Neplodnost – uzrok, simptomi i liječenje

Neplodnost se definira kao nemogućnost zanošenja nakon jedne godine redovitih, nezaštićenih seksualnih odnosa, ili nakon najmanje šest mjeseci za žene stare 35 godina i više. U prosjeku je 10 do 15 posto parova neplodno.

Uzrok neplodnosti može biti jedan ili u žene ili muškarca. No uzrok neplodnosti može biti i niz čimbenika koji sprječavaju začeće ili nastavak trudnoće. Srećom postoji mnogo sigurnih i učinkovitih terapija za liječenje neplodnosti, koje povećavaju šansu da se ostvari trudnoća.

U većine parova koji održavaju redovite seksualne odnose, žena zatrudni u roku od šest mjeseci. Općenito govoreći, oko 90 posto parova, nakon 12 mjeseci redovitih, nezaštićenih seksualnih odnosa ostvaruje trudnoću. Preostalih 10 posto parova zatrudnjet će sa ili bez liječenja.

Glavni znak neplodnosti je nemogućnost zanošenja. Ne moraju postojati bilo kakvi drugi očiti simptomi.

U nekim slučajevima, neplodna žena može imati nenormalne menstrualne cikluse. Neplodni muškarac može imati znakove hormonalnih problema kao što su promjena u rastu kose ili seksualnoj funkciji.

Ako ste žena, obratite se liječniku u sljedećim slučajevima:

• imate 34 godine ili više i pokušavate zatrudnjeti 6 mjeseci ili i duže
• imate neredovite menstruacije ili izostanak menstruacije
• vaša menstruacija je vrlo bolna
• dijagnosticirana vam je endometrioza ili upalna bolest zdjelice
• imali ste više od jednog pobačaja

Ako ste muškarac, obratite se liječniku u sljedećim slučajevima:

• imate mali broj spermija
• imate probleme s testisima i prostatom ili imate seksualne probleme

Uzrok neplodnosti

Uzrok ili uzroci neplodnosti mogu biti kod jednog ili oba partnera. Općenito uzevši:

• u trećini slučajeva uzrok je neplodnost muškarca
• u drugoj trećini slučajeva uzroci su neplodnost muškarca i žene
• u preostalim slučajevima uzrok je neplodnost žene

Uzroci neplodnosti muškarca

Na broj spermija, njihovu pokretljivost i sposobnost da oplode jajašce utječe niz stvari. Najčešći uzroci neplodnosti muškarca su sljedeći:

• Nenormalna proizvodnja ili funkcija spermija uzrokovana različitim problemima kao što su testisi koji se iz trbušne šupljine nisu spustili u mošnje, genetičke greške ili učestale infekcije.
• Problemi s izbacivanjem sperme – zbog seksualnih problema kao što su prijevremena ejakulacija ili bolan spolni odnos; zbog zdravstvenih problema kao što su retrogradna ejakulacija; zbog neke genetičke bolesti kao što je cistična fibroza; zbog neprohodnost dijela testisa koji sadržava spermu.
• Loša ishrana, pretilost, konzumiranje alkohola, duhanskih proizvoda i opojnih sredstava.
• Pretjerano izlaganje pesticidima i drugim kemikalijama. Isto tako, često izlaganje vrućini, na primjer u sauni ili turskoj kupelji, može povisiti unutarnju temperature tijela. To može utjecati na proizvodnju spermija i smanjiti njihov broj.
• Oštećenja uzrokovana rakom i terapijama za liječenje raka – Zračenje i kemoterapija mogu štetno utjecati na proizvodnju spermija. Što je izvor zračenja bliži testisima, veći je rizik o neplodnosti. Odstranjivanje jednog ili oba testisa zbog raka također utječu na neplodnost muškarca.
• Dob – Muškarci stariji od 40 godina mogu biti manje plodni od mlađih muškaraca.

Uzroci neplodnosti žena

Najčešći uzroci neplodnosti žena su sljedeći:

• Oštećenje ili neprohodnost jajovoda najčešće uzrokovano upalom jajovoda (salpingitis). Infekcija uzrokovana klamidijom (Chlamydia trachomatis) najčešći je uzrok neplodnosti.
• Endometrioza, do koje dolazi kad se materično tkivo usadi i raste izvan maternice, često utječe na funkciju spermija, jajašca, jajnika, maternice i jajovoda.
• Poremećaji u ovulaciji koji mogu spriječiti izbacivanje jajne stanice iz jajnika. Podležeći uzroci mogu biti ozljeda, tumori, pretjerana fizička aktivnost i izgladnjivanje. Osim toga, s poremećajima u ovulacije povezuju se i neki lijekovi.
• Povišeni prolaktin (hiperprolaktinemija), hormon koji stimulira proizvodnju mlijeka u dojkama. Visoke razine prolaktina u žena koje nisu trudne ili ne doje mogu utjecati na ovulaciju.
• Sindrom policističnih jajnika (PCOS), stanje kod kojeg tijelo proizvodi previše androgenih hormona koji uzrokuju probleme u ovulaciji. PCOS je također povezan s rezistencijom na inzulin i pretilošću.
• Rana menopauza, tj. izostanak menstruacije prije 40-e godine. Mada je uzrok nepoznat, neka stanja povezuju se s ranom menopauzom: bolesti imunološkog sustava, liječenje zračenjem ili kemoterapijom i pušenje.
• Fibroidi maternice su dobroćudni tumori u stijenki maternice koji se vrlo često javljaju u žena između 30-e i 40-e godine života. Rjeđe izazivaju neplodnost zbog neprohodnosti jajovoda. Mnogo češće fibroidi ometaju ispravno usađivanje oplođenog jajašca u stijenku maternice.
• Zdjelične priraslice su vrsta ožiljkastog tkiva koje povezuje organe koji ne trebaju biti povezani, a nastaju nakon upale zdjelice, apendicitisa ili kirurških zahvata u zdjelici i donjem dijelu trbuha. Stvaranje ožiljkastog tkiva može utjecati na plodnost.

Ostali uzroci neplodnosti u žena:

• Lijekovi – Privremenu neplodnost mogu izazvati neki lijekovi. U većini slučajeva plodnost se vraća nakon prekida terapije.
• Problemi sa štitnjačom – Poremećaji rada štitnjače, bilo da je u pitanju višak tiroidnog hormona (hipertiroidizam) ili manjak istoga (hipotiroidizam), mogu prekinuti menstrualni ciklus i uzrokovati neplodnost.
• Karcinom i liječenje karcinoma – Neki karcinomi, naročito karcinomi ženskih reproduktivnih organa, često snažno utječu na neplodnost žena. Zračenje i kemoterapija mogu utjecati na plodnost žena. Kemoterapija može oslabiti reproduktivne funkcije i plodnost muškaraca i žena.
• Ostala medicinska stanja – Medicinska stanja povezana sa zakašnjelim pubertetom ili amenorejom kao što je Cushingova bolest, bolest srpastih stanica, bolest bubrega i šećerna bolest mogu također utjecati na plodnost žena.

Čimbenici rizika za neplodnost

Mnogi čimbenici rizika za neplodnost muškaraca i žena su jednaki: Tu spadaju:

• Dob – Otprilike nakon tridesete godine života plodnost žene se počinje postepeno smanjivati. Uzrok neplodnosti u starijih žena vjerojatno je povećan stupanj kromosomskih abnormalnosti koje sa javljaju u jajnim stanicama zbog starenja ili zdravstveni problemi koji mogu utjecati na plodnost. Muškarci stariji od 40 godina mogu biti manje plodni nego mlađi muškarci.
• Pušenje duhana – Ako jedan od partnera puši, šanse da se zatrudni se smanjuju. Pušenje također umanjuje moguće koristi od liječenja neplodnosti. Pobačaji su češći u žena koje puše.
• Konzumiranje alkohola – Za žene ne postoji sigurna granica za konzumiranje alkohola kad pokušavaju zanijeti ili tijekom trudnoće. Alkohol povećava rizik od prirođenih mana, a ako se konzumira u većim količinama, može otežati zanošenje. Izgleda da umjereno konzumiranje alkohola ne smanjuje plodnost muškarca.
• Pretilost – Nedostatak kretanja i pretilost često mogu biti uzrok neplodnosti. Pretilost može utjecati na broj spermija u muškaraca.
• Premala tjelesna težina – U rizičnu skupinu žena spadaju žene s poremećajima prehrane kao što su anoreksija nervoza ili bulimija te žene koje primjenjuju restriktivnu dijetu.
• Prevelika fizička aktivnost – Neke su studije pokazale da previše fizičke aktivnosti, više od sedam sati tjedno, može utjecati na ovulaciju. S druge strane, premalo fizičke aktivnosti pridonosi pretilosti koja također može povećati neplodnost.

Dijagnosticiranje neplodnosti

Prije nego krenete na pretrage za neplodnost, morate biti svjesni da se od vas očekuje određeni angažman. Vaš liječnik će morati utvrditi kakve su vaše seksualne navike i možda će predložiti da iste promijenite. Pretrage i razdoblje pokušaja i neuspjeha može se produžiti i na nekoliko mjeseci. U trećine neplodnih parova ne može se ustanoviti uzrok neplodnosti (neobjašnjiva neplodnost).

Procjena je skupa, a neke pretrage su neugodne. Na kraju nema garancije da ćete nakon svih pretraga i savjetovanja ipak zatrudnjeti.

Pretrage za muškarce

Da bi muškarac bio plodan, testisi moraju proizvesti dovoljan broj zdravih spermija, a spermiji se moraju uspješno ejakulirati u rodnicu. U pretragama za plodnost muškarca utvrđuje se jesu li ti procesi oštećeni.

• Opći fizikalni pregled – Uključuje pregled genitalija i pitanja u vezi povijesti bolesti – bolestima, invalidnosti, lijekovima i seksualnim navikama.
• Analiza sjemene tekućine – Vrlo važna pretraga za muškarce, kod koje će možda biti potrebno više uzoraka sjemene tekućine. Sjemena tekućina se uglavnom dobiva masturbiranjem ili prekidom snošaja i ejakulacijom u čisti spremnik. Sjemena tekućina se analizira u laboratoriju te se utvrđuje količina, boja i prisutnost upale ili krvi.
• Ispitivanje hormona – Pretragom krvi utvrđuje se razina testosterona i drugih muških hormona.
• Transrektalni i skrotalni ultrazvuk – Ultrazvukom se mogu ustanoviti stanja kao što su retrogradna ejakulacija i neprohodnost ejakulacijskog voda.

Pretrage za žene

Da bi žena bila plodna, jajnici moraju redovito proizvoditi zdrava jajašca, a reproduktivni organi omogućiti da jajašca i spermij uđu u jajovode gdje dolazi do oplodnje. Reproduktivni organi moraju biti zdravi i funkcionalni.

Nakon pitanja u vezi zdravlja, menstrualnog ciklusa i seksualnih navika, liječnik će vas pregledati. Tu spada i ginekološki pregled.

U specifične pretrage plodnosti spadaju:

• Testovi za ovulaciju – Dokazuju postojanje ovulacije te utvrđuju točno vrijeme ovulacije, koje je važno za ostvarivanje željene trudnoće.
• Histerosalpingografija – Ovom se pretragom utvrđuje stanje maternice i jajovoda. Eventualno otkrivena neprohodnost jajovoda ili neki drugi problemi mogu se ispraviti kirurškim zahvatom.
• Laparoskopija – Provodi se pod anestezijom. Ispod pupka se radi mali rez (8 do 10 milimetara) te se uvodi tanka sonda kojom se snima stanje jajovoda, jajnika i maternice. Laparoskopijom se najčešće otkriju endometrioza i ožiljci. Mogu se otkriti i nepravilnosti jajovoda i maternice.
• Ispitivanje hormona – Hormonskim testovima se provjeravaju razine ovulacijskih hormona te hormona štitnjače i hipofize.
• Procjena rezervi jajnika – Ovom pretragom se može utvrditi potencijal jajnih stanica nakon ovulacije. Obično se hormonsko testiranje provodi u ranoj fazi menstrualnog ciklusa.
• Genetsko testiranje – Njime se utvrđuje postoje li neke genetičke greške koje uzrokuju neplodnost.
• Ultrazvuk zdjelice – Tom pretragom se utvrđuje postoje li bolesti maternice ili jajovoda.

Ne moraju svi parovi proći sve ove pretrage prije nego se utvrdi uzrok neplodnosti. Koje pretrage su potrebne i kojim redom odlučit će liječnik na temelju razgovora i dogovora s vama.

Liječenje neplodnosti

Liječenje neplodnosti ovisi o uzroku, o tome koliko dugo ste neplodni, o vašoj dobi, dobi partnera, i vašim osobnim sklonostima. Međutim, žena može zatrudnjeti i pomoću potpomognute oplodnje ili drugih postupaka kojima se vraća plodnost.

Liječenje neplodnosti u muškaraca

Pristupi liječenju muške neplodnosti su sljedeći:

• Opći seksualni problemi – Liječenje impotencije (erekcijske disfunkcije) ili prijevremene ejakulacije može poboljšati plodnost. Liječenje se provodi lijekovima ili promjenom životnih navika i ponašanja.
• Nedostatak spermija – Ako se sumnja da je nedostatak spermija uzrok neplodnosti, problem se može riješiti operativnim putem ili pomoću hormona, a moguća je i potpomognuta oplodnja.

Liječenje neplodnosti u žena

Za žene koje imaju poremećaj ovulacije primjenjuju se lijekovi za pospješivanje trudnoće. Ti lijekovi reguliraju ili potiču ovulaciju, a djeluju kao prirodni hormoni, FSH (folikulstimulirajući hormon) i LH ( luteinizirajući hormon), koji potiču ovulaciju.

Najčešće primjenjivani lijekovi za liječenje neplodnosti su:

• Klomifen citrat – Stimulira ovulaciju u žena koje imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS) ili neki drugi poremećaj ovulacije. Djeluje na hipofizu pa ona ispušta više FSH-a i LH-a, koji stimuliraju rast jajnog folikula koji sadržava jajnu stanicu.
• Humani menopauzalni gonadotropin (hMG) – Namijenjen je ženama koje ne ovuliraju jer hipofiza ne stimulira ovulaciju. Za razliku od klomifena koji stimulira hipofizu, humani menopauzalni gonadotropin (hMG) i ostali gonodotropini izravno stimuliraju jajnike. Ovaj lijek sadržava i FSH i LH.
• Folikulostimulirajući hormon (FSH) – FSH stimulira sazrijevanje jajnih folikula u jajnicima.
• Humani korionski gonadotropin (HCG) – Primijenjen u kombinaciji s klomifenom, hMG-om i FSH-om, humani korionski gonadotropin (HCG) stimulira folikul da ispusti jajašce (ovulira).
• Analozi hormona koji oslobađa gonadotropin (Gn-RH) – Koriste se kod žena koje imaju neredoviti ciklus ovulacije ili koje ovuliraju prerano, prije nego je glavni folikul dovoljno sazrio, tijekom hMG terapije. Analozi hormona koji oslobađa gonadotropin (Gn-RH) smanjuju aktivnost hipofize te se mijenja proizvodnja hormona. Shodno tome liječnik može potaknuti rast folikula pomoću FSH-a.
• Inhibitori aromataze – Inhibitori aromataze su lijekovi koje se koriste za liječenje raka dojke. Ponekad ih liječnici propisuju ženama koje ne ovuliraju same od sebe i koje nisu reagirale na terapiju klomifen citratom.
• Metformin – Pospješuje ovulaciju, a primjenjuje se kad se sumnja da je uzrok neplodnosti rezistencija na inzulin. Rezistencija na inzulin može imati ulogu u razvoju sindroma policističnih jajnika (PCOS).
• Bromokriptin – Ovaj lijek se primjenjuje u žena koje imaju neredovite cikluse ovulacije zbog povišenih razina prolaktina, hormona koji stimulira proizvodnju mlijeka u dojilja. Bromokriptin inhibira proizvodnju prolaktina.

Kirurško liječenje neplodnosti

Ovisno o uzroku, kirurški zahvat može biti rješenje za neplodnost. Neprohodnost ili drugi problemi u jajovodima mogu se često riješiti uz pomoć kirurškog zahvata. Dok laparoskopske tehnike omogućuju složene zahvate na jajovodima.

Medicinski potpomognuta oplodnja (MPO)

Tisuće djece se godišnje rađa uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje.

Najčešći oblici medicinski potpomognute oplodnje (MPO ili eng. ART) su sljedeći:

• In vitro oplodnja (IVF) – Kod IVF metode uzimaju se ženske jajne stanice te se u laboratorijskim uvjetima oplođuju spermom, a zatim se tri do pet dana nakon oplodnje ugrađuju u maternicu
• Električna ili vibraciona stimulacija da se postigne ejakulacija – Električnom ili vibracionom stimulacijom postiže se ejakulacija da se dobije sjemena tekućina. Taj postupak se primjenjuje kod muškaraca koji imaju povredu leđne moždine i ne mogu na drugi način postići ejakulaciju.
• Aspiracija sperme kirurškim putom – Ovom tehnikom se vadi sperma iz dijela reproduktivnog trakta kao što su epididimis (pasjemenik), sjemenovod ili testisi (sjemenici). Ista se primjenjuje ako je ejakulacijski vod neprohodan.
• Intracitoplazmično ubrizgavanje sperme (ICSI) – To je mikroskopska tehnika (mikromanipulacija) kojom se jedan spermij ubrizgava izravno u jajašce kako bi došlo do oplodnje zajedno sa standardnim IVF postupkom.
• Pomognuto izlijeganje – Ova tehnika pomaže pri ugradnji zametka u sluznicu maternice uz otvaranje omotača zametka (izlijeganje).

Medicinski potpomognuta oplodnja najbolje uspijeva ako žena ima zdravu maternicu, dobro reagira na lijekove za plodnost, prirodno ovulira ili koristi darovana jajašca. Muškarac mora imati zdravu spermu ili na raspolaganju mora biti darovana sperma. Stopa uspješnosti pomognute oplodnje opada nakon 35-e godina života.

Komplikacije povezane s liječenjem neplodnosti

Kod liječenja neplodnosti mogu se pojaviti sljedeće komplikacije:

• Višestruka trudnoća – Najčešća komplikacija medicinski pomognute oplodnje je trudnoća s više fetusa. Što je veći broj fetusa to je rizik od prijevremenog poroda veći. Prijevremeno rođena djeca izložena su većem riziku od zdravstvenih i razvojnih problema.
• Sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS) – Ako se previše stimuliraju jajnici se mogu povećati, uzrokovati oticanje i bolove. Blagi do umjereni simptomi često prođu sami od sebe, ali u teškim slučajevima, kod jakog oticanja abdomena i zaduhe, potrebno je hitno liječenje. OHSS se češće javlja u mlađih žena i onih koje boluju od sindroma policističnih jajnika.
• Krvarenje ili infekcija – Kao i kod svakog invazivnog postupka, i kod postupka pomognute oplodnje postoji opasnost od krvarenja i infekcije.
• Mala porođajna težina – Najveći čimbenik rizika za malu porođajnu težinu je trudnoća s višestrukim fetusima.
• Prirođene mane – Moguća je povezanost medicinske potpomognute oplodnje i prirođenih mana. Potrebno je provesti više istraživanja da se potvrdi moguća povezanost. Za sada je medicinska potpomognuta oplodnja najuspješnija terapija za poboljšanje plodnosti.

Preuzeto sa www.cybermed.hr