To su bolesti koje utječu na živce koji upravljaju dobrovoljnim mišićima i na živce koji prenose senzorne informacije natrag u mozak. Postoji devet uobičajenih vrsta neuromuskularnih poremećaja: Amiotrofična lateralna skleroza (ALS), Charcot-Marie-Tooth bolest, multipla skleroza, mišićna distrofija, myasthenia gravis, miopatija, miozitis, uključujući polimiositis i dermatomiozitis, periferna neuropatija, spinalna mišićna atrofija.
Simptomi neuromuskularnih poremećaja
- Mišićna slabost koja može dovesti do trzaja, grčeva i bolova
- Ukočenost mišića i spastičnost
- Gubitak mišića
- Problemi s ravnotežom i kretanjem
- Umor, trnci ili bolna senzacija
- Spušteni kapci
- Dvostruki vid
- Problemi s gutanjem
- Problematično disanje
Uzroci
Uzroci neuromuskularnih poremećaja su genetska mutacija, virusna infekcija, autoimuni poremećaj, hormonski poremećaj, metabolički poremećaj, nedostatak prehrane, određene droge i otrovi, nepoznati čimbenici.
Dijagnostika
Prilikom obrade bolesnika s neuromuskularnim bolestima potrebno je dobro poznavanje ovog područja kliničke neurologije i elektrofizioloških tehnika u sklopu kliničke elektromioneurografije.
EMNG (elektromioneurografija) je elektrofiziološka pretraga funkcije mišića i perifernih živaca koja otkriva njihovo oštećenje i bolest, a indicira se na osnovu neurološkog pregleda i/ili rezultata specijalističke obrade. Pretraga se sastoji iz elektromiografije (EMG) i elektroneurografije (ENG).
Elektromiografija (EMG) je tehnika snimanja električnih potencijala mišića kratkim uvođenjem tanke igla elektrode. Ovisno o simptomima ispituje se manji ili veći broj mišića u relaksaciji i kontrakciji.
Pretraga se uspješno obavlja samo uz punu suradnju pacijenata.
Za pretragu nije potrebna priprema, a zbog bolova, kod osjetljivijih pacijenata preporučuje se prije ordinirati analgetik. Pretraga se ne vrši na tašte, u teškim bolnim stanjima, niti kod pacijenata starijih od 75 god., osim kod sumnje na progresivnu bolest. Kontraindicirana je kod težih poremećaja koagulacije (zgrušavanja) krvi. U rijetkim slučajevima zbog uboda igle može nastati manji hematom.
U dijagnostici i liječenju bolne neuropatije došlo je do značajnih pomaka, a na raspolaganju su i nove neuroradiološke i neurofiziološke tehnike koje omogućuju vizualizaciju različitih struktura perifernog živčanog sustava i uvid u promjene tankih vlakana perifernih živaca. U dijagnostičkom
smislu bogatiji smo za nove uređaje kojima možemo ocijeniti i mjeriti bol i osjet temperature i tako proširiti dijagnostiku tzv. neuropatija tankih vlakana, čiji je najvažniji predstavnik bolna dijabetička neuropatija.
U svakodnevnom radu dijagnoza oštećenja perifernih živaca temelji se na anamnezi, kliničkom i nalazu elektromioneurografije (EMNG).
Uređaji za kvantitativno senzorno testiranje (KST) opremljeni su bogatom programskom podrškom koja omogućava izvođenje velikog broja dijagnostičkih postupaka, kreiranje novih postupaka i testova te su vrijedna nadopuna postojećoj EMNG dijagnostici.
Uređaj za analizu osjeta boli opremljen je i digitalnom vizualnom skalom za mjerenje osjeta boli koja omogućava pacijentu izravno iznošenje dojma o jačini boli i dragocjena je pomoć u dijagnostici i liječenju kroničnih bolnih sindroma s ciljem individualizacije liječenja i optimalnog doziranja različitih oblika analgetskih lijekova i postupaka.
Analiza osjeta boli, temperature i vibracije od velikog je značaja u dijagnostici kroničnih bolnih sindroma u čijoj podlozi je oštećenje perifernog živčanog sustava, kao što su polineuropatija sa zahvaćanjem tankih vlakana (bolna dijabetička neuropatija, toksične, metaboličke i paraneoplastičke neuropatije s bolnom komponentom, neuropatija u autoimunim bolestima), kronični bolni radikularni sindromi, kompleksni regionalni bolni sindromi, traume perifernih živaca, postherpetična
neuralgija, stečene i nasljedne demijelinizacijske polineuropatije.
Nemam adekvatne terapije, jer ne mogu doći na red.Kada terapiju dobijem uvijek uleti neki drugi problem. Bavila sam se sportom (gimnastikom ). Svi siptomi su prisutni koje ste naveli i dijagnosticirani. Od 2017. dobila sam i šečer.Pod kontrolom sam liječnika ali to mi ništa ne znači, jer toplice ne mogu dobiti, na terapije fizikalne ne idem ,jer nema terapeuta ( kućna terapija odobrena ). Mislim da se invalidnost može spriječiti uz adekvatnu podršku liječenja. Sada sam invalid na noge 80 % a ukupno 100%. Vid mi se pogoršava , Kako se liječiti i koje lijekove koristiti ada su na teret HZZO ?MIRA