. Važno je doći u bolnicu čim nastupe simptomi moždanog udara. Tromboliza se može primjeniti unutar 3 do 4,5 sata, a mehanička trombektomija unutar 6 sati od početka simptoma moždanog udara. Učinkovitost je veća ako se ranije primjene. 

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Imamo dvije glavne vrste moždanog udara:

  1. Ishemijski moždani udar – nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu odnosno zbog ugruška;
  2. Hemoragijski moždani udar – nastaje zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga. Naziva se još i izljevom krvi u mozak.

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je mini-udar zbog kojeg se javljaju simptomi slični moždanom udaru, ali bez vidljivih trajnih oštećenjaNjezino prepoznavanje i liječenje mogu smanjiti rizik od nastanka pravoga moždanog udara.

Tranzitorna ishemijska ataka ne prethodi većini moždanih udara. No, među osobama koje su ih imale jednu ili više, više od jedne trećine doživjet će moždani udar. Zapravo, osoba koja je imala tranzitornu ishemijsku ataku ima veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara od osobe iste dobi i istog spola koja je nije imala. 

Koji su simptomi moždanog udara?

Najčešći simptomi moždanog udara su:
utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Moždani udar doživi mnogo više žena nego muškaraca i jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta.
Mnogo je vjerojatnije da će doživjeti moždani, a ne srčani udar kao prvu manifestaciju kardiovaskularnih bolesti.
I simptomi mogu biti drugačiji od onih koji muškarci doživljavaju.

  • Nesvjestica
  • Teškoća ili otežano disanje
  • Iznenadne promjene u ponašanju
  • Halucinacije
  • Mučnina ili povraćanje
  • Napadaji
  • Dugotrajno štucanje

Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:

  1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana – nešto nije u redu)
  2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
  3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
  4. Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).

Mnogi preživjeli od moždanog udara suočavaju se sa značajnim izazovima koji uključuju fizičku invalidnost, komunikacijske poteškoće, promjene u razmišljanju i osjećanju, gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata.

Rizik od drugog moždanog udara

Istraživanja su pokazala da će nakon moždanog udara otprilike jedna od četiri osobe imati još jedan moždani udar u roku od pet godina. Drugi moždani udar vjerojatno će se pojaviti u prvih 30 dana. Stoga, kada netko ima moždani udar liječnici uvijek provjeravaju povećava li zdravstveno stanje osobe rizik od novog moždanog udara. Liječnik obiteljske medicine ili specijalizirana medicinska sestra mogu pomoći nekome da razumije svoj individualni rizik od moždanog udara i pružiti podršku u smanjenju rizika.

Zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od moždanog udara su:
  • visoki krvni tlak;
  • fibrilacija arterija (nepravilan rad srca)
  • šećerna bolest;
  • visoki kolesterol;

Način života koji pridonosi riziku od moždanog udara:

  • pušenje: udvostručuje rizik od smrti uslijed moždanog udara;
  • prekomjerna tjelesna težina: što se više debljate to je moždani udar vjerojatniji;
  • neumjereno uživanje alkohola: redovita konzumacija alkohola povećava rizik;
  • nedovoljna tjelesna aktivnost: smatra se da povećane tjelesne aktivnosti pridonose snižavanju rizika od moždanog udara.
  • nezdrava prehrana: smanjite unos soli, šećera i masti;
  • konzumiranje droga (upotreba kokaina, pogotovo u njegovom alkaloidnom obliku (crack), povezana je s povećanom učestalošću ove cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske tako i hemoragijske).
  • stres uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Dob i spol također mogu biti rizični faktori za moždani udar.

Dob je jedan od najznačajnijih fakora rizika za nastanak moždanog udara. Nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10 posto sa svakim slijedećim desetljećem starosti.
Spol. Naime, muškarci su skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi. Međutim, nakon menopauze rizik od nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji.Ta činjenica i podatak da je prosječni životni vijek u žena duži dovodi do pojave da u apsolutnom broju ima više žena s moždanim udarom.

Zbrinjavanje bolesnika, liječenje i rehabilitacija

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Danas je moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar: primjenjuju se lijekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način omogućuje se ponovna uspostava krvotoka i sprječava se odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima. Stoga je, na žalost, rezervirana samo za manji broj bolesnika. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar. Novi podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima. Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljenim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije. Program rehabilitacije treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka, rehabilitaciju je potrebno započeti što je to ranije moguće, a u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika. Tim načinom rehabilitacije postiže se najbolji mogući oporavak bolesnika nakon preboljenog moždanog udara. Nakon preboljenog moždanog udara potrebno je djelovati na smanjivanje i /ili uklanjanje čimbenika rizika za nastanak moždanog udara kako bi se spriječila pojava ponovljenog moždanog udara.

Prevencija od moždanog udara

Cilj prevencije je smanjiti broj moždanih udara. Prevencijom su prvenstveno obuhvaćene zdrave osobe na koje se apelira da odaberu zdrav način života i tako smanje rizik od ove teške bolesti. Bilo da je to uravnotežena i zdrava prehrana, tjelovježba, prestanak pušenja i konzumacije alkohola te droga, redukcija stresa, nikada nije prekasno za promjenu.

Druga razina prevencije obuhvaća mjere za identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara kako bi se spriječio njegov nastanak, te liječenje i rehabilitaciju onih koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog udara.

Preventivnim mjerama može se pobošljati kvaliteta života, produžiti ukupno preživljavanje i očuvanje zdravlja oboljelih te smanjiti učestalost budućih moždanih udara.

Akademkinja Vida Demarin sa suradnicama je pripremila zbirku zdravih recepata pod nazivom „Hrana za mozak – jelovnici za zdrav mozak i dugo pamćenje”, koja je nastala s ljubavlju i željom da vas potakne da preuzmete inicijativu u brizi o vlastitom zdravlju. Knjiga sadrži sedamdesetak jednostavnih recepata, a namirnice su pomno odabrane i provjereno korisne za očuvanje zdravlja mozga. Knjiga sadrži recepte za sve obroke! Da, sve! Čak i deserte, večere i međuobroke.

Prehrana kod moždanog udara

Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice, u čemu će vam pomoći sljedeći popis namirnica koje se preporučuju, odnosno onih koje treba izbjegavati pri određenim bolestima ili zdravstvenim stanjima.

  • Artičoka
  • Bijelo meso
  • Čaj
  • Celer
  • Češnjak
  • Cikorija
  • Divlji komorač
  • Jabuka
  • Kesten
  • Kiwi
  • Kopriva
  • Luk
  • Mahunarke
  • Maslinovo ulje
  • Orah
  • Peršin
  • Plava riba
  • Probiotici
  • Riga (rukola)
  • Riža
  • Ružmarin
  • Sezam
  • Slanutak
  • Šumsko voće
  • Ulje uljane repice
  • Zobene pahuljice
Izbjegavajte
  • Alkohol
  • Bijelo brašno
  • Crveno meso
  • Grickalice
  • Jaja
  • Kocka za juhu
  • Kokos
  • Loj i mast
  • Maslac
  • Sol
  • Vrhnje

TJEDNI JELOVNIK

Svaki je dan predviđeno korištenje dvije žličice maslinova ulja i tri puta tjedno čašu crnog vina.
Treba redovito koristiti oligomineralnu vodu s magnezijem.
Za doručak pojedite zobene pahuljice uz dodatak koštunjičavog voća i obranog mlijeka. Nakon toga popijte kavovinu ili zamjenu za kavu od ječma, cikorije, slanutka i sušene smokve.
Jutarnji međuobrok neka bude banana i dva integralna keksa. Poslijepodnevni među obrok neka bude fermentirani mliječni proizvod s probioticima.

 RUČAKVEČERA
 
PONsalata s prosom, puretinom i ananasom (250 g); cvjetača (80 g), štrudla od svježeg kravljeg sira; crni čaj s okusom naranče i limunaragu od soje s integralnim tijestom (150 g), salata (100 g); šaka nesoljenog indijskog oraščića; čaj od koprive
UTOpiletina u pećnici (100 g); grašak s rižom (120 g); kolač od jogurta; zeleni čajpovrće na pari (100 g); zrnati sir (70 g); integralno pecivo sa sezamom i suncokretovim sjemenkama (80 g); čaj od koprive
SRImiso juha s algama i tofuom (150 g); kuhana brokula (100 g); šnita kukuruznog kruha; acidofilinćuni u pećnici (100 g); blitva s krumpirom(150 g); čaša crnog vina
ČETkrastavci s vrhnjem (150 g); gljive na žaru (100 g); frape s jabukompastrva na žaru (150 g); kuhana blitva (80g); raženi kruh (80 g); kefir
PETbakalar s krumpirom (150 g); salata od mrkve i celera (100 g); kesten-pirekuhana pureća šunka (80 g); svježi kravlji sir (100 g); kuhana šparoga (80 g); čaj od mente
SUBjuha od pilećih prsa (100 g); kuhana cikorija s kuhanom piletinom(100 g); šaka brazilskih oraščića; šnita čokoladne torte; oligomineralna vodalučice crvenog luka u slatko-kiselom umaku (100 g); integralna riža (50 g); čaj od lipe
NEDmusaka s tikvicama (150 g); kuhana piletina (100 g); puding od čokolade, zeleni čajmozzarela (100 g); salata od krastavaca s rajčicama (150 g); šnita ječmenog kruha (80 g); čaša crnog vina

Autorica: Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *