Cirkadijalni ritam je unutarnji biološki sat koji regulira naše dnevne cikluse spavanja i budnosti, kao i druge fiziološke i bihevioralne funkcije. Cirkadijalni ritam je usklađen s vanjskim okolišnim čimbenicima, posebno s izmjenom svjetla i tame.
Poremećaji cirkadijalnog ritma su stanja koja nastaju kada se biološki sat osobe ne podudara s vanjskim ciklusom svjetla i tame, što može dovesti do različitih zdravstvenih problema, kao što su poremećaji spavanja, depresija, metabolički sindrom, kardiovaskularne bolesti i maligni tumori. Biološki sat je unutarnji sustav koji regulira mnoge tjelesne funkcije, uključujući spavanje i budnost, hormonsku razinu, tjelesnu temperaturu i raspoloženje. Cirkadijalni ritam je periodična promjena u tim funkcijama koja se ponavlja otprilike svakih 24 sata.
Poremećaji cirkadijalnog ritma mogu uzrokovati probleme sa spavanjem, umorom, koncentracijom, raspoloženjem i zdravljem. Oni se mogu javiti zbog različitih čimbenika, kao što su putovanje kroz vremenske zone, rad u smjenama, starenje, genetske varijacije, lijekovi ili bolesti. Poremećaji cirkadijalnog ritma se dijele na nekoliko tipova, ovisno o tome kako se biološki sat osobe razlikuje od vanjskog ciklusa. Neki od najčešćih tipova su:
- Jet lag (sindrom vremenske razlike): poremećaj koji nastaje kada se putuje kroz više vremenskih zona i biološki sat se ne prilagodi brzo novom ritmu dana i noći. Jet lag može uzrokovati nesanicu, pospanost, glavobolju, probavne smetnje i smanjenu učinkovitost.
- Sindrom odgođene faze spavanja (DSPS): poremećaj koji se karakterizira kasnim odlaskom na spavanje i kasnim buđenjem, koji se ne uklapa u društvene i profesionalne obveze. Osobe s DSPS imaju poteškoća sa zaspati prije ponoći ili ranije, a teško se bude ujutro. DSPS je češći kod adolescenata i mladih odraslih osoba.
- Sindrom napredne faze spavanja (ASPS): poremećaj koji se karakterizira ranim odlaskom na spavanje i ranim buđenjem, koji se ne uklapa u društvene i profesionalne obveze. Osobe s ASPS imaju poteškoća sa ostati budni nakon 20 sati ili kasnije, a lako se bude oko 4 sata ujutro ili ranije. ASPS je češći kod starijih osoba.
- Neredoviti ritam spavanja i budnosti: poremećaj koji se karakterizira nedostatkom jasnog ritma spavanja i budnosti, koji se ne podudara s vanjskim ciklusom svjetla i tame. Osobe s ovim poremećajem imaju nepravilan raspored spavanja, koji se može mijenjati iz dana u dan. Njihovo vrijeme i trajanje spavanja su nepredvidljivi i neadekvatni. Ovaj poremećaj je češći kod osoba s demencijom, neurološkim poremećajima ili sljepoćom.
- Poremećaj spavanja povezan s radom u smjenama: poremećaj koji nastaje kada se radi u smjenama koje se ne podudaraju s uobičajenim ritmom dana i noći. Osobe koje rade u smjenama imaju poteškoća sa spavanjem tijekom dana, kada je svjetlo i buka, i sa održavanjem budnosti tijekom noći, kada je tama i tišina. Ovaj poremećaj može uzrokovati nesanicu, pospanost, smanjenu učinkovitost, povećani rizik od nesreća i zdravstvenih problema.
Koji su uzroci poremećaja cirkadijalnog ritma?
Poremećaji cirkadijalnog ritma mogu imati različite uzroke, koji se mogu podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjski uzroci su oni koji utječu na biološki sat osobe putem okolišnih signala, kao što su svjetlo, temperatura, socijalne aktivnosti i raspored rada. Unutarnji uzroci su oni koji utječu na biološki sat osobe putem genetskih, hormonalnih, metaboličkih ili fizioloških čimbenika. Neki od najčešćih uzroka poremećaja cirkadijalnog ritma su:
- Putovanje kroz vremenske zone: kada se putuje kroz više vremenskih zona, biološki sat se mora prilagoditi novom ritmu dana i noći, što može potrajati nekoliko dana. Tijekom tog perioda, osoba može osjećati jet lag, koji se manifestira nesanicom, pospanošću, glavoboljom, probavne smetnje i smanjenom učinkovitosti.
- Rad u smjenama: kada se radi u smjenama koje se ne podudaraju s uobičajenim ritmom dana i noći, biološki sat se mora prilagoditi novom rasporedu spavanja i budnosti, što može biti teško i stresno. Tijekom tog perioda, osoba može osjećati poremećaj spavanja povezan s radom u smjenama, koji se manifestira nesanicom, pospanošću, smanjenom učinkovitosti, povećanim rizikom od nesreća i zdravstvenih problema.
- Starenje: kako osoba stari, biološki sat se mijenja i postaje manje osjetljiv na vanjske signale, posebno na svjetlo. Ovo može dovesti do promjena u ritmu spavanja i budnosti, kao što su raniji odlazak na spavanje i ranije buđenje, skraćenje ukupnog vremena spavanja, povećanje broja buđenja tijekom noći i smanjenje kvalitete spavanja.
- Genetske varijacije: neke osobe imaju genetske varijacije koje utječu na dužinu i stabilnost njihovog cirkadijalnog ritma, što može dovesti do razlika u preferencijama za vrijeme spavanja i budnosti. Neki ljudi su prirodno jutarnji tipovi, koji se lako bude rano i teško ostaju budni kasno, dok su drugi prirodno večernji tipovi, koji se teško bude rano i lako ostaju budni kasno. Ove razlike mogu uzrokovati poremećaje cirkadijalnog ritma kada se ne uklapaju u društvene i profesionalne obveze.
- Lijekovi: neki lijekovi mogu utjecati na biološki sat osobe putem njihovog učinka na hormonsku razinu, tjelesnu temperaturu, raspoloženje ili budnost. Neki lijekovi mogu uzrokovati pospanost ili nesanicu, dok drugi mogu pomaknuti ili produžiti cirkadijalni ritam. Neki od lijekova koji mogu utjecati na cirkadijalni ritam su antidepresivi, antipsihotici, stimulansi, sedativi, hipnotici, beta-blokatori, kortikosteroidi i melatonin.
- Bolesti: neke bolesti mogu utjecati na biološki sat osobe putem njihovog učinka na hormonsku razinu, tjelesnu temperaturu, raspoloženje ili budnost.
Koji su simptomi poremećaja cirkadijalnog ritma?
Simptomi poremećaja cirkadijalnog ritma se mogu razlikovati ovisno o vrsti i uzroku poremećaja, ali općenito uključuju sljedeće:
- Poremećaj spavanja, koji se očituje kao teškoća sa padanjem u san, održavanjem sna ili oboje, kao preuranjeno ili odgođeno vrijeme spavanja, prekinuto ili nekvalitetno spavanje, teškoće s buđenjem i nepravilan raspored spavanja.
- Poremećaj budnosti, koji se očituje kao pospanost tijekom dana, umor, smanjena koncentracija, smanjena memorija, smanjena učinkovitost, smanjena motivacija, razdražljivost, depresija, anksioznost i promjene raspoloženja.
- Poremećaj tjelesnih funkcija, koji se očituje kao glavobolja, probavne smetnje, promjene apetita, promjene tjelesne temperature, promjene krvnog tlaka, promjene razine hormona, promjene imunološkog sustava i promjene menstrualnog ciklusa.
Simptomi poremećaja cirkadijalnog ritma mogu utjecati na kvalitetu života i zdravlje osobe koja pati od njih, te povećati rizik od nesreća, kroničnih bolesti i psihičkih poremećaja. Ako imate neke od ovih simptoma, preporučuje se da se obratite svom liječniku ili specijalistu za poremećaje spavanja, koji vam može postaviti dijagnozu i propisati odgovarajući tretman.
Dijagnoza poremećaja cirkadijalnog ritma
Dijagnoza poremećaja cirkadijalnog ritma se temelji na anamnezi, kliničkom pregledu, upitnicima o spavanju i budnosti, dnevnicima spavanja i budnosti, aktigrafiji, polisomnografiji i kronobiološkim testovima.
- Anamneza je razgovor između liječnika i pacijenta, u kojem liječnik postavlja pitanja o simptomima, uzrocima, trajanju, učestalosti i utjecaju poremećaja cirkadijalnog ritma na pacijentov život.
- Klinički pregled je fizički pregled pacijenta, u kojem liječnik provjerava znakove bolesti, kao što su krvni tlak, puls, tjelesna temperatura, refleksi, koordinacija, vid, sluh i drugi.
- Upitnici o spavanju i budnosti su standardizirani obrasci koji sadrže pitanja o navikama, kvaliteti i problemima spavanja i budnosti pacijenta. Primjeri takvih upitnika su Epworthova ljestvica pospanosti, Pittsburghova ljestvica kvalitete spavanja, Ljestvica poremećaja spavanja i budnosti i drugi.
- Dnevnici spavanja i budnosti su zapisi koje pacijent vodi o vremenu, trajanju, kvaliteti i problemima spavanja i budnosti, kao i o drugim čimbenicima koji mogu utjecati na cirkadijalni ritam, kao što su izlaganje svjetlu, rad u smjenama, putovanje, lijekovi, stres i drugi.
- Aktigrafija je metoda koja koristi uređaj koji se nosi na zglobu ili prsima, koji bilježi pokrete tijela i izlaganje svjetlu pacijenta tijekom nekoliko dana ili tjedana. Aktigrafija omogućuje procjenu cirkadijalnog ritma, rasporeda spavanja i budnosti, kvalitete spavanja i stupnja pospanosti pacijenta.
- Polisomnografija je metoda koja koristi uređaje koji se pričvršćuju na glavu, prsa i noge pacijenta, koji bilježe električnu aktivnost mozga, očiju, mišića, srca, disanja i drugih tijekom jedne ili više noći u laboratoriju za spavanje. Polisomnografija omogućuje procjenu faza spavanja, arhitekture spavanja, kvalitete spavanja i prisutnosti poremećaja spavanja, kao što su apneja u snu, narkolepsija, sindrom nemirnih nogu i drugi.
- Kronobiološki testovi su metode koje koriste različite stimuluse, kao što su svjetlo, temperatura, melatonin, kofein, alkohol i drugi, koji mogu utjecati na cirkadijalni ritam pacijenta. Kronobiološki testovi omogućuju procjenu osjetljivosti, prilagodbe i faze cirkadijalnog ritma pacijenta, kao i njegovu reakciju na različite tretmane. Primjeri takvih testova su test dimnog svjetla, test konstantne rutine, test izazivanja melatonina i drugi.
Liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma
Liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma ovisi o vrsti, uzroku, težini i posljedicama poremećaja, kao i o individualnim preferencijama i mogućnostima pacijenta. Općenito, liječenje se temelji na tri glavna principa: sinkronizacija, stabilizacija i simptomatska terapija.
- Sinkronizacija je proces usklađivanja unutarnjeg biološkog sata s vanjskim vremenskim ciklusom, kako bi se postigao normalan ritam spavanja i budnosti. Sinkronizacija se može postići različitim metodama, kao što su:
- Fototerapija, koja koristi umjetno ili prirodno svjetlo različitog intenziteta, trajanja i vremena primjene, kako bi se stimulirao ili inhibirao cirkadijalni ritam. Fototerapija se može koristiti za liječenje jet laga, poremećaja spavanja i budnosti, sindroma nesklada faze spavanja i drugih poremećaja cirkadijalnog ritma.
- Kronoterapija, koja koristi postupno pomjeranje vremena spavanja i budnosti, kako bi se prilagodio cirkadijalni ritam. Kronoterapija se može koristiti za liječenje sindroma nesklada faze spavanja, sindroma nepravilnog spavanja i budnosti i drugih poremećaja cirkadijalnog ritma.
- Melatonin, koji je hormon koji proizvodi epifiza, a koji ima ulogu u regulaciji cirkadijalnog ritma. Melatonin se može koristiti kao dodatak prehrani ili kao lijek, kako bi se potaknuo ili odgodio početak spavanja, poboljšala kvaliteta spavanja i smanjila pospanost tijekom dana. Melatonin se može koristiti za liječenje jet laga, poremećaja spavanja i budnosti, sindroma nesklada faze spavanja i drugih poremećaja cirkadijalnog ritma.
- Modifikacija ponašanja, koja uključuje promjenu navika, aktivnosti i okoline, kako bi se podržao cirkadijalni ritam. Modifikacija ponašanja se može koristiti za liječenje svih vrsta poremećaja cirkadijalnog ritma, a uključuje sljedeće mjere:
- Pravilna higijena spavanja, koja podrazumijeva redovito i dovoljno spavanje, pridržavanje stalnog rasporeda spavanja i budnosti, izbjegavanje stimulansa, alkohola i teške hrane prije spavanja, stvaranje ugodnog i tamnog prostora za spavanje, izbjegavanje gledanja u ekrane i drugih aktivnosti koje ometaju spavanje, te bavljenje opuštajućim tehnikama, kao što su meditacija, joga, masaža i drugo.
- Pravilna izloženost svjetlu, koja podrazumijeva izlaganje jarkom svjetlu ujutro i izbjegavanje svjetla navečer, kako bi se potaknuo cirkadijalni ritam. Pravilna izloženost svjetlu se može postići izlaskom na sunce, korištenjem svjetiljki ili naočala s plavim ili crvenim filtrom, te korištenjem zavjesa, maski ili tamnih naočala, kako bi se blokiralo svjetlo.
- Pravilna fizička aktivnost, koja podrazumijeva bavljenje umjerenom do intenzivnom vježbom ujutro ili popodne, kako bi se poboljšala kvaliteta spavanja i smanjila pospanost tijekom dana. Pravilna fizička aktivnost se može postići hodanjem, trčanjem, bicikliranjem, plivanjem, plesanjem, igranjem sportova ili drugim aktivnostima koje podižu puls i znojenje.
- Pravilna prehrana, koja podrazumijeva konzumiranje uravnotežene i raznovrsne hrane, bogate proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima, a siromašne šećerom, mastima i prerađenom hranom, kako bi se podržao cirkadijalni ritam. Pravilna prehrana se može postići jedenjem tri do pet manjih obroka dnevno, uzimanjem doručka u roku od sat vremena nakon buđenja, izbjegavanjem preskakanja obroka, ograničavanjem unosa kofeina, alkohola i tekućine prije spavanja, te izbjegavanjem jedenja začinjene, kisele ili masne hrane, koja može uzrokovati žgaravicu ili probavne smetnje.
- Stabilizacija je proces održavanja usklađenog cirkadijalnog ritma, kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje poremećaja. Stabilizacija se može postići različitim metodama, kao što su:
- Edukacija, koja uključuje informiranje pacijenta o prirodi, uzrocima, simptomima i liječenju poremećaja cirkadijalnog ritma, kao i o načinima prevencije i samopomoći. Edukacija se može provoditi individualno ili grupno, putem savjetovanja, radionica, letaka, knjiga, web stranica ili drugih medija.
- Podrška, koja uključuje pružanje emocionalne, socijalne i praktične pomoći pacijentu, kako bi se olakšalo suočavanje s poremećajem cirkadijalnog ritma i njegovim posljedicama. Podrška se može pružati od strane obitelji, prijatelja, partnera, kolega, poslodavaca, liječnika, psihologa, terapeuta, savjetnika, udruga, grupa ili drugih osoba ili organizacija.
- Praćenje, koja uključuje redovito provjeravanje stanja, napretka i zadovoljstva pacijenta, kako bi se ocijenila učinkovitost i sigurnost liječenja, te prilagodila terapija prema potrebama i željama pacijenta. Praćenje se može provoditi putem posjeta, telefona, e-maila, aplikacija, upitnika, dnevnika, aktigrafije, polisomnografije ili drugih metoda.
- Simptomatska terapija je proces ublažavanja simptoma poremećaja cirkadijalnog ritma, kako bi se poboljšala kvaliteta života pacijenta. Simptomatska terapija se može postići različitim metodama, kao što su:
- Farmakoterapija, koja uključuje korištenje lijekova koji mogu poboljšati spavanje, smanjiti pospanost, ublažiti depresiju, anksioznost ili druge simptome povezane s poremećajem cirkadijalnog ritma. Farmakoterapija se može koristiti kao dodatak ili alternativa drugim metodama liječenja, ovisno o indikacijama, kontraindikacijama, nuspojavama i interakcijama lijekova. Primjeri lijekova koji se mogu koristiti za simptomatsku terapiju su hipnotici, sedativi, antihistaminici, stimulansi, antidepresivi, anksiolitici i drugi.
- Kirurška terapija, koja uključuje operativno liječenje bolesti ili ozljeda koje mogu uzrokovati ili pogoršati poremećaj cirkadijalnog ritma. Kirurška terapija se može koristiti kao zadnja opcija, kada druge metode liječenja nisu učinkovite ili dostupne, ili kada postoji opasnost za život pacijenta. Primjeri kirurških zahvata koji se mogu koristiti za simptomatsku terapiju su operacija katarakte, operacija tumora mozga, operacija hipofize, operacija epifize i drugi.
- Alternativna terapija, koja uključuje korištenje različitih metoda koje nisu znanstveno dokazane ili priznate od strane službene medicine, ali koje mogu imati pozitivan učinak na spavanje, budnost i raspoloženje pacijenta. Alternativna terapija se može koristiti kao dopuna ili zamjena drugim metodama liječenja, ovisno o uvjerenjima, iskustvima i dostupnosti pacijenta. Primjeri alternativnih terapija koje se mogu koristiti za simptomatsku terapiju su akupunktura, aromaterapija, homeopatija, fitoterapija, refleksologija, hipnoterapija i drugi.
Prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma
Prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma je skup mjera koje se temelje na korištenju prirodnih resursa, kao što su biljke, hrana, voda, zrak, sunce i drugi, kako bi se podržao i poboljšao cirkadijalni ritam. Prirodno liječenje se može koristiti kao dio integrativnog pristupa liječenju, koji kombinira konvencionalnu i alternativnu medicinu, kako bi se postigao optimalan rezultat. Primjeri prirodnog liječenja poremećaja cirkadijalnog ritma su:
- Biljna terapija, koja koristi ljekovito bilje i njihove ekstrakte, koji mogu utjecati na cirkadijalni ritam, spavanje, budnost i raspoloženje. Biljna terapija se može primjenjivati oralno, topikalno, inhalacijski ili drugim načinima, ovisno o vrsti i obliku biljke. Primjeri biljaka koje se mogu koristiti za prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma su kamilica, lavanda, valerijana, matičnjak, gospina trava, pasiflora i drugi.
- Prehrambena terapija, koja koristi hranu i dodatke prehrani, koji mogu utjecati na cirkadijalni ritam, spavanje, budnost i raspoloženje. Prehrambena terapija se temelji na odabiru, pripremi i konzumaciji hrane i napitaka, koji su bogati hranjivim tvarima, koje podržavaju proizvodnju i djelovanje hormona, neurotransmitera i drugih tvari, koje su povezane s cirkadijalnim ritmom. Primjeri hrane i dodataka prehrani, koji se mogu koristiti za prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma su mlijeko, med, banane, trešnje, orasi, riba, jaja, magnezij, vitamin B12, vitamin D, omega-3 masne kiseline i drugi.
- Hidroterapija, koja koristi vodu različite temperature, tlaka i sastava, koja može utjecati na cirkadijalni ritam, spavanje, budnost i raspoloženje. Hidroterapija se može primjenjivati kupanjem, tuširanjem, pijenjem, inhaliranjem, oblaganjem ili drugim načinima, ovisno o cilju i učinku terapije. Primjeri hidroterapije, koja se može koristiti za prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma su topla kupka, hladan tuš, mineralna voda, biljni čaj, aromatična voda i drugi.
- Aeroterapija, koja koristi zrak različite temperature, vlage i sastava, koji može utjecati na cirkadijalni ritam, spavanje, budnost i raspoloženje. Aeroterapija se može primjenjivati disanjem, ventiliranjem, ioniziranjem, ozoniranjem, aromatiziranjem ili drugim načinima, ovisno o cilju i učinku terapije. Primjeri aeroterapije, koja se može koristiti za prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma su svjež zrak, planinski zrak, morski zrak, suhi zrak, vlažni zrak, čist zrak, mirisni zrak i drugi.
- Helioterapija, koja koristi sunčevu svjetlost i toplinu, koja može utjecati na cirkadijalni ritam, spavanje, budnost i raspoloženje. Helioterapija se može primjenjivati izlaganjem, zaštitom, filtriranjem, reflektiranjem ili drugim načinima, ovisno o cilju i učinku terapije. Primjeri helioterapije, koja se može koristiti za prirodno liječenje poremećaja cirkadijalnog ritma su sunčanje, sjenčanje, sunčane naočale, sunčana krema, sunčani sat i drugi.
Može li prehrana utjecati na cirkadijalni ritam?
Prehrana je važan čimbenik koji može utjecati na cirkadijalni ritam, spavanje, budnost i raspoloženje. Prehrana se odnosi na vrstu, količinu, učestalost i vrijeme unosa hrane i pića, koji mogu imati različite učinke na proizvodnju i djelovanje hormona, neurotransmitera i drugih tvari, koje su povezane s cirkadijalnim ritmom. Prehrana može biti dio prirodnog liječenja poremećaja cirkadijalnog ritma, ali i dio prevencije i održavanja zdravog cirkadijalnog ritma. Prehrana se može prilagoditi prema individualnim potrebama, preferencijama i mogućnostima pacijenta, ali općenito postoje neke smjernice koje se mogu slijediti, kao što su:
- Jesti redovito i dovoljno, što podrazumijeva konzumiranje tri do pet manjih obroka dnevno, uzimanje doručka u roku od sat vremena nakon buđenja, izbjegavanje preskakanja obroka, ograničavanje unosa kofeina, alkohola i tekućine prije spavanja, te izbjegavanje prejedanja ili gladovanja, koji mogu poremetiti cirkadijalni ritam i spavanje.
- Jesti uravnoteženo i raznovrsno, što podrazumijeva konzumiranje hrane bogate proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima, a siromašne šećerom, mastima i prerađenom hranom, koji mogu podržati cirkadijalni ritam i spavanje. Primjeri takve hrane su mlijeko, med, banane, trešnje, orasi, riba, jaja, povrće, voće, žitarice, mahunarke i drugi.
- Jesti prilagođeno vremenu dana, što podrazumijeva konzumiranje hrane koja je usklađena s cirkadijalnim ritmom i spavanjem. Primjeri takve hrane su:
- Hrana koja potiče budnost i energiju ujutro i popodne, kao što su hrana bogata proteinima, vlaknima i složenim ugljikohidratima, koji mogu povećati razinu serotonina, dopamina i noradrenalina, koji su neurotransmiteri koji poboljšavaju raspoloženje, koncentraciju i motivaciju. Primjeri takve hrane su jaja, sir, jogurt, zobena kaša, integralni kruh, orašasti plodovi, sjemenke, jabuke, kruške i drugi.
- Hrana koja potiče opuštanje i san navečer i noću, kao što su hrana bogata triptofanom, magnezijem i melatoninom, koji mogu povećati razinu serotonina i melatonina, koji su hormoni koji poboljšavaju spavanje, opuštanje i smanjuju stres. Primjeri takve hrane su mlijeko, med, banane, trešnje, bademi, indijski oraščići, tamna čokolada, puretina, losos, špinat i drugi.
Poremećaji cirkadijalnog ritma su važan javnozdravstveni problem, koji zahtijeva više svijesti, edukacije, podrške i istraživanja, kako bi se poboljšala kvaliteta života i zdravlja ljudi koji pate od njih.
Ako vam se svidio članak i nešto ste naućili, podijelite ga s prijateljima i rodbinom. Slobodno i komentirajte, dajte savjete i prijedloge.
Reference:
Zisapel, N. (2001). Circadian rhythm sleep disorders: pathophysiology and potential approaches to management. CNS Drugs, 15(4), 311-328. Preuzeto sa:
https://www.researchgate.net/profile/Nava-Zisapel/publication/11879335_Circadian_Rhythm_Sleep_Disorders/links/56fd2abe08aeb723f15d6441/Circadian-Rhythm-Sleep-Disorders.pdf
Sack, R. L., Auckley, D., Auger, R. R., Carskadon, M. A., Wright Jr, K. P., Vitiello, M. V., & Zhdanova, I. V. (2007). Circadian rhythm sleep disorders: part I, basic principles, shift work and jet lag disorders. An American Academy of Sleep Medicine review. Sleep, 30(11), 1460-1483. Preuzeto sa:
https://watermark.silverchair.com/sleep-30-11-1445.pdf?token=AQECAHi208BE49Ooan9kkhW_Ercy7Dm3ZL_9Cf3qfKAc485ysgAAA2EwggNdBgkqhkiG9w0BBwagggNOMIIDSgIBADCCA0MGCSqGSIb3DQEHATAeBglghkgBZQMEAS4wEQQMMU2bzRxX1ZJwvALBAgEQgIIDFG8_Fa87Hug0Gz_VhmSjWhcUrNGGAi2Y1tbmxFootXgeYyTJpkziLoyjADn-KfuQBouWBHWc5tp5dfACuxMT9u1ZlCBbuMfpBVH9vTqhOnFnqCZ7E-G1GETkcdCwajC2c2CDjJ1FhpegX3Wgk6EfdBzEtAQR1CGwPLQNQAMqN57CvyLKsYjdMwp9XdH_4q5wBppWCalNHUJxLsfKBGDOeeDyd5hbXSHKdE2rDghh6vmcWsF8TImfeeQ2FMGzcxz49uAQok0iyy6toA3M-SGJP2zpSveUxp–98P9r37A2VPU6uZR_ldPEWrh-RRPRAngjF1pqlyjdVFu4b0sK-9R-bHQsoe2aj2_KOS8kEDm0bqaZBOgiZgEV72oiR4FSj_wM66rLNtVUHDqKYq9EkmU655wtdfqcGsDXIi9cRY5OCsWrnLy-qKB45B__eDJIGR325Dz7mw7jHlSNo4-v44z_je7c8TUffvY2L6gLsLzSAdHVScFILVGRcFm0BVVIzKS_jk2nyuFxvBt7wmAO7Jfp0yP14O8k452Gn56zAv2212pr6Uql0KZtx7aQsDJPRuwGj80YhwNHkBBzsu1GdntXHTCaAMXfB2b-gH8iR7DU8hp80Yq9vJYb8lazo9vYgZziBxXePP9gDykad2WEeoUiKviczIm44Brpn9OmS7QlhJZxy3EnyYANkaqvwgRf1MsIzRv2s6lxZUwbB6s0FQd-gZKvZfr3H-Sd9_5LsGT3uXGvASdLKDBNypfi8AebacP5r6YrNuUoMS_MAzOevMCYGdfPxf-mJwSJj92rw85pZaD4cdNfi8V9F2wOqrsmk3uaDaibetYBsNxKVN3Jo4h3utO1Yiv6s9WkZc31csM1r-c2HaeHVsQQ92CD2FiKx-2Ib3ZQBlHxdNIXjxb3Zwy1uSupa5TPJvAUvS-vKQg-IlI5ob77iLH-0H5nhhOusIUEVbykzJ5a8nlnUJOB9q7Rue-GaCROn1F461rICNv5RPD0TJGlvbcurW65VoO5xiViztVhrgz55fm3kF5fBV3jFnTYjLs
American Academy of Sleep Medicine. (2008). Circadian Rhythm Sleep Disorders. Preuzeto sa:
https://aasm.org/resources/factsheets/crsd.pdf
National Heart, Lung, and Blood Institute. (2012). Circadian Rhythm Disorders. Preuzeto sa:
https://www.nhlbi.nih.gov/health/circadian-rhythm-disorders
Sleep Foundation. (2020). Circadian Rhythm Sleep Disorders. Preuzeto sa:
https://www.sleepfoundation.org/circadian-rhythm-sleep-disorders
Cleveland Clinic. (2020). Circadian Rhythm Disorders. Preuzeto sa:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/12115-circadian-rhythm-disorders
MSD Manuals. (2020). Circadian Rhythm Sleep Disorders. Preuzeto sa:
https://www.msdmanuals.com/professional/neurologic-disorders/sleep-and-wakefulness-disorders/circadian-rhythm-sleep-disorders
Healthline. (2020). Circadian Rhythm Sleep Disorder. Preuzeto sa:
https://www.healthline.com/health/circadian-rhythm-sleep-disorder
WebMD. (2020). Circadian Rhythm Disorder Tests. Preuzeto sa:
https://www.webmd.com/sleep-disorders/circadian-rhythm-disorder-tests
Northwestern Medicine. (2020). Circadian Rhythm Sleep Disorders. Preuzeto sa:
https://www.nm.org/conditions-and-care-areas/neurosciences/sleep-health-center/circadian-rhythm-sleep-disorders
Hrvatsko endokrinološko društvo. (2020). Poremećaji cirkadijalnog ritma. Preuzeto sa:
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=16873
Slika je napravljena pomoću AI.
