Neuromuskularne bolesti

Neuromuskularne bolesti

Objave

To su bolesti koje utječu na živce koji upravljaju dobrovoljnim mišićima i na živce koji prenose senzorne informacije natrag u mozak. Postoji devet uobičajenih vrsta neuromuskularnih poremećaja: Amiotrofična lateralna skleroza (ALS), Charcot-Marie-Tooth bolest, multipla skleroza, mišićna distrofija, myasthenia gravis, miopatija, miozitis, uključujući polimiositis i dermatomiozitis, periferna neuropatija, spinalna mišićna atrofija.

Simptomi neuromuskularnih poremećaja

  • Mišićna slabost koja može dovesti do trzaja, grčeva i bolova
  • Ukočenost mišića i spastičnost
  • Gubitak mišića
  • Problemi s ravnotežom i kretanjem
  • Umor, trnci ili bolna senzacija
  • Spušteni kapci
  • Dvostruki vid
  • Problemi s gutanjem
  • Problematično disanje

Uzroci

Uzroci neuromuskularnih poremećaja su genetska mutacija, virusna infekcija, autoimuni poremećaj, hormonski poremećaj, metabolički poremećaj, nedostatak prehrane, određene droge i otrovi, nepoznati čimbenici.

Dijagnostika

Prilikom obrade bolesnika s neuromuskularnim bolestima potrebno je dobro poznavanje ovog područja kliničke neurologije i elektrofizioloških tehnika u sklopu kliničke elektromioneurografije.

EMNG (elektromioneurografija) je elektrofiziološka pretraga funkcije mišića i perifernih živaca koja otkriva njihovo oštećenje i bolest, a indicira se na osnovu neurološkog pregleda i/ili rezultata specijalističke obrade. Pretraga se sastoji iz elektromiografije (EMG) i elektroneurografije (ENG).

Elektromiografija (EMG) je tehnika snimanja električnih potencijala mišića kratkim uvođenjem tanke igla elektrode. Ovisno o simptomima ispituje se manji ili veći broj mišića u relaksaciji i kontrakciji.
Pretraga se uspješno obavlja samo uz punu suradnju pacijenata.
Za pretragu nije potrebna priprema, a zbog bolova, kod osjetljivijih pacijenata preporučuje se prije ordinirati analgetik. Pretraga se ne vrši na tašte, u teškim bolnim stanjima, niti kod pacijenata starijih od 75 god., osim kod sumnje na progresivnu bolest. Kontraindicirana je kod težih poremećaja koagulacije (zgrušavanja) krvi. U rijetkim slučajevima zbog uboda igle može nastati manji hematom.

U dijagnostici i liječenju bolne neuropatije došlo je do značajnih pomaka, a na raspolaganju su i nove neuroradiološke i neurofiziološke tehnike koje omogućuju vizualizaciju različitih struktura perifernog živčanog sustava i uvid u promjene tankih vlakana perifernih živaca. U dijagnostičkom
smislu bogatiji smo za nove uređaje kojima možemo ocijeniti i mjeriti bol i osjet temperature i tako proširiti dijagnostiku tzv. neuropatija tankih vlakana, čiji je najvažniji predstavnik bolna dijabetička neuropatija.

U svakodnevnom radu dijagnoza oštećenja perifernih živaca temelji se na anamnezi, kliničkom i nalazu elektromioneurografije (EMNG).
Uređaji za kvantitativno senzorno testiranje (KST) opremljeni su bogatom programskom podrškom koja omogućava izvođenje velikog broja dijagnostičkih postupaka, kreiranje novih postupaka i testova te su vrijedna nadopuna postojećoj EMNG dijagnostici.

Uređaj za analizu osjeta boli opremljen je i digitalnom vizualnom skalom za mjerenje osjeta boli koja omogućava pacijentu izravno iznošenje dojma o jačini boli i dragocjena je pomoć u dijagnostici i liječenju kroničnih bolnih sindroma s ciljem individualizacije liječenja i optimalnog doziranja različitih oblika analgetskih lijekova i postupaka.
Analiza osjeta boli, temperature i vibracije od velikog je značaja u dijagnostici kroničnih bolnih sindroma u čijoj podlozi je oštećenje perifernog živčanog sustava, kao što su polineuropatija sa zahvaćanjem tankih vlakana (bolna dijabetička neuropatija, toksične, metaboličke i paraneoplastičke neuropatije s bolnom komponentom, neuropatija u autoimunim bolestima), kronični bolni radikularni sindromi, kompleksni regionalni bolni sindromi, traume perifernih živaca, postherpetična
neuralgija, stečene i nasljedne demijelinizacijske polineuropatije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *