Postoje tri glavna čimbenika koji pogoršavaju kolanje odnosno cirkulaciju krvi u organizmu. To su dim cigareta, povišeni krvni pritisak ili hipertenzija i povećane vrijednosti koncentracije masnoća u serumu.
Pretilost doprinosi ustoličenju posljednja dva čimbenika u organizmu, dok se hipertrigliceridemija (povećana koncentracija triglicerida u serumu) danas smatra primarnim čimbenikom rizika nastanka smetnji u cirkulaciji krvi. Potrebno je još spomenuti da i pretjerivanje s alkoholnim pićima te učestala izloženost stresnim situacijama postepeno dovode organizam do stanja koje nazivamo hipertenzija (stanje povećanog krvnog pritiska). Međutim, paralelno s povećanjem životne dobi može se i u osoba koje su nepušači, koje nisu pretile i koje malo ili gotovo nikada ne konzumiraju alkohol razviti stanje hipertenzije udruženo s povećanim vrijednostima kolesterola u krvi. Pravilna prehrana može jako doprinijeti smanjenju rizika pojave problema i smetnji u cirkulaciji.
Mnoga ispitivanja pokazala su da postoji povezanost i pozitivna korelacija između pretjeranog unosa masti putem hrane i pojave srčanih bolesti povezanih s cirkulatornim smetnjama. U mastima ili lipidima koje unosimo hranom, a nazivaju se trigliceridi, postoje tri tipa masnih kiselina. To su redom: polinezasićene masne kiseline (koje nalazimo u ribi i sjemenovom ulju), mononezasićene (naročito ih sadrži maslinovo ulje) i zasićene masne kiseline. Namirnice koje u svom sastavu uglavnom imaju zasićene masne kiseline jesu: špek, maslac, suhi sirevi, masno meso i salame, keksi pripremljeni uz dodatak maslaca, prženi krumpirići, čokolada, razni kolači. Najnovije su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije da se ukupni unos zasićenih masti mora svesti na oko 10% od ukupno unesenih kalorija tijekom dana, a da ukupni dnevni unos svih masti (zasićenih i nezasićenih) ne bi trebao premašiti postotak iznad 30% od svih kalorija koje dnevno unesemo hranom.
Masti unesene u točnim i razumnim količinama nisu štetne, pomažu u izgradnji staničnih elemenata, a pojedine masti mogu čak i doprinijeti prevenciji pojave problema s cirkulacijom krvi. Tako primjerice masti koje su sadržane posebno u srdeli, skuši, haringi, tuni i lososu doprinose na sebi svojstven način nestanku ateroma ili sitnih plakova koji predstavljaju preteču nastanka ateroskleroze. Nadalje, zamjena zasićenih masnih kiselina (maslac, životinjska mast) u kuhanju s mononezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje) ili polinezasićenim (suncokretovo ulje) ima kao posljedicu smanjenje vrijednosti LDL-kolesterola (“opasni” kolesterol) u krvi. Dokazano je i da češnjak i crveni luk te crvena paprika sprečavaju agregaciju ili “udruživanje” krvnih pločica trombocita, osnovnih komponenti u zgrušavanju krvi, ali i potencijalnih “opasnih” elemenata kada je nastanak tromboze krvnih žila u pitanju. Za te je namirnice dokazano da u osoba koje ih koriste redovito utječu na smanjenje krvnog pritiska i vrijednosti kolesterola u krvi.
“Prijatelji” arterija i krvnih žila općenito jesu i žitarice, te voće i povrće. Te namirnice svojim vlaknima vezuju kolesterol iz hrane i olakšavaju njegovo izlučivanje putem crijeva. Žitarice, sjemenke i pšenične klice predstavljaju i dobar izvor vitamina E, vitamina koji svojim antioksidativnim djelovanjem suzbija štetne utjecaje slobodnih radikala i usporava “starenje” stjenki krvnih žila.
Primjer tjednog jelovnika
Ujutro pojedite dva dvopeka od integralnog brašna s nemasnim mliječnim namazom i dijetalnim pekmezom te popijte šalicu Kneippove kave s mlijekom. Za međuobrok odaberite energetski prutić sa žitaricama, a poslijepodne neki napitak koji sadrži probiotike.
| Dan | Ručak | Večera |
| Ponedjeljak | salata od divlje rige, breskve, jabuke uz kuhani kus-kus i proso (200 g); 2 kivija; čaša oligomineralne vode s magnezijem | puretina pečena na teflonskoj tavi (100 g), kuhana cikla sa slanutkom (100 g); kukuruzni kruh (80 g); šaka lješnjaka i oraha; čaj od mente |
| Utorak | špageti s raguom (100 g); svježe mrkve na salatu (250 g); kruška; čaša crnog vina | juha s tjesteninom (50 g); pileća prsa sa žara (200 g); salata od rajčice, mrkve, rikule i zelene salate (250 g); raženi kruh (80 g); salata od šumskog voća, čaša crnog vina |
| Srijeda | tjestenina sa začinima, peršinom i češnjakom (120 g); sirova cvjetača i brokula (80 g), naranča; čaša soka od grožđa | varivo s rižom (50 g) i povrćem (200 g); svježi sir (100 g); salata od rikule i rajčica (150 g); integralni kruh sa sjemenkama (80 g); šaka badema, čaj od kamilice |
| Četvrtak | pečena puretina na grill-tavi (100 g); kuhana leća i sirovi koromač na salatu (80 g); voćna salata | pileća juha sa sitnom tjesteninom (100 g); kuhani bob s artičokama i graškom (100 g); kukuruzni kruh (80 g); puding od vanilije, čaj od lipe |
| Petak | špageti s tikvicama (100 g); salata od rajčica, mrkve i zelenog radiča (100 g); jedna kruška; sok od jabuke | inćuni u pećnici (100 g); krumpir na salatu (100 g); raženi kruh (80 g); kompot od trešanja |
| Subota | dimljena orada obložena krumpirom; kuhana blitva (200 g); naranča; čaša oligomineralne vode | varivo sa slanutkom (100 g); kuhana piletina (100 g); kukuruzni kruh (80 g); jedna jabuka, čaj od koprive |
| Nedjelja | rolana pureća prsa u umaku od limuna (100 g); palenta (70 g); miješana salata (200 g); 2 marelice; zeleni čaj | riblja juha s rižom i komadićima ribe (150 g); kuhana kopriva (100 g); raženi kruh (80 g); kesten-pire, čaj od mente |
Preuzeto sa www.plivazdravlje.hr
