Napad panike

Napadaj panike: Uzroci, simptomi i liječenje

Simptomi

Napadaj panike je iznenadni osjećaj intenzivnog straha ili nelagode, često praćen fizičkim simptomima kao što su ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje i osjećaj gušenja. Ovi napadaji mogu trajati od nekoliko minuta do sat vremena i često ostavljaju osobu iscrpljenu i zbunjenu. Iako napadaji panike nisu opasni po život, mogu značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Što uzrokuje napad panike?

Točan uzrok napadaja panike nije u potpunosti poznat, no nekoliko faktora može pridonijeti njihovom nastanku:

  • Genetika: Panični poremećaj može biti nasljedan. Osobe s obiteljskom poviješću anksioznih poremećaja imaju veću vjerojatnost za razvoj napadaja panike.
  • Stres: Dugotrajni stres ili traumatični događaji mogu pokrenuti napadaje panike.
  • Kemijske neravnoteže u mozgu: Promjene u funkcioniranju određenih dijelova mozga mogu igrati ulogu u napadajima panike.
  • Zdravstvena stanja: Poremećaji štitnjače, srčani problemi i druge zdravstvene poteškoće mogu pridonijeti simptomima sličnim napadajima panike​.

Simptomi napadaja panike

Simptomi napadaja panike mogu biti izrazito intenzivni i zastrašujući, često dovodeći osobu do uvjerenja da ima ozbiljan medicinski problem poput srčanog udara. Simptomi su fizički i psihički, a pojavljuju se naglo i bez upozorenja. Napadaj panike obično doseže vrhunac unutar nekoliko minuta i može trajati od nekoliko minuta do sat vremena.

Simptomi napada panike

Fizički simptomi napadaja panike

  • Ubrzano kucanje srca (palpitacije): Osobe koje doživljavaju napadaj panike često osjećaju kao da im srce kuca jako brzo ili preskače.
  • Znojenje: Intenzivno znojenje, čak i u hladnim uvjetima, može biti prisutno tijekom napadaja.
  • Drhtanje ili tresavica: Mnoge osobe osjećaju nevoljno drhtanje ili treskavicu tijekom napadaja panike.
  • Osjećaj gušenja ili kratkoća daha: Osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno zraka je čest i može dodatno povećati paniku.
  • Bol ili nelagoda u prsima: Bolovi u prsima mogu biti toliko intenzivni da ih osoba često zamijeni sa simptomima srčanog udara​.
  • Mučnina ili abdominalna nelagoda: Problemi s probavom ili osjećaj mučnine često prate napadaj panike.
  • Vrtoglavica, nesvjestica ili osjećaj nestabilnosti: Osjećaj da ćete se onesvijestiti ili izgubiti ravnotežu može biti vrlo zastrašujući.
  • Osjećaj topline ili hladni valovi: Nagla promjena temperature tijela, bilo osjećaj vrućine ili hladnoće, može se pojaviti tijekom napadaja.
  • Trnci ili utrnulost (parestezije): Osjećaj trnaca ili utrnulosti, posebno u rukama, nogama ili licu.
  • Osjećaj pritiska ili stezanja u grlu: Osjećaj kao da nešto steže grlo, što otežava disanje.

Psihički simptomi

  • Osjećaj nadolazeće propasti ili smrti: Osobe često osjećaju neobjašnjiv strah da će se nešto strašno dogoditi ili da će umrijeti.
  • Strah od gubitka kontrole ili “ludila”: Osjećaj da gubite kontrolu nad sobom ili da ćete poludjeti može biti vrlo intenzivan.
  • Derealizacija: Osjećaj nestvarnosti, kao da se svijet oko vas mijenja ili nije stvaran.
  • Depersonalizacija: Osjećaj odvojenosti od samog sebe, kao da gledate svoje tijelo ili um izvana​.

Dodatni simptomi i komplikacije

Napadaji panike mogu izazvati simptome koji nalikuju drugim zdravstvenim problemima, što može dovesti do dodatne zabrinutosti i stresa. Na primjer, bol u prsima i otežano disanje mogu biti zamijenjeni s infarktom miokarda, što često rezultira hitnim medicinskim intervencijama. Noćni napadaji panike, koji se javljaju tijekom sna, mogu probuditi osobu iz dubokog sna, ostavljajući je zbunjenu i preplašenu​.

Razlikovanje od ostalih stanja

Važno je razlikovati simptome napadaja panike od simptoma drugih medicinskih stanja:

  • Srčani udar: Bol u prsima kod srčanog udara obično je praćena znojenjem, mučninom i boli koja se širi u ruke, vrat ili čeljust. Bol se često pogoršava tijekom fizičke aktivnosti i ne prolazi brzo.
  • Anksiozni poremećaji: Dok anksioznost može biti konstantna i dugotrajna, napadaj panike je obično kratkotrajan, ali intenzivan​.

Noćni napadaji panike

Noćni napadaji panike (noćne panike) javljaju se tijekom spavanja i mogu probuditi osobu. Simptomi su slični onima koji se javljaju tijekom dana: ubrzano kucanje srca, znojenje, drhtanje, kratkoća daha i osjećaj nadolazeće propasti. Nakon takvog napadaja, može biti teško ponovno zaspati, što može dovesti do problema sa spavanjem i kroničnog umora​.

Kako se nositi sa simptomima

Upravljanje simptomima napadaja panike može uključivati različite strategije:

  • Tehnike disanja: Duboko, polagano disanje može pomoći u smanjenju osjećaja panike.
  • Progresivna mišićna relaksacija: Opuštanje mišića može pomoći u smanjenju fizičke napetosti.
  • Kognitivne strategije: Razmišljanje o stvarima koje vas smiruju ili odvraćaju pažnju može pomoći u smanjenju straha.

Razumijevanje i prepoznavanje simptoma napadaja panike je prvi korak prema učinkovitom upravljanju i liječenju. Ako često doživljavate simptome napadaja panike, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje koji vam može pružiti odgovarajuću terapiju i podršku.

Dijagnoza napadaja panike

Dijagnoza napadaja panike i paničnog poremećaja može biti izazovna zbog preklapanja simptoma s drugim medicinskim i psihološkim stanjima. Proces dijagnosticiranja uključuje temeljitu procjenu simptoma, medicinsku povijest te fizikalne i psihološke testove kako bi se isključile druge moguće uzroke simptoma.

Klinička procjena

Liječnik ili stručnjak za mentalno zdravlje započinje dijagnostički proces detaljnim razgovorom s pacijentom. U ovom razgovoru liječnik će postaviti pitanja o:

  • Simptomima: Kada su simptomi započeli, koliko često se javljaju, koliko dugo traju, te što, ako išta, pogoršava ili poboljšava simptome.
  • Osobnoj i obiteljskoj povijesti: Postojanje anksioznih poremećaja, depresije ili drugih mentalnih poremećaja u obitelji može biti važan indikator.
  • Stresorima i životnim događajima: Nedavni ili trajni stresni događaji mogu biti pokretači napadaja panike​.

Fizikalni pregled i laboratorijski testovi

Fizikalni pregled i laboratorijski testovi koriste se za isključivanje drugih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome, kao što su:

  • Srčani problemi: Elektrokardiogram (EKG) može se koristiti za isključivanje srčanih bolesti.
  • Poremećaji štitnjače: Testovi krvi mogu pomoći u otkrivanju disfunkcije štitnjače.
  • Ostala medicinska stanja: Analize krvi, urinokulture i druge dijagnostičke metode mogu se koristiti za isključivanje infekcija, metaboličkih poremećaja ili hormonalnih disbalansa.

Psihološki testovi

Ako fizikalni pregled i laboratorijski testovi ne otkriju medicinske uzroke simptoma, pacijent može biti upućen na psihološku procjenu koja može uključivati:

  • Upitnike i skale za anksioznost: Standardizirani upitnici pomažu u procjeni stupnja anksioznosti i prisutnosti paničnog poremećaja.
  • Intervjue s mentalnim zdravstvenim stručnjacima: Dubinski intervjui omogućuju stručnjacima da bolje razumiju mentalno stanje pacijenta i identificiraju specifične okidače ili obrasce ponašanja​.

Dijagnostički kriteriji

Za postavljanje dijagnoze paničnog poremećaja, koriste se kriteriji iz Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5), koji uključuju:

  • Ponovljeni, neočekivani napadaji panike.
  • Zabrinutost oko dodatnih napadaja ili njihovih posljedica (npr. gubitak kontrole, srčani udar).
  • Promjena u ponašanju povezana s napadajima (npr. izbjegavanje situacija koje bi mogle izazvati napadaj)​

Liječenje napadaja panike

Liječenje napadaja panike može značajno poboljšati kvalitetu života i smanjiti učestalost i intenzitet napadaja. Liječenje se obično sastoji od kombinacije psihoterapije, medikamenata i strategija samopomoći. Pristup liječenju treba biti individualiziran, uzimajući u obzir specifične potrebe i okolnosti svakog pacijenta.

Psihoterapija

  • Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): KBT je najčešće korištena terapija za liječenje paničnog poremećaja. Ova terapija pomaže pacijentima da prepoznaju i promijene negativne obrasce razmišljanja i ponašanja koji doprinose napadajima panike. KBT se fokusira na učenje specifičnih vještina za postupanje s napadajima panike, kao što su tehnike disanja i relaksacije​.
  • Ekspozicijska terapija: Ova vrsta terapije uključuje postepeno izlaganje situacijama ili mjestima koja izazivaju paniku, čime se smanjuje osjetljivost na te okidače. Cilj je pomoći pacijentima da nauče suočiti se sa strahom u kontroliranim uvjetima​.
  • Psihodinamička terapija: Ovaj oblik terapije pomaže pacijentima da razumiju i razriješe osnovne psihološke sukobe koji mogu pridonijeti napadajima panike.

Medikamenti

  • Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI): SSRI su prvi izbor lijekova za panični poremećaj. Lijekovi poput sertralina, paroksetina i fluoksetina pomažu u regulaciji razine serotonina u mozgu, što može smanjiti simptome panike.
  • Inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI): Lijekovi poput venlafaksina također su učinkoviti u liječenju paničnog poremećaja. Oni djeluju na sličan način kao SSRI, ali utječu i na noradrenalin​.
  • Benzodiazepini: Ovi lijekovi, poput alprazolama i klonazepama, mogu brzo ublažiti simptome panike. Međutim, zbog rizika od ovisnosti, koriste se samo kratkoročno ili u posebnim situacijama​.
  • Triciklički antidepresivi (TCA): Lijekovi poput imipramina i klomipramina mogu biti učinkoviti, ali imaju više nuspojava u usporedbi s SSRI i SNRI​.

Strategije samopomoći i alternativni pristupi

  • Tehnike disanja i relaksacije: Učenje pravilnih tehnika disanja i relaksacije može pomoći u smanjenju fizičkih simptoma panike. Vježbe poput dubokog disanja, progresivne mišićne relaksacije i meditacije mogu biti korisne​.
  • Fizička aktivnost: Redovita tjelovježba može smanjiti anksioznost i poboljšati raspoloženje. Preporučuju se aktivnosti poput hodanja, trčanja, joge i plesa​.
  • Zdrav stil života: Izbjegavanje stimulansa poput kofeina, nikotina i alkohola može smanjiti učestalost napadaja panike. Također, održavanje redovnog rasporeda spavanja i uravnotežene prehrane može pomoći u smanjenju stresa​.
  • Podrška okoline: Razgovor s prijateljima, obitelji ili grupama za podršku može pružiti emocionalnu podršku i razumijevanje. Također, dijeljenje iskustava s drugima koji prolaze kroz slične situacije može biti izuzetno korisno.

Izvori:
National Heart, Lung, and Blood Institute (2023) ‘Heart Failure’, National Institutes of Health.
https://www.nhlbi.nih.gov/health/heart-failure

Mayo Clinic (2023) ‘Heart failure’, Mayo Clinic.
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-failure/symptoms-causes/syc-20373142

Cleveland Clinic (2023) ‘Understanding heart failure’, Cleveland Clinic.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/17069-heart-failure-understanding-heart-failure

Better Health Channel (2023) ‘Congestive heart failure (CHF)’, Victorian State Government.
https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/congestive-heart-failure-chf

Healthdirect Australia (2023) ‘Heart failure’, Healthdirect.
https://www.healthdirect.gov.au/heart-failure

Johns Hopkins Medicine (2023) ‘Heart failure’, Johns Hopkins Medicine.
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/heart-failure

Healthline (2023) ‘Heart failure’, Healthline.
https://www.healthline.com/health/heart-failure

WebMD (2023) ‘Heart failure guide’, WebMD.
https://www.webmd.com/heart-disease/guide-heart-failure

Mount Sinai (2023) ‘Heart failure overview’, Mount Sinai.
https://www.mountsinai.org/health-library/diseases-conditions/heart-failure-overview

Slika je napravljena pomoću AI.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *