Neurosifilis

Neurosifilis: Uzroci, simptomi i liječenje

Simptomi

Neurosifilis je ozbiljna i potencijalno po život opasna infekcija koja zahvaća središnji živčani sustav. Ova bolest je kasna komplikacija neliječenog sifilisa, spolno prenosive bolesti uzrokovane bakterijom Treponema pallidum. Važno je razumjeti uzroke, simptome i dostupne mogućnosti liječenja kako bi se spriječile teške posljedice koje mogu nastati.

Uzroci neurosifilisa

Neurosifilis se razvija kada Treponema pallidum napadne središnji živčani sustav. Ova bakterija ulazi u tijelo kroz sluznicu genitalija, anusa ili usta tijekom spolnog odnosa s zaraženom osobom. Ako se sifilis ne liječi u ranoj fazi, bakterija može prodrijeti u mozak i kralježničnu moždinu, što dovodi do neurosifilisa. Postoje različiti oblici neurosifilisa, koje ću navesti odmah ispod.

Oblici i simptomi neurosifilisa

Neurosifilis se može manifestirati u nekoliko različitih oblika, od kojih svaki ima svoje karakteristične simptome i patološke značajke. Razlikujemo četiri glavna oblika neurosifilisa: asimptomatski neurosifilis, meningovaskularni neurosifilis, parenhimski neurosifilis (koji uključuje tabes dorsalis i paretičku sifilitičnu demenciju) i gummatozni neurosifilis. Detaljniji prikaz ovih oblika slijedi:

Asimptomatski neurosifilis

Asimptomatski neurosifilis je stanje u kojem zaražena osoba ne pokazuje očite kliničke simptome, ali laboratorijski nalazi ukazuju na prisutnost infekcije u središnjem živčanom sustavu. Ovo stanje može biti otkriveno kroz analizu cerebrospinalne tekućine (CSF), koja može pokazivati povišene razine bijelih krvnih stanica i proteina, te prisutnost bakterije Treponema pallidum. Iako nema simptoma, asimptomatski neurosifilis može napredovati u ozbiljnije oblike ako se ne liječi.

Meningovaskularni neurosifilis

Meningovaskularni neurosifilis nastaje kada sifilis uzrokuje upalu meninga (moždane ovojnice) i krvnih žila unutar mozga i kralježničke moždine. Ovaj oblik može dovesti do moždanog udara, čak i kod mladih ljudi. Simptomi su:

  • Glavobolje: Jaki i uporni bolovi u glavi.
  • Ukočenost vrata: Ovaj simptom može ukazivati na meningitis.
  • Mučnina i povraćanje: Zbog povećanog intrakranijalnog tlaka.
  • Moždani udar: Uzrokovan upalom i začepljenjem krvnih žila u mozgu, što može rezultirati paralizom ili drugim neurološkim deficitima.

Parenhimski neurosifilis

Parenhimski neurosifilis odnosi se na oštećenje parenhima, odnosno funkcionalnog tkiva mozga i kralježničke moždine. Postoje dvije glavne manifestacije ovog oblika:

Tabes Dorsalis

Tabes dorsalis je rezultat dugotrajnog oštećenja stražnjih stupaca kralježničke moždine. Simptomi uključuju:

  • Ataksija: Gubitak koordinacije, osobito u nogama, što otežava hodanje.
  • Senzorne abnormalnosti: Gubitak osjećaja u nogama i stopalima, što može dovesti do ozljeda jer osoba ne osjeća bol.
  • Oštre bolove: Bolovi u trbuhu, leđima i nogama.
  • Urinarna i fekalna inkontinencija: Zbog oštećenja živaca koji kontroliraju mjehur i crijeva.

Paretička sifilitična demencija

Paretička sifilitična demencija, poznata i kao generalna pareza, uzrokuje progresivno oštećenje mozga. Simptomi su:

  • Kognitivni poremećaji: Problemi s pamćenjem, koncentracijom i donošenjem odluka.
  • Promjene u ponašanju: Promjene osobnosti, emocionalna nestabilnost i impulzivnost.
  • Psihijatrijski simptomi: Halucinacije, deluzije i paranoja.
  • Napadaji: Epileptički napadi uslijed oštećenja mozga.

Gummatozni neurosifilis

Gummatozni neurosifilis je rijedak oblik koji se javlja u kasnijim stadijima neliječenog sifilisa. Karakterizira ga formiranje guma, tj. mekih tumora koji mogu nastati u mozgu ili kralježničkoj moždini. Ove gume mogu uzrokovati različite neurološke simptome ovisno o njihovom položaju i veličini, uključujući glavobolje, motoričke i senzorne poremećaje te simptome povezane s pritiskom na okolne strukture.

Dijagnoza neurosifilisa

Dijagnoza neurosifilisa uključuje nekoliko koraka:

  • Povijest bolesti i fizikalni pregled: Liječnik će prikupiti detaljne informacije o povijesti bolesti pacijenta i obaviti fizikalni pregled.
  • Laboratorijski testovi: Krvni testovi, kao što su Venereal Disease Research Laboratory (VDRL) test i Rapid Plasma Reagin (RPR) test, mogu otkriti prisutnost sifilisa. Pozitivan test mora biti potvrđen specifičnijim testovima kao što su fluorescentni treponemal antitijela apsorpcijski test (FTA-ABS) ili Treponema pallidum particle agglutination (TPPA) test.
  • Lumbalna punkcija: Ovaj postupak uključuje uzimanje uzorka cerebrospinalne tekućine (CSF) iz kralježnice kako bi se provjerila prisutnost bakterija i povećana razina bijelih krvnih stanica ili proteina, što može ukazivati na neurosifilis.
  • Neuroimaging: CT ili MRI sken mozga mogu pomoći u otkrivanju strukturnih promjena u mozgu povezane s neurosifilisom.

Liječenje neurosifilisa

Liječenje neurosifilisa zahtijeva agresivnu antibiotsku terapiju:

  • Penicilin: Penicilin je najčešće korišten antibiotik za liječenje neurosifilisa. Intravenozno (IV) davanje penicilina obično traje 10 do 14 dana. Alternativno, pacijenti koji su alergični na penicilin mogu dobiti ceftriakson ili proći desenzibilizaciju na penicilin.
  • Praćenje: Nakon završetka liječenja, pacijenti moraju redovito pratiti stanje cerebrospinalne tekućine kako bi se osiguralo da je infekcija potpuno izliječena. Ovo uključuje ponovnu lumbalnu punkciju u razmacima od šest mjeseci dok CSF ne pokaže normalne vrijednosti.
  • Simptomatsko liječenje: Ovisno o simptomima, pacijenti mogu trebati dodatno liječenje za upravljanje specifičnim problemima, kao što su antikonvulzivi za napadaje ili fizioterapija za probleme s koordinacijom.

Prevencija neurosifilisa

Najbolji način za prevenciju neurosifilisa je spriječiti infekciju sifilisom:

  • Siguran seks: Korištenje kondoma i redovito testiranje na spolno prenosive bolesti može značajno smanjiti rizik od sifilisa.
  • Redoviti pregledi: Osobe s visokim rizikom, kao što su one s višestrukim spolnim partnerima ili one koje prakticiraju nezaštićeni seks, trebaju se redovito testirati na sifilis.
  • Liječenje sifilisa: Rana dijagnoza i liječenje sifilisa sprječava razvoj neurosifilisa. Svaka osoba koja je pozitivna na sifilis treba odmah započeti s liječenjem kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije.

Izvori:
National Center for Biotechnology Information. (n.d.). Neurosyphilis.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK540979/

National Institute of Neurological Disorders and Stroke. (n.d.). Neurosyphilis.
https://www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/neurosyphilis

Cleveland Clinic. (n.d.). Neurosyphilis.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24772-neurosyphilis

MedlinePlus. (n.d.). Neurosyphilis.
https://medlineplus.gov/ency/article/000703.htm

MyHealth Alberta. (n.d.). Neurosyphilis.
https://myhealth.alberta.ca/Health/Pages/conditions.aspx?hwid=hw195457&lang=en-ca

Healthline. (n.d.). Neurosyphilis: Symptoms, Diagnosis, and Treatment.
https://www.healthline.com/health/neurosyphilis

WebMD. (n.d.). Syphilis: Overview and More.
https://www.webmd.com/sexual-conditions/syphilis

Verywell Health. (n.d.). Neurosyphilis: Symptoms, Causes, Diagnosis, and Treatment.
https://www.verywellhealth.com/neurosyphilis-symptoms-causes-diagnosis-and-treatment-4767947

Slika je napravljena pomoću AI.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *