Otežano gutanje (Disfagija) – uzrok, simptomi i liječenje

Disfagija označava poremećaj pri kojem je potrebno više vremena i truda da hrana i tekućina iz usta dospiju u želudac, odnosno poremećaj koji je definiran kao nemogućnost ili otežano gutanje hrane.

Ime “disfagija” dolazi od grč. dys (teškoća, poremećaj) i phagia (jesti). Disfagiju treba razlikovati od odinofagije (bolnog gutanja). No, disfagija i odinofagija mogu se javiti istovremeno.

U nekim slučajevima, možda nećete biti u stanju progutati hranu uopće.

Može biti posljedica bolesti usta, ždrijela ili jednjaka (tumori ili upale).

Povremeno otežano gutanje obično nije razlog za zabrinutost, a može se jednostavno dogoditi kada jedete prebrzo ili ne sažvačete hranu dovoljno. No, neprestano teško gutanje može ukazivati na ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.

Otežano gutanje se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je češće u starijih odraslih osoba. Moguća je pojava disfagije na samom početku gutanja – orofaringealna disfagija ili nekoliko sekundi nakon početka gutanja – ezofagealna disfagija.

Uzroci disfagije variraju, a liječenje ovisi o uzroku. Nastaje zbog smetnji u prolazu tekuće i/ili krute hrane iz ždrijela u želudac.

Disfagija može dovesti do aspiracije (udisanja, usisanja) hrane i sekreta iz usne šupljine; ili oboje. Aspiracija može uzrokovati akutnu pneumoniju odnosno akutnu upalu pluća, dok recidivirajuća (ponavljajuća) disfagija dovodi do razvoja kronične plućne bolesti.

Dugotrajna disfagija može dovesti do naglog mršavljenja i pothranjenosti.

Otežano gutanje – uzroci

Uzroci mogu biti mnogi jer u procesu gutanja sudjeluje 50 mišića i zglobova.

Često uzrok ne bude otkriven prije nego se simptomi povuku.

Česti uzroci su upala grla i iščašenje mišića vrata koja može biti posljedica nedavne upale. To iščašenje može trajati i više mjeseci jer mišići vrata stalno rade pa se teže obnavljaju.

Problemi s gutanjem mogu biti uzrokovani:

• prisutnošću strane tvari u grlu,
• nedostatkom dovoljne količine sline,
• žgaravicom,
• dobroćudnim i zloćudnim izraslinama.

I povećana štitnjača može uzrokovati poteškoće s gutanjem.

Disfagija se dijeli na orofaringealnu i ezofagealnu, ovisno o tome na kojem mjestu do nje dolazi.

Orofaringealna disfagija otežani je prolazak hrane iz orofarinksa (srednjeg dijela ždrijela) u jednjak. Najčešće se javlja u osoba s neurološkim poremećajima ili mišićnim bolestima (moždani udar, Parkinsonova bolest, miastenija gravis), a uzroci mogu biti i razni tumori ili upalni procesi.

Ezofagealna disfagija otežani je prolazak hrane jednjakom. Nastaje zbog poremećaja motiliteta (spontano pokretanje bez pomoći) ili zbog mehaničke opstrukcije jednjaka (npr. suženja zbog refluksa želučane kiseline, tumora jednjaka, infekcije, kao posljedica radijacije, stranog tijela).

Ako imate problema s gutanjem, posjetite liječnika koji će vas obično uputiti na pregled štitnjače, ultrazvuk grla ili neku drugu pretragu koja bi mogla otkriti uzrok.

Simptomi disfagije

Najčešći simptomi po kojima možemo prepoznati da osoba ima disfagiju jesu:

• kašalj tijekom i nakon gutanja,
• promjena kvalitete glasa nakon gutanja (grgljanje, „vlažan“ glas),
• ulazak sadržaja (hrane i tekućine) u dišne puteve i pluća,
• ulazak sadržaja u dušnik,
• curenje oblikovanog zalogaja hrane žvakanjem,
• curenje hrane ili tekućine kroz nos ili usta,
• preuranjen prolazak formiranog zalogaja hrane u ždrijelo,
• bol ili nelagoda nakon gutanja,
• osjećaj da je hrana „zapela“ u grlu ili ždrijelu,
• ostaci hrane u ustima nakon gutanja,
• smanjena kontrola sadržaja unesenog kroz usta,
• vraćanje sadržaja,
• sporije hranjenje ili izbjegavanje unosa hrane i pića zbog nelagode i straha,
• česte infekcije dišnog sustava,
• nenamjeran gubitak tjelesne mase.

Kada trebate otići liječniku?

U slučaju kroničnih problema s gutanjem, svakako treba potražiti liječnika. Pacijenti koji opetovano osjećaju osjećaj pritiska ili kvrgavosti u grlu ili imaju primjetan refleks gaga, mogu patiti od disfagije. Ostali simptomi koji se moraju razjasniti uključuju povraćanje hrane koja je već progutana, kašalj ili aspiracija tijekom uzimanja hrane i pretjerano slinjenje. U ekstremnim slučajevima pogođena osoba više uopće ne može uzimati nikakvu hranu – u tom slučaju bolnicu treba odmah posjetiti. Starije osobe i pacijenti s drugom bolešću jednjaka ili pluća posebno su izloženi riziku. Multipla skleroza i ALS su također povezani s povećanom učestalošću disfagije. Svatko tko pripada tim rizičnim skupinama trebao bi govoriti odmah liječniku. U slučaju Multipla skleroza i ALS, disfagiju u početku često primijete samo rođaci. Preporučljivo je brzo obavijestiti odgovornog liječnika kako bi mogao započeti odgovarajuće terapija. Ako postoje znakovi pneumonija, treba pozvati hitnog liječnika. Ako se pogođena osoba onesvijesti, prva pomoć treba primijeniti odmah.

Postavljanje dijagnoze disfagije

U dijagnostičkim postupcima prvi su koraci uvijek detaljna anamneza i fizikalni pregled. Od dijagnostičkih pretraga provode se: radiološki pregled akta gutanja, fiberendoskopija ždrijela i grkljana, endoskopija gornjeg dijela probavnog sustava i druge pretrage na specifične uzroke koje se izvode ovisno o nalazima. Radiološka pretraga akta gutanja kontrastna je pretraga, pri kojoj bolesnik uzima gutljaj kontrastnog sredstva (gastrografin, barijeva kaša), nakon čega slijedi snimanje prolaska kontrasta kroz ždrijelo i jednjak. Fiberendoskopija i endoskopija pregledi su s pomoću fleksibilne „kamere“ za pregled nosa, ždrijela, glasnica, ulaza u jednjak, jednjaka i želuca.

Disfagija (otežano gutanje) – liječenje

Liječenje disfagije često ovisi o vrsti ili uzroku poremećaja gutanja.

Ona se najčešće liječi vježbama koje mogu pomoći u koordinaciji mišića koji su potrebni za proces gutanja ili za izazivanje refleksa gutanja. Neke vježbe uključuju učenje položaja tijela i glave koji pomažu pri boljem gutanju.

Ako dođe do potpune opstrukcije, od osnovne je važnosti hitna endoskopija gornjeg probavnog sustava. Koristi se endoskop s posebnim balonom s ciljem širenja jednjaka i povećanjem njegove fleksibilnosti.

Disfagija uzrokovana tumorom najčešće se rješava operacijom. Kod disfagije uzrokovane gastroezofagealnom refluksnom bolešću liječnik može propisati lijekove za smanjenje želučane kiseline.

Liječnik će vam savjetovati konzumaciju one hrane koja se lakše guta. Neke namirnice ćete moći i dalje konzumirati ali će biti potrebno samljeti ih ili razmekšati.

Onima s teškom disfagijom i recidivirajućom aspiracijom može biti potrebna gastrostoma.

Prevencija

Disfagiju nije moguće spriječiti, pogotovo ako je uzrok ozbiljan poremećaj izazvan neurološkim problemima. Međutim, kratkoročni problemi s gutanjem mogu se spriječiti odgovarajućim žvakanjem i promišljenim gutanjem. Rano liječenje gastroezofagea refluks bolest može spriječiti da ovaj poremećaj nanese previše oštećenja jednjaku i preraste u disfagiju.