Vitamin C

Natrijev askorbat (Askorbinska kiselina ili Vitamin C)

Savjeti o prehrani

Natrijev askorbat sve je popularniji oblik vitamina c u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, posebno zbog sposobnosti brze apsorpcije u organizmu. Vrijeme je novac a i zdravlje, zato želimo djelovanje koje našem tijelu donosi brzu promjenu.

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću.
On je jedan od najispitivanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima.
Važan je za sintezu kolagena i karnitina te za metabolizam masnih kiselina.
Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje, zbog njegovog nedostatka.

Najbogatiji izvor vitamina c su raznoliko voće i povrće. To su prije svega agrumi (naranče, mandarine, limun), šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika i dr. U mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

Učinci vitamina C u organizmu

Dokazano je da su prirodni i sintetski vitamin C kemijski identični, to jest da imaju jednaku bioraspoloživost (stupanj u kojem neki nutrijent postaje dostupan ciljnom tkivu nakon unosa u organizam) i biološko djelovanje. Bioraspoloživost se ne mijenja u odnosu na oblik, bez obzira na to je li riječ o tabletama, prahu ili nekim drugim oblicima.

Kako je vitamin C jak reducens, ima važnu ulogu u većini oksidoredukcijskih procesa u organizmu s obzirom na to da je uključen u više od 300 bioloških procesa. Potreban je za proizvodnju brojnih važnih spojeva u tijelu, uključujući kolagen, razne enzime i hormon nadbubrežne žlijezde te u metabolizmu aminokiselina, neurotransmitera (kemijskih glasnika mozga), kolesterola, folne kiseline i željeza. Poznato je da slobodni radikali reagiraju s biološkim molekulama u organizmu (proteinima, nukleinskim kiselinama, staničnim lipidima) te mogu izazvati oštećenja biološkog sustava povezana s mnogim teškim oboljenjima (neurodegenerativna oboljenja, rak…), a čak postoji i teorija koja njihovo djelovanje povezuje s procesom starenja. Zaštita stanice protiv tih reaktivnih molekula osigurava se putem brojnih spojeva sposobnih da djeluju kao “čistači” slobodnih radikala, a to su antioksidansi.

Sposobnost vitamina C da oksidira vitamin E i neutralizira radikale značajna je zaštita od srčanožilnih bolesti. Osim toga, vitamin C može djelovati i na smanjenje oksidacije LDL-a (“lošeg”) kolesterola, procesa koji je preteča srčanožilnih bolesti, posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.

Dijabetičari imaju veći rizik od srčanožilnih bolesti zbog povećane stope glikozilacije, procesa koji nastaje kada se šećer veže za proteine. Među ostalim, glikozilacija može oštetiti vaskularni integritet i oslabiti mehanizam koji kontrolira proizvodnju kolesterola u jetri. Dodaci prehrani s vitaminom C znatno inhibiraju glikozilaciju i posredno imaju zaštitni učinak.

Mnoga istraživanja proučavala su utjecaj vitamina C na viruse (npr. one koji izazivaju prehladu). Iako rezultati istraživanja pokazuju da se njegovim redovitim unosom prehlada ne može spriječiti, postoje dokazi da se uzimanjem vitamina C ublažavaju simptomi i trajanje prehlade. Općenito, virusi ne mogu preživjeti u okolišu s visokim dozama vitamina C. 

Nadalje, vitamin C pomaže u detoksikaciji i/ili neutralizaciji mnogih štetnih tvari, kao npr. kod trovanja vanadijem ili drugim teškim metalima. Osim toga, inhibira pretvorbu nitrata i nitrita (koji se nalaze u dimu cigarete, onečišćenom zraku, obrađenim/suhomesnatim proizvodima) te pomaže neutralizirati štetne učinke određenih pesticida i ugljičnog monoksida (iz ispušnih plinova automobila, industrijskog dima i dima cigareta).

Visok unos vitamina C povezan je i s nižom pojavom abnormalnih stanica i staničnih oštećenja u raznim dijelovima tijela. Naime, kada je količina antioksidansa u organizmu nedovoljna u odnosu na izlaganje organizma oksidativnom stresu (slobodni radikali i određeni toksini), kromosomi su više izloženi riziku od staničnih oštećenja. 

Očno tkivo je vrlo osjetljivo na oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali, a potencijalno dovode i do bolesti, na primjer katarakte i drugih degeneracija tkiva. Posljednjih godina brojne su studije pokazale da se rizik od očnih bolesti znatno smanjuje ako je razina antioksidansa u krvi povećana. Zbog svoje uloge u sintezi kolagena, vitamin C je prijeko potreban za integritet vezivnog tkiva očiju. Njegovo djelovanje je bez sumnje povezano s poboljšanom proizvodnjom glutationa, snažnog antioksidansa u tkivu oka.

Sposobnost vitamina C da snižava razinu histamina (koji je povezan s mnogim alergijskim simptomima) čini ga korisnim oruđem i u prevenciji i liječenju alergijskih bolesti poput peludne groznice, astme, ekcema, osipa (urtikarije) itd. Tako je, na primjer, nekoliko studija pokazalo znatnu korist od unošenja oko 1000 do 2000 mg vitamina C na dan pri liječenju astme.

Vitamin C doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti. Doprinosi održavanju normalne funkcije imunološkog sustava za vrijeme i nakon intenzivne tjelesne aktivnosti.

Nedostatak ovog vrlo važnog vitamina u organizmu može dovesti do razvoja nekolicine simptoma; umora, iscrpljenosti, bolova u mišićima, podložnost infekcijama, a veći nedostaci i do poremećaja sinteze kolagena zbog čega nastaje slabost u kapilarama, teško zarastanje rana, klimavost zuba, promjene na desnima, kostima, zglobovima, anemije itd..

Vitamin C i infekcije

Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Ako ga ima dovoljno gotovo sve stanice u našem organizmu dobijaju potporu od ovog vitamina, ali najveću korist imaju interferon, antitijela i bijela krvna tjelešca (leukociti), koja tijekom bolesti gube vitamin C. Moguće je uspješno liječenje furunkuloze, koja se manifestira kao ružna kožna infekcija koja kao rezultat ima brojne čireve po koži. Vitamin C je uspješan u slučaju kada imamo infekcijom narušena bijela krvna tjelešca. Davan po jedan gram vitamina C bi posve očistilo kožu. Međutim žrtve čireva čija su bijela krvna tjelešca normalno djeluju nemaju veće koristi od takvog lječenja.

Trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih putova koje obično nastupaju nakon natjecanja.

Virusne infekcije

Vitamin C bi mogao biti neobično dobro sredstvo protiv virusnih infekcija kao što su sindrom kroničnog umora, hepatitis i različite vrste herpesa pa i AIDS-a. Kod virusnih infekcija postoji pravilo tolerancije crijeva koju je razvio Robert F. Cathcart. Što je veća tolerancija crijeva to više vitamina C možemo podnijeti. Kad organizam shvati da ima previše vitamina C crijeva se opuste i izazovu privremeni proljev, a što je bolest ozbiljnija, tolerancija je veća. Kod težih slučajeva mononukleoze, hepatitisa ili AIDS-a pacijenti tijekom dana mogu uzeti više od 50 grama C vitamina bez izazivanja proljeva.

Davanje velikih doza vitamina C intravenozno u praksu uvodi Fred Klenner koji je eksperimentirao sa mega dozama vitamina C i tako liječio poliomijelitis kod osoba oboljelih od AIDS-a. Ne radi se o posebnoj terapiji protiv AIDS-a, ali se pokazalo u laboratorijskim stručnim istraživanjima da C vitamin blokira razmnožavanje virusa u staničnim kulturama, nadalje vitamin C sprječava slabljenje imunološkog sustava. Vitamin C može služiti i za vanjsku primjenu kod liječenja Kaposijevih lezija kao česte komplikacije osoba sa HIV virusom. Manje doze od 100 grama za oboljele od AIDS-a-a nisu toliko djelotvorne.

Bakterijske infekcije

Vitamin C se jednako bori i protiv bakterijskih infekcija. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na C vitamin što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa. C vitamin se dobro nosi sa sa neugodnim infekcijama dišnih putova. Kod akutnog i infektivnog napada, ako imunološki sustav neometano radi pobijedit će oba izazova. Upravo bi tu strategiju trebali koristiti kod prvih znakova pojave neke bolesti svejedno radilo se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Terapiju treba podupirati s cinkomvitaminom A i bioflavonoidima.

Prehlada

Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. No, vitamin C ne liječi prehladu. Jedan gram dnevno vitamina C može skratiti trajanje prehlade za oko 20%, ako se doze povećaju do 6 grama vitamin C se pokazuje nešto djelotvorniji u smanjivanju simptoma prehlade i skraćivanju trajanja.

Astma i alergija

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama počinje dijelovati kao antihistaminik. No, međutim, rezultati konzumiranja vitamina C u smislu manjih alergijskih reakcija ne moraju se primjećivati tjednima.

Više od sedam istraživanja ukazuju, da dnevne doze od 1-2 grama vitamina C poboljšavaju funkciju pluća i smanjuju opasnost od asmatićnog napada. Jednaka količina prema dvostruko slijepoj provjeri štiti bronhijske putove i pluća od niske temperature, peludne groznice i smoga. Dva grama vitamina C dnevno kod skupine djece i adolescenata posve su uklonila astmu izazvanu tjelesnim naporom.

Karcinom i vitamin C

Mnogi vitamin C smatraju najsnažnijim antikarcenogenim hranjivom. Vitamin C je u ovom području medicine postao slavan, zbog spriječavanja stvaranja nitrosamina, kancerogene tvari. Nitrosamin se u tijelu stvara od nitrata, koji se nalaze u prerađenim mesnim namirnicama, duhanu, ali i u prirodnim želučanim izlučevinama. Djalovanje vitamina C ovdje doprinosi sprječavanju nastanka raka u želucu i gastrointestinalnom sustavu. Gram ili više askorbata dnevno smanjuje opasnost od raka želuca i predtumorskih lezija. Vitamin C štiti od raka dojke, crvikalnog raka te predtumorskih promjena stanica (cervikalna displazija). Nedovoljna konzumacija ovog vitamina povećava opasnost od raka gušterače, dok optimalna doza smanjuje tu opasnost.

Osamdeset i osam populacijskih studija je pokazalo, da vitaminom C možemo preventivno djelovati kod sljedećih malignih bolesti: rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak endometrija i raka jednjaka.

Kod osoba s karcinomom u završnoj fazi vitamina C podiže kvalitetu preostalog života i produljuje ga. Rađeno je istraživanje na 100 ljudi u završnoj fazi te opake bolesti sa količinom od 10 grama dnevno. Preživjeli su četiri puta dulje od očekivanog, a nakon samo 5 dana terapije pacijenti su izjavljivali, da se osjećaju bolje, jače i prisebnije također im se poboljšao i tek. Brojne studije potvrđuju isto za višegramske doze C vitamina.

Vitamin C nije lijek protiv raka, ali pomaže tijelu svojim omatanjem u tkiva na način da štiti zdrave stanice pa se karcenogene stanice teže šire preko zdravog tkiva. Dokazano je da Vitaminom C možemo smanjiti posljedice konvencionalnih terapija protiv raka (kirurški zahvati, zračenje i kemoterapija) koje destruktivno djeluju na askorbate. Askorbinska kiselina već u dozi od 40 grama pojačava pozitivno djelovanje kemoterapije, a smanjuje one negativne popratne pojave kemoterapije kao što je opadanje kose.

Srčane bolesti

Mala količina vitamina C u tkivima predstavlja stvarnu opasnost od srčanih bolesti. Sprječava pretvorbu masnoća u aterosklerotične naslage. Spriječava oksidaciju lipoproteina male gustoće. Izvedeno je istraživanje nad pušačima koji su dnevno uzimali 1 gram vitamina C kojim je dokazana smanjena oksidacija LDL kolesterola. Druga studija ukazuje da je debljina stjenke vratnih karotidnih arterija najveća kod osoba, koje konzumiraju male količine vitamina C, vitamina E i karotenoida. Vitamin E i beta-karoten usporavaju oksidaciju LDL-kolesterola, a potom ju vitamin C posve sprječava.

Gram vitamina C ima dvostruko veći antioksidacijski potencijal od čaše crnog vina, međutim vitamin C ne dijeli loša svojstva alkohola u trošenju mineralnih zalika i nadraživanju jetre. Dokazano je, da velika konzumirana količina askorbinske kiseline povećava koncentraciju dobrog HDL-kolesterola, oblika koji štiti arterije. Kada se dnevno koristi u dozi od dva grama primjećuje se smanjenje broja nenormalnih arterijskih splazama ili stezanja; kod oboljelih od srčanih bolesti.

Kako bi se odgovorilo na pitanje djelotvornosti vitamina C, kardiolozi su 119-orici pacijenata nad kojima je bio učinjen angioplastični zahvat davali po 500mg C vitamina dnevno. Uobičajeno je, da zbog ponovnog začepljenja krvnih žila jedna trećina takvih pacijenata bude ponovno podvrgnuta istom operativnom zahvatu, no međutim samo je 14% pacijenata moralo ponoviti zahvat.

Dijabetes tipa II

Dijabetes tipa II je dijabetes o inzulinu neovisan tip šećerne bolesti. Glavna posljedica te bolesti je ateroskleroza. Vitamin C ne liječi dijabetes, ali može blagotvorno djelovati, jer štiti od nakupljanja kolesterola i od štete koja može biti uzrokovana prevelikom razinom šećera – glikacija. Razina šećera se i dalje mora kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovježbom, no po nekim istraživanjima dva grama dnevno askorbinske kiseline ima učinak nadzora šećera (glukoze) u krvi.

Ovisnost o drogama

Višegramske doze vitamina C i to do 50 grama dnevno posebice u kombinaciji s B-kompleksom pokazali su se dobrim u uklanjanju loših simptoma na terapiji odvikavanja od heroina. Vitamin C se pokazao sigurnijim i djelotvornijim od metadona, koji zapravo, ovisnost o jednoj tvari zamjenjuje drugom.

Ostale bolesti

Visoki krvni tlak je jedan od čimbenika, koji doprinosi srčanim bolestima. Po nekim istraživanjima doza od jednog grama dnevno vitamina C bi trebala smanjiti krvni tlak.

Prevladavanje duševnih i tjelesnih posljedica uzrokovanih stresom dosta ovisi o vitaminu C. Nadbubrežna žljezda proizvodi hormone potrebne prilikom stresnih situacija. Ti hormoni sadrže više askorbata od bilo kojeg drugog djela tijela. Vitamin C pomaže u stvaranju stresnih hormona i štiti od toksina stvorenih njihovom tjelesnom pretvorbom.

Vitamin C nikako ne doprinosi mršavljenju, ali svakako sam postupak mršavljenja može pomoći. Ako koristimo razne redukcijske dijete ili samo smanjimo kalorijski unos za određeni broj kalorija i uz to koristimo tjelovježbu tada dolazi do izgaranja masnoća, ali u tom čitavom procesu dolazi i do oslobađanja toksina. Vitamin C potpomaže zdravo mršavljenje tako što spriječava oksidaciju i štiti organizam od toksina. Na kraju vitamin C potpomaže i jetru, da izdrži veće napore uzrokovane većim brojem slobodnih radikala oslobođenih tijekom gubitka težine.

Urični artritis, nastaje zbog taloženja mokračne kiseline na u zglobovima. Mokraćna kiselina je produkt razgradnje purina, koji se nalazi u mesu. Giht izaziva bolove u zglobovima i nateknuća zglobova. Jedina terapija je dijeta, dok su analgetici jedini izlaz kod bolova.

Prema nekom ispitivanju vitamin C u količini od 2 grama dnevno je usporio stvaranje žučnih kamenaca.

Vitamin C pruža očima antioksidativnu te tako spriječava nastanak mrene i usporava njezin razvoj. Za takvo djelovanje potrebno je oko 800mg dnevno C i to u kombinaciji s vitaminom E i prirodnim beta-karotenom. Askorbinska kiselina u dozi od 500 mg također smanjuje očni tlak (Glaukom) te tako smanjuje opasnost od nastanka glaukoma, mnogo češćeg kod nižih koncentracija vitamina C u organizmu.

Moguće nuspojave uzimanja vitamina C

Apsorpcija vitamina C u crijevima se događa putem pasivne difuzije, ali i aktivnim transportom. U slučaju njegove niske koncentracije u crijevima dominira aktivni transport, dok kod visokih doza dolazi do zasićenja aktivnog transporta pa preostaje pasivna difuzija. Stoga se, teoretski gledano, tijekom opstipacije može povećati apsorpcija, na primjer uzimajući ga s hranom ili uzimajući oblike koji se slabo oslobađaju. Kod nekih osoba već se uz malu dnevnu dozu javlja proljev, dok se kod drugih ne javljaju nikakve smetnje, čak i ako uzimaju nekoliko puta više doze.

Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti “otimači” bakra iz organizma. Kako je poznato da je bakar esencijalni nutrijent, svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C preporučuje se da pritom osiguraju i odgovarajući unos bakra.

Budući da vitamin C povećava apsorpciju željeza, veće doze trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolest povezanu s prekomjernim nakupljanjem željeza (primjerice hemokromatoza, hemosideroza). Za razliku od njih, osobe koje uzimaju nadopune željeza zbog bolje apsorpcije ujedno trebaju uzimati i vitamin C.

Simptomi trovanja vitaminom C uključuju glavobolju, pojačano mokrenje, grčeve u donjem dijelu trbuha, proljev, povraćanje, vrtoglavicu i drhtavicu. Pogrešno je vjerovanje da trudnice koje uzimaju velike količine vitamina C tijekom trudnoće rađaju djecu s povišenim potrebama za vitaminom C. Fenomen razvoja deficita vitamina C kod novorođenčadi provlači se čak i kroz neke medicinske udžbenike, iako se temelji tek na jednoj studiji iz 1965. godine.

Smatra se da osobe sklone nastanku bubrežnih kamenaca (u formi kalcij oksalata) trebaju izbjegavati nadomjeske vitamina C jer se taj vitamin u tijelu može pretvoriti u oksalat te tako povisiti razinu oksalata u mokraći.

Doziranje

RDA Recommended Dietary Allowance i UL Tolerable Upper Intake Level – Vitamina C
RDA za muškarca90 mg po danu
RDA za ženu75 mg po danu
Maksimalna gornja granica za muškarca2,000 mg po danu
Maksimalna gornja granica za ženu2,000 mg po danu

RDA vitamina C nije dovoljna količina tog nutrijenta po mišljenju većine znanstvenika. Odnedavno, stručnjaci sugeriraju povećavanje RDA na 100 – 200 mg vitamina C dnevno za odrasle. Doza vitamina C od 500mg, pa i od jednog grama, je postala politički ispravna što je opravdano činjenicom količine vitamina C u raznim farmaceutskim proizvodima askorbata (C-500, C-1000). Uvijek je bolje koristiti prirodnu inačicu vitamina C, jer dolazi sa bioflavonoidima. 75mg od ukupne količine vitamina C trebalo bi potjecati iz namirnica.

Neki znanstvenici tvrde, da veće doze od 10 grama mogu poticati stvaranje bubrežnih kamenaca i da vitamin C u takvim dozama uništava tjelesne zalihe vitamina B{\displaystyle _{12}}, a neki opet tvrde, kako je uzimanje velikih doza izuzetno i nedvosmisleno sigurno i da su tvrdnje o suprotnom opovrgnute.

Činjenice:

  • tijelo koristi vitamin C ubrzo nakon što ga primi zato dnevne doze treba raspodjeliti tokom dana.
  • u terapeutskom liječenju vitaminom C naglo prekidanje dnevne doze može dovesti do odskočnog skorbuta.
  • Vitamin C je najbolje konzumirati s obrokom, jer probavni enzimi pospješuju koncentraciju vitamina u krvi.

Preporučene dnevne doze

Znanstvenici se ne mogu posve složiti o potrebnoj količini vitamina C pa različite ustanove preporučuju različite količine.

  • 40 miligrama po danu: preporučuje UK agencija za hranu – UKFSA
  • 45 miligrama po danu: preporučuje WHO (World Health Organization)
  • 60–95 miligrama po danu: Sjedinjene Američke Države – United States National Academy of Sciences

No definirana je i doza bez posebnog rizika za popratne pojave UL (Tolerable Upper Intake Level) za odraslog muškarca je 2,000 miligrama po danu.

Nezavisni znanstvenici i ustanove

Nezavisni znanstveni pioniri koji se ne slažu sa RDA preporučenim dozama, izračunali su ove količine:

  • 400 miligrama po danu: Linus Pauling Institute.
  • 500 miligrama po 12 sati, znači 1000 miligrama po danu: Profesor Roc Ordman, istraživač na polju biokemije specijaliziran za slobodne radikale.
  • 3,000 miligrama po danu (do 300,000 mg za vrijeme bolesti): Vitamin C Foundation.
  • 6,000–12,000 miligrama po danu: Thomas E. Levy, Colorado Integrative Medical Centre.
  • 6,000–18,000 miligrama po danu: Linus Paulingovo osobno korištenje vitamina C .

Količina vitamina C u 100 g pojedinih namirnica

NamirnicaVitamin C (mg/100 g)
ljuta paprika240
kivi98
cvjetača88
paprika82
limun77
jagode57
naranča53
kupus51
grejp34
kelj31
mandarine31
salata30
mango28
tikvica21
rajčica19
špinat19
ananas15,4
marelica10
lubenica10
banane9
mrkva9
avokado8
grah8
breskva7
jabuka6
krastavac5,5
nektarine5,4
grožđe4

Pripremanje hrane

Vitamin C postaje kemijski nestabilan pod određenim uvjetima koji mogu, ali i ne moraju biti ispunjeni termičkom obradom hrane. Kuhanjem hrane postižemo temperaturu od 100 °C što ne uzrokuje veći raspad vitamina C. Vitamin C se raspada na 190 °C. Međutim prženjem hrane postižemo temperaturu raspadanja vitamina C, isti efekt dobijemo dužim kuhanjem hrane, tako što izlažemo askorbat duže vremena temperaturi od 100 °C.

Još jedan razlog nestanka vitamina C iz namirnica je ispiranje namirnica vodom zbog njegove topivosti, vitamin izlazi iz namirnice u vodu u kojoj se ta namirnica kuha. Isto tako je dokazano da vitamin C ne izlazi iz svih namirnica podjednakom brzinom, pa na primjer brokula najdulje zadržava vitamin C od bilo kojeg drugog voća i/ili povrća. Istraživanja su pokazala da svježe ubrane namirnice koje stoje u hladnjaku nekoliko dana ne gube značajne količine vitamina C, suprotno tvrdnjama nekih znanstvenika.

L-askorbinska kiselina – Vitamin C u prahu.
Dva puta dnevno otopiti jednu žličicu za doziranje askorbinske kiseline u dcl vode ili soka i popiti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *