Periferna arterijska bolest ponajprije je bolest starijih ljudi i malo je češća kod muškaraca. Može pogoditi bilo koga, no mnogo je češća kod ljudi podložnih čimbenicima rizika. Osim starije dobi, među glavne ubrajamo pušenje, povišen krvni tlak, povećane masnoće u krvi (hiperlipidemija) i šećernu bolest.
Utvrđeno je da ljudi kod kojih istodobno postoji nekoliko čimbenika rizika obolijevaju višestruko češće. Osobito su ugroženi dijabetičari, ponajviše oni koji slabo kontroliraju bolest, s obzirom na to da povećana količina šećera u krvi izravno stvara plakove. Kod te skupine pacijenata ugrožene su potkoljenične arterije i male krvne žile (arteriole). Dugotrajno pušenje, visok tlak i povećane masnoće u krvni najčešće i najteže pogađaju glavnu krvnu žilu natkoljenice, tzv. bedrenu (femoralnu) arteriju.
Ako se bolest javi kod mlađih ljudi, treba posumnjati na genetsku predispoziciju ili na pojavu, također genetski uvjetovane, Buergerove bolesti – riječ je o bolesti perifernih arterija upalne naravi (tzv. obliterirajući trombangitis). Kod takvih bolesnika pušenje posebno pogoduje brzom razvoju bolesti, pa se inzistira na potpunoj i doživotnoj apstinenciji.
Bolest perifernih (nožnih) arterija vrlo se često javlja s bolešću drugih arterija u organizmu, kao što su vratne (karotidne) ili srčane (koronarne). Stoga se pacijentima kod kojih postoji dokazana arterijska bolest tih sustava preporučuje da učine i dopler perifernih arterija. Bolesnici s dokazanom bolešću perifernih arterija morali bi obratiti pozornost na stanje karotidnih i koronarnih arterija, tj. učiniti doppler katoridnih arterija i savjetovati se s kardiologom. Starijima od 50 ili 60 godina, osobito ako su podložni navedenim čimbenicima rizika, također se preporučuju navedene pretrage, čak i ako nemaju kliničke smetnje.
Što je uzrok periferne arterijske bolesti?
Bolest perifernih arterija često je uzrokovana nakupljanjem masnih naslaga (plakova) koji sadrže kolesterol na stijenkama arterija. To stanje se naziva ateroskleroza. Smanjuje protok krvi kroz arterije.
Ateroskleroza utječe na arterije u cijelom tijelu. Kada se pojavi u arterijama koje krvlju opskrbljuju udove, uzrokuje bolest perifernih arterija.
Manje uobičajeni uzroci bolesti perifernih arterija su:
- Upala krvnih žila
- Ozljeda ruku ili nogu
- Promjene u mišićima ili ligamentima
- Izloženost zračenju
Koji su simptomi bolesti perifernih arterija?
Stručnjaci kažu da otprilike polovica svih ljudi s bolesti perifernih arterija ne zna da ima to stanje; to je zato što mnogi pojedinci nemaju simptome. Mogući simptomi uključuju:
- Gubitak dlaka na stopalima i nogama.
- Intermitentna klaudikacija – bol prilikom hodanja ili penjanja stepenicama u mišićima bedra ili potkoljenice, a neki se pojedinci žale na bolove u kukovima.
- Slabost u nogama.
- Stopalo ili potkoljenica mogu biti hladni.
- Utrnulost u nogama.
- Lomljivi nokti na nogama.
- Nokti na nogama rastu sporo.
- Ranice ili čirevi na nogama i stopalima koji dugo zacjeljuju (ili nikad ne zacijele).
- Koža na nogama postaje sjajna ili postaje blijeda ili plavkasta.
- Poteškoće u pronalaženju pulsa u nozi ili stopalu.
- Erektilna disfunkcija (impotencija kod muškaraca, problemi s postizanjem ili održavanjem erekcije).
Dijagnoza periferne arterijske bolesti
Premda se dijagnoza bolesti perifernih arterija s velikom sigurnošću može postaviti klinički, često ostaje neprepoznata. U mnogih bolesnika simptomi su atipični, ili su oni nedovoljno tjelesno aktivni da bi se simptomi razvili. Spinalna stenoza može također izazvati bolnost u nogama pri hodu; razlikuje se po tome što bolnost (tzv. pseudoklaudikacije) slabi tek kad bolesnik sjedne, ne samo odmorom, a distalne pulzacije su očuvane.
Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim metodama. Mjeri se brahijalni sistolički krvni tlak, te sistolički tlak u području skočnog zgloba. Pulzacije u području skočnog zgloba se nekada otežano palpiraju, pa se sistolički krvni tlak skočnog zgloba može točno odrediti postavljanjem Doppler sonde iznad a. dorsalis pedis ili a. tibialis posterior. Doppler ultrasonografija se koristi često; gradijenti tlaka i grafički zapis volumena pulsnih valova mogu pomoći u razlikovanju izolirane aortoilijačne BPA od femoropoplitealne i potkoljenične BPA.
Niski (≤0,90) pedobrahijalni indeks (omjer sistoličkog krvnog tlaka skočnog zgloba i brahijalnog sistoličkog tlaka) ukazuje na BPA, koja se može svrstati u blagu (0,71– 0,90), umjerenu (0,41–0,70) ili tešku (≤0,40). Ako je indeks uredan (0,91–1,30), ali se i dalje sumnja na BPA, indeks se određuje nakon standardnog testa opterećenja na pokretnom sagu. Visoki indeks (>1,30) može ukazivati na nekompresibilnost krvnih žila (kao u Monckebergovoj arteriosklerozi s kalcifikacijama arterijske stijenke). U nejasnim slučajevima se mogu koristiti i drugi testovi (Doppler ultrasonografija, mjerenje krvnog tlaka u području palca) kako bi se isključile stenoze ili okluzije arterija. Ako je sistolički krvni tlak skočnog zgloba <55 mmHg, ili u dijabetičara <70 mmHg, ishemične lezije teško cijele spontano. Potkoljenične amputacije obično cijele ako je krvni tlak ≥70 mmHg.
Angiografija daje podatke o lokalizaciji i opsegu arterijske stenoze ili okluzije; neophodna je prije izvođenja kirurškog zahvata ili perkutane transluminalne angioplastike (PTA). Ona ne služi kao zamjenska metoda za neinvazivne, jer ne daje podatke o funkcionalnom značaju patološkog nalaza. MR angiografija i CT angiografija su neinvazivne metode koje mogu nadomjestiti kontrastnu angiografiju.
Mogućnosti liječenja bolesti perifernih arterija
Zaklada American College of Cardiology i American Heart Foundation (ACCF/AHA) surađivale su kako bi izradile „2011 ACCF/AHA fokusirano ažuriranje smjernica za liječenje pacijenata s perifernom arterijskom bolešću”. Dokument su objavili u časopisu Circulation.
Oni preporučuju:
Redovita tjelesna aktivnost – ovo je najučinkovitije liječenje, liječnik će često preporučiti program vježbanja pod nadzorom. Pacijent će možda morati početi polako. Jednostavni režimi hodanja, vježbe za noge i programi vježbanja na traci tri puta tjedno mogu rezultirati smanjenjem simptoma u samo 4-8 tjedana.
Promjene i prilagodbe prehrane – mnoge osobe s bolesti perifernih arterija imaju povišenu razinu kolesterola. Prehrana s niskim udjelom zasićenih masti, trans masti i kolesterola, kao i puno voća te povrća, može pomoći u snižavanju razine kolesterola u krvi.
Prestanak pušenja – duhanski dim uvelike povećava rizik od bolesti perifernih arterija, srčanog i moždanog udara. Pušači mogu imati četiri puta veći rizik od razvoja bolesti perifernih arterija nego nepušači. Prestanak pušenja pomoći će usporiti napredovanje bolesti perifernih arterija i drugih bolesti povezanih sa srcem.
Neki lijekovi – liječnik može propisati antihipertenzivne lijekove kao i statine za snižavanje razine kolesterola. Cilostazol i pentoksifilin mogu se preporučiti pacijentima s intermitentnom klaudikacijom.
Vježbe za intermitentnu klaudikaciju moraju uzeti u obzir činjenicu da hodanje može biti bolno. Program se sastoji od izmjenjivanja aktivnosti i odmora.
Ako gore navedeni tretmani ne pomognu dovoljno, liječnik može savjetovati angioplastiku – kirurško deblokiranje ili popravak krvne žile.
Komplikacije
Komplikacije bolesti perifernih arterija uzrokovane aterosklerozom uključuju:
- Kritična ishemija ekstremiteta. U ovom stanju, ozljeda ili infekcija uzrokuje odumiranje tkiva. Simptomi uključuju otvorene rane na udovima koje ne zacjeljuju. Liječenje može uključivati amputaciju zahvaćenog ekstremiteta.
- Moždani i srčani udar. Nakupljanje plaka u arterijama također može utjecati na krvne žile u srcu i mozgu.
Reference:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/peripheral-artery-disease/symptoms-causes/syc-20350557
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/17357-peripheral-artery-disease-pad
https://medlineplus.gov/peripheralarterialdisease.html
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/diagnosing-and-treating-peripheral-arterial-disease
https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/periferna-arterijska-bolest-simptomi-i-lijecenje
https://www.msdmanuals.com/professional/cardiovascular-disorders/peripheral-arterial-disorders/peripheral-arterial-disease#v940590
https://www.medicalnewstoday.com/articles/188939
Slika preuzeta sa https://www.pexels.com/photo/woman-legs-relaxation-beauty-3146/
