Pinjoli

Pinjoli kao lijek

Savjeti o prehrani

Pinjoli su mali orašasti plodovi bora.
Da bi bor proizveo šišarke u kojima se kriju ovi plodovi, potrebno je 15-ak godina, a nakon toga produktivan je više od sto godina. Šišarke se beru ručno i suše se na suncu da bi se ljuske otvorile. Kasnije se ljuske odstranjuju ne bi li se došlo do divnih plodova.

Sjemenke daju svi borovi, ali samo oko 18 vrsta borova može proizvesti sjeme dovoljno veliko da bi ga vrijedilo jesti.

Pinjoli sazrijevaju u kasno ljeto ili u jesen. Kada se skupljaju šišarke u kojima se nalaze sjemenke, biraju se oni još neotvoreni. Potrebni su otvoreni češeri kao znak da su plodovi zreli, ali oni su već ispustili svoje sjemenke.

Pinjoli imaju vrlo specifičan ukus i aromu, bogati su uljima, bjelančevinama, mineralima i vitaminima. Također, bogati su nezasićenim mastima, koje preventivno djeluju na bolesti srca i krvnih žila i pomažu pri snižavahu lošeg kolesterola. Istraživanje koje je provedeno pokazalo je da oni koji najmanje dva puta tjedno konzumiraju po 60 grama ovih orašastih plodova snižavaju rizik od srčanog udara za 47 posto.

Mogu se koristiti kao pomoć pri izlječenju tuberkuloze, poremećaja rada bubrega, mokraćnog mjehura i loše probave.

Pinjoli – nutritivne vrijednosti

Konzumacija pinjola pruža određene zdravstvene prednosti zbog bogatog nutritivnog sastava koje posjeduju. 100 grama pinjola sadrži:

  • 673 kalorije,
  • 68 grama masti, od čega polinezasićenih masnih kiselina 34 grama i mononezasićenih masnih kiselina 19 grama,
  • 13 grama ugljikohidrata, od čega 3.7 grama dijetalnih vlakana i 3.6 grama šećera,
  • 597 miligrama kalija, 16 miligrama kalcija, 2 miligrama natrija i 5.5 miligrama željeza,
  • vitamine C, D, K, E i B skupine.

Pinjoli su bogate i guste teksture zbog visoke količine ulja i masti koje posjeduju.

Zdravstvene prednosti konzumacije pinjola

Zbog svoje kalorijske vrijednosti i visokog udjela proteina, pinjol je odličan odabir za međuobrok, posebno za osobe koje trebaju povećati kalorijski unos. U 100 grama pinjola nalazi se ogromnih 670 kalorija.

Visok energetski udio može se zahvaliti zdravim mastima, posebno mononezasićenim mastima (oleinskoj kiselini) koja pomaže u smanjivanju “lošeg” LDL kolesterola i povećavanju “dobrog” HDL kolesterola u krvi. Istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana koja sadrži visoke količine nezasićenih masnih kiselina, vitamina i antioksidansa, pomaže u sprečavanju bolesti kardiovaskularnog sustava.

Pinjol sadrži pinolensku kiselinu, esencijalnu masnu kiselinu koja se smatra odgovornom za suzbijanje apetita i održavanje osjećaja sitosti. Istraživanje iz 2006. godine otkrilo je da pinolenska kiselina potiče lučenje dvaju hormona koji smanjuju želju za hranom: kolecistokinin (CCK) i GLP1 (glukagon peptid). CCK i GLP1 potiskuju apetit šaljući signale mozgu koji smanjuje želju za hranom.

Slično bademima, i pinjol je izvrstan izvor vitamina E: sadrži oko 9,33 mg na 100 grama. Vitamin E je snažan antioksidans topiv u mastima potreban organizmu za zaštitu stanične membrane od oksidativnog stresa. Kao antioksidans, ovaj vitamin pomaže tijelu u borbi protiv slobodnih radikala koji su odgovorni za nastanak niza bolesti.

Pinjol je izvrstan izvor i vitamina B kompleksa, među kojima su tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6) i folna kiselina (B9). Tiamin, riboflavin, i niacin zajedno sudjeluju u proizvodnji energije, dok piridoksin, i folna kiselina sudjeluju u pretvorbi homocisteina.

Vitamin B6 ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje: doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji i funkciji imunološkog sustava, sintezi cisteina, metabolizmu homocisteina, proteina i glikogena te stvaranja energije i funkcioniranju živčanog sustava. Vitamin B6 doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti te smanjenju umora i iscrpljenosti i stvaranju crvenih krvnih stanica

Kao namirnica koja ne sadrži gluten, pinjol je pogodan za pripremu bezglutenskih obroka, što je posebno zanimljivo osobama intolerantnim na gluten ili oboljelima od celijakije i drugih crijevnih bolesti.

Pinjol u kuhinji

U starom se Rimu od smrvljenih pinjola, badema i octa pripremala neka vrsta senfa.
Pinjoli su idealan dodatak za različite salate i kao neizostavni dodatak za poznati hladni umak Pesto Genovese.
Dodaje se tjestenini. Upotrebljavaju se kao začin u kobasicama, kolačima. Dodaju se još kuhanom povrću i riži, ali i kao dodatak kod pripreme omleta, riba i mesnih jela, osobito divljači.
U Egiptu pinjoli se mješaju sa špinatom, dok na Srednjem istoku poznat je umak tarator u kojem se prepečeni pinjoli kombiniraju s kruhom, češnjakom, mlijekom i maslinovim uljem kako bi se dobila kremasta smjesa.
Pinjoli se mogu jesti sirovi ili lagano prepečeni, slani ili neslani kao i kikiriki.
Očišćeni pinjoli kupuju se najčešće na tržnicama ili u trgovinama zdrave hrane.
Veliku pažnju moramo obratiti načinu čuvanja pinjola, jer vrlo lako užegnu te ih je zbog toga potrebno čuvati u hladnjaku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.