Paraliza ličnog živca, poznata i kao Bellova paraliza, stanje je koje uzrokuje iznenadnu slabost ili paralizu mišića na jednoj strani lica. Ovo stanje može se pojaviti u bilo kojoj dobi i često bez prethodnog upozorenja. Paraliza može značajno utjecati na kvalitetu života pacijenta zbog estetskih promjena i funkcionalnih poteškoća kao što su problemi s govorom, hranjenjem i izražavanjem emocija.
Anatomija ličnog živca
Lični živac, poznat i kao sedmi kranijalni živac, ima ključnu ulogu u kontroli mišića lica, omogućavajući pokrete kao što su treptanje, smiješak, mrštenje i pokreti usana. Također, ovaj živac prenosi okusne senzacije iz prednjih dvije trećine jezika i kontrolira žlijezde koje proizvode suze i slinu. Oštećenje ovog živca može dovesti do značajnih funkcionalnih i estetskih problema.
Koji su uzroci paralize ličnog živca?
Točan uzrok Bellove paralize još uvijek nije potpuno razjašnjen, no pretpostavlja se da je povezan s virusnim infekcijama koje uzrokuju upalu i oticanje živca unutar uskog koštanog kanala kroz koji prolazi. Neki od poznatih virusa koji se dovode u vezu s ovim stanjem uključuju:
- Herpes simplex virus (HSV): HSV je virus koji uzrokuje hladne čireve (HSV-1) i genitalni herpes (HSV-2). Ovaj virus može ostati latentan u tijelu i reaktivirati se u obliku Bellove paralize. Virus uzrokuje upalu i oticanje živca, što dovodi do slabosti mišića lica.
- Varicella-zoster virus (VZV): VZV je uzročnik vodenih kozica i šindre. Nakon početne infekcije, virus može ostati neaktivan u živčanim stanicama i reaktivirati se kasnije u životu, što može uzrokovati Bellovu paralizu. Simptomi šindre uključuju bolne osipe, a kada zahvaća lični živac, može dovesti do paralize.
- Epstein-Barr virus (EBV): EBV je uzročnik infektivne mononukleoze, poznate i kao “bolest poljupca“. Virus se prenosi putem sline i može uzrokovati simptome kao što su umor, grlobolja, otečeni limfni čvorovi i groznica. U rijetkim slučajevima, EBV može uzrokovati upalu ličnog živca, što dovodi do Bellove paralize.
- Citomegalovirus (CMV): CMV je član herpesvirusne obitelji i može uzrokovati infekcije kod ljudi svih dobi. Većina infekcija je asimptomatska, no kod imunokompromitiranih osoba može uzrokovati ozbiljne bolesti. CMV može uzrokovati upalu i oticanje ličnog živca, što rezultira Bellovom paralizom.
- Adenovirusi: Adenovirusi su grupa virusa koji uzrokuju respiratorne bolesti, konjunktivitis, gastroenteritis i druge infekcije. Iako rijetko, adenovirusi mogu uzrokovati Bellovu paralizu, osobito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom.
- Rubella virus: Virus rubeole, poznat i kao njemačke ospice, prenosi se kapljičnim putem i može uzrokovati blage simptome kod djece, dok kod odraslih može izazvati ozbiljnije bolesti. Rubella može uzrokovati upalu ličnog živca, što može dovesti do Bellove paralize.
- Virus mumpsa: Virus mumpsa uzrokuje zaušnjake, bolest koja se manifestira oteklinom pljuvačnih žlijezda. Mumps može uzrokovati komplikacije kao što su meningitis, pankreatitis i oštećenje ličnog živca, što rezultira Bellovom paralizom.
- Influenza B virus: Virus gripe B uzrokuje sezonsku gripu, a simptomi uključuju groznicu, kašalj, bolove u mišićima i umor. U rijetkim slučajevima, ovaj virus može uzrokovati Bellovu paralizu zbog upale ličnog živca.
- Coxsackievirus: Coxsackievirus uzrokuje bolest ruku, nogu i usta, koja se manifestira osipom i groznicom. Iako rijetko, ovaj virus može uzrokovati upalu ličnog živca i Bellovu paralizu.
Simptomi paraliziranog ličnog živca (Bellova paraliza)
Bellova paraliza karakterizirana je iznenadnom pojavom slabosti ili paralize mišića na jednoj strani lica. Simptomi se obično razvijaju brzo, često dosežući vrhunac unutar 48 sati. Evo detaljnog pregleda simptoma povezanih s ovim stanjem:
Slabost ili paraliza mišića lica
- Jednostrana slabost: Paraliza obično zahvaća samo jednu stranu lica, uzrokujući asimetriju.
- Nemogućnost zatvaranja oka: Na zahvaćenoj strani oka može biti teško ili nemoguće potpuno zatvoriti.
- Opuštenost mišića: Opuštenost ili obješeno lice na zahvaćenoj strani može biti vidljivo, s poteškoćama u kontroliranju mišića za osmijeh, treptanje ili mrštenje.
Bol i nelagoda
- Bol iza uha ili čeljusti: Česta bol lokalizirana iza uha ili u području čeljusti na zahvaćenoj strani.
- Glavobolja: U nekim slučajevima, pacijenti mogu osjetiti glavobolje povezane s paralizom lica.
Senzorne promjene
- Povećana osjetljivost na zvuk (hiperakuzija): Na zahvaćenoj strani lica, zvukovi mogu biti neugodno glasni.
- Gubitak osjeta okusa: Na prednjim dvije trećine jezika na zahvaćenoj strani može se smanjiti osjet okusa.
Promjene u proizvodnji suza i sline
- Suhoća oka: Nemogućnost pravilnog zatvaranja oka može uzrokovati suhoću oka i iritaciju.
- Curenje sline: Kontrola sline može biti otežana zbog slabosti mišića lica, što može dovesti do curenja sline.
Očni problemi
- Nemogućnost treptanja: Zbog slabosti mišića može biti otežano ili nemoguće treptanje na zahvaćenoj strani, što povećava rizik od iritacije oka ili oštećenja rožnice.
- Pretjerano suzenje ili suhoća oka: Zbog disfunkcije živca koji kontrolira suznu žlijezdu, može doći do prekomjernog suzenja ili, paradoksalno, suhoće oka.
Estetske promjene
- Asimetrija lica: Jedna strana lica može izgledati značajno drugačije zbog slabosti ili paralize mišića.
- Opušteni kapci i usta: Oči i usta mogu izgledati obješeno na zahvaćenoj strani, što može utjecati na izražavanje emocija i estetski izgled lica.
Bellova paraliza može značajno utjecati na svakodnevni život pojedinca, uključujući govor, jedenje, piće i izražavanje emocija. Pravovremeno prepoznavanje i liječenje simptoma ključno je za poboljšanje ishoda i smanjenje rizika od dugotrajnih komplikacija.
Dijagnoza paraliziranog ličnog živca (Bellova paraliza)
Dijagnoza Bellove paralize temelji se na kliničkom pregledu i isključivanju drugih mogućih uzroka paralize lica. Liječnik koristi različite metode kako bi utvrdio točan uzrok simptoma i osigurao odgovarajuće liječenje. Evo detaljnog pregleda dijagnostičkih postupaka:
Klinički pregled
Anamneza
- Liječnik započinje prikupljanjem detaljne anamneze, uključujući:
- Vrijeme i način početka simptoma
- Prateće simptome (bol, osjetljivost na zvuk, gubitak okusa)
- Bilo kakve nedavne infekcije ili bolesti
- Povijest sličnih epizoda ili drugih neuroloških problema
Fizikalni pregled
- Liječnik provodi detaljan fizikalni pregled lica, ocjenjujući:
- Simetriju lica u mirovanju i tijekom pokreta
- Sposobnost zatvaranja oka
- Sposobnost podizanja obrva, osmijeha, mrštenja i napuhivanja obraza
- Mišićnu snagu i tonus na obje strane lica
Neuropregledi
Elektroneurografija (ENG)
- ENG mjeri brzinu i snagu električnih impulsa duž živca. Ova metoda pomaže u procjeni težine oštećenja živca.
- ENG je korisna u diferencijaciji Bellove paralize od drugih uzroka periferne neuropatije.
Elektromiografija (EMG)
- EMG procjenjuje električnu aktivnost mišića u mirovanju i tijekom kontrakcije.
- Ova metoda može pomoći u utvrđivanju opsega i lokalizacije živčanog oštećenja.
Laboratorijske pretrage
Krvne pretrage
- Iako nisu specifične za Bellovu paralizu, krvne pretrage mogu pomoći u isključivanju drugih stanja poput infekcija, dijabetesa ili autoimunih bolesti.
- Mogu se uključiti testovi za određivanje razine šećera u krvi, elektrolita, funkcije jetre i bubrega, te specifičnih antitijela ili virusnih markera.
Snimanje mozga
Magnetna rezonancija (MRI)
- MRI je slikovna metoda koja pruža detaljan prikaz mozga i kranijalnih živaca.
- MRI se koristi za isključivanje strukturnih uzroka paralize, poput tumora, moždanog udara, aneurizme ili demijelinizirajućih bolesti poput multiple skleroze.
Kompjuterizirana tomografija (CT)
- CT sken pruža brzu procjenu moždanih struktura i može pomoći u otkrivanju krvarenja, tumora ili drugih lezija.
- CT se obično koristi kada MRI nije dostupna ili kontraindicirana.
Diferencijalna dijagnoza
- Liječnik mora isključiti druge uzroke paralize lica kao što su:
- Moždani udar: Karakterizira ga iznenadna pojava neuroloških simptoma uključujući slabost lica, ruku ili nogu na jednoj strani tijela.
- Tumori: Tumori baze lubanje ili parotidne žlijezde mogu pritisnuti lični živac.
- Lajmska bolest: Bakterijska infekcija koju prenose krpelji, može uzrokovati facijalnu paralizu.
- Autoimune bolesti: Stanja poput sarkoidoze ili Guillain-Barré sindroma mogu zahvatiti lični živac.
Liječenje paraliziranog ličnog živca (Bellove paralize)
Liječenje Bellove paralize usmjereno je na smanjenje upale živca, ublažavanje simptoma i poticanje oporavka mišićne funkcije. Terapijski pristupi uključuju lijekove, fizikalnu terapiju i, u rijetkim slučajevima, kirurške intervencije.
Lijekovi
Kortikosteroidi
- Prednizon: Kortikosteroidi poput prednizona najčešće se koriste zbog svoje sposobnosti da smanje upalu i oticanje živca. Optimalno je započeti liječenje unutar 72 sata od pojave simptoma. Uobičajena doza može uključivati 60-80 mg dnevno tijekom 7-10 dana, s postupnim smanjenjem doze.
Antivirusni lijekovi
- Acyclovir (Zovirax) ili Valacyclovir (Valtrex): Ovi lijekovi se koriste kada postoji sumnja na virusnu infekciju kao uzrok paralize, posebno u slučajevima infekcija herpes virusom. Iako učinkovitost antivirusnih lijekova nije nedvosmisleno dokazana, često se koriste u kombinaciji s kortikosteroidima.
Fizikalna terapija
Vježbe za lice
- Fizikalna terapija uključuje vježbe za poboljšanje pokretljivosti i snage mišića lica. Vježbe mogu uključivati:
- Podizanje obrva
- Zatvaranje očiju uz otpor
- Osmijeh i mrštenje
- Napuhavanje obraza
Masaža lica
- Lagano masiranje mišića lica može pomoći u opuštanju napetih mišića i poboljšanju cirkulacije krvi, što može potaknuti oporavak.
Očuvanje funkcije očiju
Umjetne suze i masti
- Zbog nemogućnosti zatvaranja oka, potrebno je koristiti umjetne suze tijekom dana i oftalmološke masti tijekom noći kako bi se spriječila suhoća i oštećenje rožnice.
Zatvaranje oka
- Nošenje zaštitnih naočala tijekom dana i zakrpa za oko tijekom noći može pomoći u zaštiti oka od iritacije i ozljeda.
Kirurško liječenje
Dekompresija živca
- U vrlo rijetkim slučajevima, kada konzervativne metode ne uspiju, može se razmotriti kirurška dekompresija živca. Ovaj postupak uključuje uklanjanje koštanih struktura koje pritišću živac kako bi se smanjio pritisak i omogućio oporavak živca.
Plastična kirurgija
- Ako nakon šest mjeseci nema značajnog poboljšanja, plastična kirurgija može biti opcija za korekciju trajnih posljedica, poput podizanja kapaka ili korekcije asimetrije lica.
Alternativni pristupi
Akupunktura
- Neki pacijenti pronalaze olakšanje u akupunkturi, koja može pomoći u stimuliranju živca i smanjenju upale.
Biofeedback
- Ova tehnika može pomoći pacijentima da nauče kontrolirati mišiće lica kroz povratne informacije i usmjerene vježbe.
Praćenje i podrška
Redoviti pregledi
- Važno je redovito pratiti napredak oporavka kroz posjete liječniku, koji može prilagoditi terapiju prema potrebi.
Psihološka podrška
- S obzirom na utjecaj na izgled i emocionalno stanje, psihološka podrška može biti korisna za suočavanje s anksioznošću, depresijom i stresom povezanim s Bellovom paralizom.
Izvori:
National Center for Biotechnology Information (NCBI). (2018). Ozljeda peronealnog živca. U: NCBI Bookshelf. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK549859/
PubMed. (2016). Ozljeda peronealnog živca: Pregled i ažuriranje. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26700629/
Cleveland Clinic. (n.d.). Ozljeda peronealnog živca. https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24263-peroneal-nerve-injury
Nerve Clinic. (n.d.). Peronealni živčani poremećaj. https://nerveclinic.co.uk/nerve-conditions/lower-limb/common-peroneal-nerve-palsy
Mount Sinai. (n.d.). Uobičajena disfunkcija peronealnog živca. https://www.mountsinai.org/health-library/diseases-conditions/common-peroneal-nerve-dysfunction
Slika je napravljena pomuću AI.
