Zloćudne bolesti značajan su javnozdravstveni problem. Drugi su najvažniji uzrok smrtnosti iza bolesti srca i krvnih žila. Zahvaljujući mogućnostima ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, preživljenje je, u odnosu na 70-e godine prošlog stoljeća, poraslo za oko 20 % i zloćudne bolesti danas se smatraju kroničnim bolestima.
S obzirom na činjenicu da se oko 35% od ukupno dijagnosticiranih tumora kod muškaraca te do 60% kod žena u razvijeni zemljama može se povezati s prehranom, ista zaokuplja veliku pažnju i zanimanje oboljelih. Naime na vlastitu prehranu možemo početi djelovati već danas.
Svaka osoba oboljela od raka trebala bi neizostavno napraviti određene prehrambene promjene čime bi značajno povećala svoje šanse za ozdravljenje od raka.
U svojem djelu “Metabolizam tumora“, dr. Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta: krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kisika).
Otkrio je, da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kisik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika! Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika.
Kiselost organizma podrazumijeva kiselost krvi koja se javlja zbog dugotrajne ili intenzivne loše i neadekvatne prehrane. Nakon što je završen probavni proces, hrana, ovisno o svom nutritivnom profilu, stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti u tijelu. Pojednostavljeno rečeno alkalnost organizma ovisi o tome što jedemo.
Kiselo ili alkalno stanje mjeri se pH skalom od 0 do 14, gdje je 7 neutralna zona. Od 0 do 7 je kiselo, a od 7 do 14 je alkalno. Da bi mogle uspješno funkcionirati naše stanice trebaju imati lagano alkalan pH, malo iznad 7. Kod zdravog pojedinca pH krvi nalazi se između 7,40 i 7,45. Krv se neprestano sama regulira kako ne bi upala u metaboličku kiselost.
Najnovija istraživanja ukazuju na kemoprotektivni učinak prehrane bogate povrćem i balastnim tvarima u različitim stadijima razvitka tumora.
Antikancerogeno djelovanje voća, povrća i žitarica osiguravaju ne samo antioksidativne tvari (vitamini A, E i C), nego i bioaktivne tvari:
- balastne tvari,
- tvari iz fermentiranih namirnica, kao i
- sekundarne biljne tvari.
Antikancerogeno djelovanje balastnih tvari počiva najvećim dijelom na njihovoj sposobnosti stvaranja kompleksa sa žučnim kiselinama, koje su potencijalno kancerogene. Skraćenje vremena boravka hrane u crijevima pri uzimanju namirnica bogatih balastnim tvarima skraćuje vrijeme kontakta kancerogenih tvari sa stijenkom crijeva, što objašnjava zaštitni učinak u nastanku karcinoma debelog crijeva. Veći udio balastnih tvari u prehrani dovodi i do povećanog izlučivanja estrogena / ženskih spolnih hormona putem stolice i porastu koncentracije bjelančevina koje vezuju spolne hormone u krvi. Udio slobodnog, biološki aktivnog estradiola se smanjuje, pa na taj način opada i rizik karcinoma dojke.U osnovi antikancerogenog djelovanja fermentiranih životnih namirnica stoji pozitivno djelovanje bakterija koje stvaraju mliječnu kiselinu / laktobacili. Brojna znanstvena istraživanja pokazuju da laktobacili aktiviraju imunološki sustav, blokiraju aktivnost prokancerogenih tvari i inaktiviraju mutagene tvari u crijevu.
Neki fermentirani mliječni proizvodi imaju zaštitni učinak na nastanak karcinoma debelog crijeva i karcinoma dojke, u srednjoj Europi najveći značaj imaju kiselo zelje i jogurt. Profilaktičko i terapijsko djelovanje nekih biljaka (npr. luk, češnjak, zelje) bilo je poznato još starim Egipćanima prije oko 3,000 godina.
Tek u posljednjih 10 – 20 godina razvitkom učinkovitih dijagnostičkih metoda izolirane su brojne tvari sa zaštitnim učinkom iz namirnica biljnog podrijetla koje su nazvane “sekundarne biljne tvari” – fitokemikalije. Ove tvari posjeduju posrednu vrijednost u prehrani, a mogu na najrazličitije načine spriječiti nastanak zloćudnih bolesti.
Studije su također pokazale da bi u prehrani bilo mudro povećati cerealije bogate vlaknima, povrće i voće, a smanjiti potrošnju proizvoda bogatih mastima i prekomjernog alkohola. Dobra prevencija karcinoma debelog crijeva je održavati probavni sustav aktivnim. Vlakna pomažu u regulaciji spomenute aktivnosti. Važno je naglasiti da dobro hidrolizirano tijelo pomaže u očuvanju probavnog sustava, te je stoga vrlo važno piti mnogo vode, osobito ako se konzumiraju vlakna u pojačanoj količini.
Glikoalkaloidi – solanin i kakonin iz krumpira jaki su kočničari kolinesteraze i mogući teratogeni. Krumpir ih sadrži oko 15mg/200g. Ako su krumpiri bolesni, natučeni ili izloženi svjetlu, ti i drugi glikoalkaloidi dosežu razinu koja može biti smrtonosna za ljude.
Teobromin je rođak kofeina i oba potenciraju oštećenje DNK u ljudskim stanicama različitim karcinogenima. Oko 2% praška kakaa je teobromin te stoga ljudi mogu čokoladom konzumirati stotine miligrama teobromina na dan kao i u čaju. Smatra se da je zato mnogo vrijedniji bijeli čaj iz biljke Camellia sinensis koji ima više polifenola od crnog čaja a koji se ujedno nalaze u drugačijem omjeru nego u crnom čaju. Bijeli čaj može spriječiti DNK mutacije.
Bob (Vicia faba) sadrži toksine vicine i konvicine u koncentraciji oko 2% suhe težine. Spomenuta biljka može u osjetljivih osoba i osoba s genetskim defektom izazvati hemolitičku anemiju.
Različite karcinogene plijesni i mutageni nazočni su u hrani kontaminiranoj s plijesni (npr. kukuruz, pšenica, orasi, maslac od kikirikija). Neki od tih spojeva, kao što su sterigmatocistin i aflatoksin među najjačim su sada poznatim karcinogenima i mutagenima.
Novotvorine želuca i jednjaka vjerojatno su povezane s nitrozaminima i drugim nitrozo-sastojcima formiranim od nitrata i nitrita u hrani. Repa, celer, salata, špinat, rotkva i rabarbara sadrže oko 200mg nitrata na porciju od 100g. Smatra se da u ovoj količini mogu biti važni i protukarcinogeni u hrani.
Dosadašnja istraživanja u ljudi pokazuju, ali ne dokazuju, da je uzimanje velikih količina masti u hrani povezano s rakom debelog crijeva i dojke. Povezanost postoji u mehanizmima oksidacijskih procesa koji se javljaju tijekom metabolizma masnih kiselina. Mast čini više od 40% kalorija u prehrani razvijenih zemalja, dok je količina pojedinih oksidiranih masti znatna. Nezasićene masne kiseline i kolesterol u masti lako se oksidiraju, osobito tijekom kuhanja. Lančana reakcija peroksidacije lipida (užegnuće) stvara brojne mutagene, promotore i karcinogene, te na taj način omogućava izloženost probavnog sustava različitim karcinogenima izvedenim iz masti. Zanimanje za poboljšanje ljudske hrane odnosno da je ona što zdravija, sve više dovodi do otkrivanja i vraćanja nekim već odavno poznatim stvarima. Tako je npr. lan, točnije njegovo sjeme nađeno u egipatskim grobnicama jer se upotrebljavao kao laksativ i ekspektorans. Tijekom povijesti bila je upoznata njegova analgetska sposobnost, zdrobljeno sjeme koristilo se za cijeljenje rana, ulceracija, apscesa i duboko smještenih upala. Cvijetovi lana koriste se kao kardiotonik i za smirenje. No ono što je još važnije, sjeme lana sadrži oko 30-40% ulja koje je sastavljeno od linolne i linolenske kiseline (omega-3 tip ulja) koje su važni zaštitni čimbenici protiv ateroskleroze, tromboze, artritisa i stoljećima poznata protukarcinogena uloga. Spomenute kiseline su esencijalne masne kiseline važne za funkciju imunog sustava i razvoj mozga. Lan sadrži sastojke (engl. lignan) koji su fitokemijski sastojci, članovi velike skupine fitoestrogena (prirodnih protukancerogena) i djeluju kao protuoksidansi spriječavajući razvoj nekih tumora. Tako su istraživanja pokazala smanjenu učestalost uznapredovalog raka dojke u trenutku dijagnosticiranja.
Prženje i pečenje hrane pogoduje oslobađanju tvari iz proteina koje imaju jako mutageno djelovanje. Karamelizacija šećera i stvaranje smeđeg materijala na kori kruha i preprženom kruhu dovodi do nakupljanja različitih agensa koji oštećuju DNK. Kuhanje ubrzava reakciju užegnuća jestiva ulja i masti u mesu, povećavajući tako konzumiranje mutagena i karcinogena. Tako npr. kava sadržava znatne količine zagorenog materijala, uključujući mutageni proizvod pirolize metilglioksal. Sadrži oko 250mg prirodnog mutagena klorogeničke kiseline, te oko 100mg kofeina. Kofein koči sustav popravljanja DNK.
Osim štetnih tvari hrana sadrži i zaštitne tvari koje bi zapravo trebalo češće koristiti u prehrani. Tako se zna da je selen važan prehrambeni protukarcinogen i koči nastanak tumora kože, jetre, debelog crijeva i dojke, premda u visokim dozama može biti i štetan. Glutation je jedan od glavnih protuoksidansa i protumutagena u topljivoj frakciji stanica. Askorbinska kiselina je također važan protuoksidans kao i mokraćna kiselina. Jestive biljke i različite suspstancije u njima, kao što su fenoli koče (kupus) ili pojačavaju (repa) karcinogenezu.
Soja (glycina maxima) spada u obitelj mahunarki i njezino zrno je dobar izvor bjelančevina, balastnih tvari, kalcija, željeza, cinka, fosfora, magnezija i vitamina B-kompleksa. Zbog toga je soja namirnica koja već odavno ima svoje mjesto u ljudskoj prehrani na Istoku i Zapadu. Iako je soja na području Hrvatske poznata još od 1873. godine, ona se u nas premalo koristi. Namirnice načinjene od punog sojinog zrna, kao tempeh, natto i miso dobar su izvor balastnih tvari i kalcija, dok su sojino mlijeko i proizvodi od sojinog mlijeka kao tofu i sojin gruš dobar izvor bjelančevina.
Već od davnina zna se za ljekovito djelovanje soje na ljudski organizam, pa je tako u Kini pronađen medicinski zapis iz 450. godine prije nove ere u kojem se spominje ljekovit utjecaj soje na rad srca, bubrega, jetre i probavnih organa. Različita najnovija istraživanja pokazuju da se uporabom soje u svakodnevnoj prehrani može smanjiti rizik od pojave raka debelog crijeva, a naslućuje se i mogućnost smanjenja rizika raka dojke, zahvaljujući protukarcinogenim tvarima. Talijanski i švicarski znanstvenici utvrdili su da se konzumiranjem teksturiranih sojinih bjelančevina može smanjiti koncentracija kolesterola u krvi čak za 20%.
Koje namirnice jesti?
Postoji čitav niz namirnica koje sadrže dragocjene antikancerogene molekule uz one gore već spomenute, a ne radi se samo o uobičajenim vitaminima, mineralima i antioksidansima.
To su namirnice koje mogu detoksicirati tijelo tako što eliminiraju mnoge kancerogene tvari, a mnoge od njih mogu usporiti, čak i spriječiti, sve razvojne faze raka.
Zeleni čaj
Sadrži brojne polifenole – katehine, a jedan od njih EGCG (epigalokatehin galat-3) među najsnažnijim je molekulama iz namirnica koje sprečavaju kancerozne stanice da rastu. EGCG je još djelotvorniji kad se kombinira s drugim molekulama, primjerice onima u soji. Harvardski Laboratorij za prehranu i metabolizam pak dokazao je jače zaštitno djelovanje zelenog čaja i soje u kombinaciji nego kad se uzimaju zasebno, osobito kod raka dojke i prostate.
Osim toga, zeleni čaj je jak antioksidans i detoksifikator. Aktivira mehanizme u jetri da brže uklanjaju kancerogene toksine iz tijela. Pokusi na miševima pokazali su da ovako djelujući pruža zaštitu od raka dojke, pluća, jednjaka, želuca i debelog crijeva.
Preporuka: Zeleni čaj treba odstajati pet do deset minuta kako bi otpustio katehine. Popijte ga zatim u sljedećih sat vremena. Uvijek napravite svježi čaj jer u suprotnom gubi blagotvorne fenole.
Kurkuma
Nijedna namirnica nema tako snažno protuupalno djelovanje, a glavna molekula odgovorna za to djelovanje je kurkumin, koji se u laboratoriju pokazao kao inhibitor rasta velikog broja tumora: debelog crijeva, jetre, želuca, dojke, jajnika i leukemije. Također pomaže da obolejli bolje reagiraju na kemoterapiju.
Djelovanje kurkume može se velikim dijelom pripisati njezinoj sposobnosti da izravno djeluje na NF-kappa B (nuklearni čimbenik kappa B), a to je proupalni čimbenik koji luče maligne stanice koje bi bez njega bile mnogo slabije jer ih štiti od našeg obrambenog sustava.
Preporuka: Važno je znati da probavni sustav kurkumin slabo apsorbira, ali papar tisuću puta povećava apsorpciju kurkume. Idealno ju je razmutiti u ulju, po mogućnosti maslinovom ili lanenom. Pomiješajte ¼ žličice kurkume s ½ žlice maslinova ulja i prstohvatom crnog papra. Dodajte je povrću, juhama, salatama…
Češnjak, luk, poriluk, vlasac
Za porodicu lukova karakteristični su sumporni spojevi koji smanjuju djelovanje malignih stanica. Stanice raka su osjetljive na sumporni spoj alin iz češnjaka, koji usporava, pa čak i sprečava rast tumora.
Preporuka: Aktivne molekule češnjaka otpuštaju se tek kad se on zdrobi, a lakše se asimiliraju ako se otope u malo ulja. Sitno nasjeckajte češnjak i luk i lagano ih prepržite na malo maslinova ulja, pomiješajte s povrćem koje ste skuhali na pari ili kratko poprženim povrćem i dodajte kurkumu i papar. Mješavinu luka možete dodati i salatama ili u sendvič.
Ljekovite gljive
Otkriveno je da su najljekovitiji spojevi u gljivama polisaharidi koji spadaju ß-D-glukane, navodi Ti fungalni polisaharidi su pokazali antitumorsko djelovanje prema više od 180 različitih vrsta raka, a neki od njih su već prošli tri faze kliničkih studija te se u Aziji uspješno koriste u liječenju tumorskih oboljenj. Pretpostavljeni mehanizam antitumorskog djelovanja tih spojeva uključuje tri različite vrste učinka: prevenciju procesa karcinogeneze oralnom aplikacijom polisaharida izoliranih iz ljekovitih gljiva, stimulaciju imuniteta u borbi protiv zloćudnih tumora i izravno antitumorsko djelovanje uz izazivanje smrti stanica tumora (apoptoze). Fungalni polisaharidi su pokazali dobre rezultate i u kombinaciji s kemoterapijom i/ili operacijom. Najpoznatije gljive s antitumorskim djelovanjem su puranov rep, hrastova sjajnica, lakirana rupičarka, špatulasta lističarka, brezova guba, bukova guba, crvenoruba guba, vrbova guba, shiitake i čaga. Sve navedene, osim shiitake i čage, rastu autohtono u našim šumama.
Preporuka: S obzirom da je riječ o gljivama truležnicama, koje nisu jestive, one se pripremaju poput čaja.
Kupusnjače i zelenolisnato povrće
Kelj, prokulica, brokula, cvjetača, kupus, kineski kupus, raštika, lišće repe, lišće gorušice sadrže jake antikancerogene molekule koje sprečavaju da se prekancerozne stanice razviju u zloćudne tumore. Spoj koji se smatra odgovornim za ta svojstva je sulforafan i proizvodi se gotovo isključivo u kupusnjačama.
Preporuka: Poslužite se trikom – podijeli pa čekaj, savjetuje dr. Michael Greger, spec. lifestyle medicine. Narežite brokulu ili kelj i pričekajte 40 minuta, a nakon toga je kuhajte. Do tada će proizvesti sav sulforafan koji se termičkom obradom neće uništiti.
Povrće i voće bogato karotenoidima
Mrkva, slatki krumpir, buča, rajčica, marelice, cikla i sve voće i povrće žarkih boja (narančaste, crvene, žute, ljubičaste i zelene) sadrže vitamin A i likopen za koje je dokazano da inhibiraju razvoj stanica raka. Lutein, likopen, fitoen i kantaksantin potiču nastanak novih imunosnih stanica i povećavaju njihovu sposobnost da napadnu maligne stanice. Također, znanstvenici su povezali i namirnice bogate karotenom s produljenjem života pacijentica oboljelih od raka dojke.
Preporuka: Ove namirnice uzimajte s malo masnoće jer se karotenoidi tako učinkovitije apsorbiraju.
Rajčica i umak od rajčice
Istraživanja potvrđuju da je likopen najjači antioksidans iz skupine karotenoida, a najviše ga ima u rajčici. Dokazano je i da likopen iz rajčice, odnosno umak od rajčice, ako se jede barem dva puta tjedno, pomaže oboljelima od raka prostate.
Preporuka: Da bi otpustila likopen, rajčica mora biti kuhana. Bolje će se apsorbirati uz malo maslinova ulja. Skuhajte zato umak od rajčice (bez šećera) tako da u tavu ulijete malo maslinova ulja, dodajte rajčice i kuhate na slaboj vatri. Dodajte luk, češnjak, kim, kurkumu, papar, peršin, bosiljak… i tako napravljen umak prelijte po tijestu, tofuu, integralnoj riži, zapečenim tikvicama…
Bobičasto voće
Kupine, maline, jagode, borovnice… sadržavaju antioksidanse koji blokiraju oksidacijske procese u tijelu. Polifenoli koji voću daju boju i okus, pigmenti antocijanini odgovorni su za mnoge intenzivno plave, crne, ljubičaste i crvene boje bobica, drugog voća i povrća, blokiraju rast tumorskih stanica tako što sprečavaju stvaranje novih krvnih žila (angiogenezu) kojima se one hrane. Posebno se ističe vrsta polifenola – elaginska kiselina u malinama i jagodama za koju se vjeruje da u ranoj fazi nastanka tumora blokira aktivaciju kancerogenih tvari u stanicama.
Preporuka: Za doručak dodajte bobičasto voće žitaricama kao što su zob, mekinje, lanene sjemenke, raž ili ječam, mlijeku, jogurtu… ili ih jedite kao međuobrok. Zamrzavanje niti sušenje ne oštećuje antikancerogene molekule u ovom voću.
Alge
Glavne jestive alge su nori, kombu, wakame, arame i dulse. To su morske alge koje najčešće jedu u Aziji, gdje je stopa obolijevanja od raka i do tri, četiri puta manja nego na Zapadu.
Preporuka: Alge se mogu dodavati juhama, salatama ili mahunarkama poput graha i leće. Primjerice, kombu alga pospješuje probavljanje mahunarki ako se doda u vodu u kojoj se kuhaju.
Začinsko bilje i začini
Ružmarin, majčina dušica, origano, mažuran, bosiljak, metvica… iznimno su bogati masnim kiselinama (i zato su osobito mirisni), no oni djeluju na različite tumore tako što potiču samouništenje malignih stanica (apoptozu) i smanjuju njihovo širenje blokirajući enzime koje maligne stanice trebaju da bi zahvatile okolna tkiva.
Preporuka: Juhu od rajčice s komoračem i češnjakom posipanu sjeckanim celerovim ili peršinovim listom jedite često, odlična je u sprečavanju raka. Kim uvijek dodajte kelju i drugom zelenom lisnatom povrću ili cikli. Umak od rajčice obogatite origanom.
Đumbir
Korijen đumbira jak je protuupalni čimbenik i antioksidans koji djeluje protiv stanica raka, suzbija stvaranje novih krvnih žila kojima se rak hrani, a čaj od đumbira smanjuje mučninu tijekom kemoterapije ili zračenja.
Karakterističan miris đumbira potječe od fenola koji je u đumbiru prisutan u koncentraciji od oko 500 mg/100 grama. Dominiraju antioksidansi gingerol, šogaol i zingeron. Pokazalo se da upravo šogaol, koji se oslobađa kuhanjem, ima sposobnost ubiti stanice raka, a pri tome sačuvati zdrave stanice.
Preporuka: Naribani đumbir dodajte svim jelima – juhama, varivima, povrću, marinadi. Čaj od đumbira napravite tako da narezani đumbir kuhajte deset minuta u vodi. Znanstveno je dokazano kako je uzimanje đumbira tri dana prije i tri dana poslije primanja kemoterapije učinkovito u smanjenju mučnine.
Namirnice bogate selenom
Selen je mineral kojeg ima i u ribi, morskim plodovima, indijskim oraščićima i iznutricama. A njegovo glavno svojstvo je da potiče imunološke stanice, osobito NK stanice (natural killer), koje osiguravaju brzu i učinkovitu prvu crtu obrane protiv raznih bolesti ubijajući stanice zaražene rakom, virusom ili bakterijskim patogenima te jača antioksidativne mehanizme u tijelu.
Preporuka: Često jedite ribu i morske plodove, a kao međuobrok ponekad pojedite i šaku indijskih ili brazilskih oraščića, koje sadrže najviše selena.
Omega-3 masne kiseline
Dugolančane omega-3 masne kiseline smanjuju upalu čime sprečavaju razvoj kanceroznih stanica većine tumora, a također smanjuju i širenje metastaza. Omega-3 masnih kiselina ima u masnoj ribi. Nekoliko je studija provedenih na ljudima pokazalo da oni koji jedu ribu najmanje dva puta tjedno imaju manji rizik od razvoja raka. Najbolje je jesti sitnu ribu poput inćuna, srdela, skuše, jer velike ribe imaju previše žive u sebi. Losos je odličan izvor omega-3 masnih kiselina, a razina kontaminacije živom je prihvatljiva. Omega-3 masnim kiselinama obiluje i laneno sjeme koje je, uz to, bogato lignanima. Smatra se da ublažava štetno djelovanje hormona koji potiču razvoj raka. Studija na Sveučilištu Duke otkrila je da se rak prostate usporava za 30-40 posto ako se svaki dan jede 30 grama mljevenih lanenih sjemenki.
Preporuka: Srdele su lako dostupne pa bi ih trebalo češće jesti. Dobre su i iz konzerve, ali samo ako su u maslinovom ulju, a ne suncokretovom jer ono ima previše omega-6 masnih kiselina. Kad god možete, birajte svježu ribu jer ona zamrznuta tijekom konzerviranja gubi dio omega-3 masnih kiselina. Lanene sjemenke uvijek meljite neposredno prije konzumiranja (može i u mlincu za kavu).
Kakao i tamna čokolada
Smatraju se djelotvornim u prevenciji raka zbog polifenola koji usporavaju razvoj malignih stanica i ograničavaju rast krvnih žila kojima se tumor hrani). Dva rebra čokolade imaju dva puta više fenola od čaše crnog vina i gotovo jednako fenola kao i jedna šalica zelenog čaja.
Preporuka: Miješanjem mliječnih proizvoda s čokoladom poništava se korisno djelovanje kakaa, zato izbjegavajte čokoladno mlijeko i mliječne čokolade. Birajte tamnu čokoladu s vrlo visokim udjelom kakaa, a nekoliko kockica čokolade pojedite uz šalicu zelenog čaja.
Probiotici
Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus bifidus prijateljske su bakterije koje u crijevima pomažu probavi, a dokazano je da ti probiotici onemogućavaju rast stanica raka debelog crijeva.
Preporuka: Jogurt i kefir dobar su izvor probiotika. Sojini jogurti obično se obogaćuju probioticima. Kiseli kupus i kimchi, tradicionalno korejsko jelo od povrća fermentiranog sa začinima, također sadrže probiotike.
Vitamin D
Studija iz 2007. provedena na Sveučilištu Creighton u Omahi pokazala je da dovoljna zastupljenost vitamina D u organizmu bitno smanjuje opasnost od raka. Hrvatske smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih kažu da je preporučena koncentracija vitamina D u krvi (mjeri se 25-OH D u krvi) 75 nmol/l – 125 nmol/l. Razina od 100 do 125 nmol/l ima povoljne učinke kod malignih bolesti. I Hrvatsko onkološko društvo sudjelovalo je u izradi hrvatskih smjernica pa oboljeli od raka od svojih liječnika mogu zatražiti mjerenje razine vitamina D i nadomjesnu terapiju u slučaju manjka.
Preporuka: Ulje jetre bakalara, losos, skuša, srdele, jaja, jetra i mlijeko obogaćeno vitaminom D su namirnice koje sadrže ovaj vitamin pa ih češće jedite.
Crno vino
Polifenoli, uključujući i resveratrol u crnom vinu, usporava tri razvojne faze raka; omogućuje izlučivanje iz organizma potencijalno toksičnih i kancerogenih elemenata prije učinjene štete, čime se postiže njegovo preventivno antikancerogeno djelovanje; zahvaljujući resveratrolu nema ni proliferacije tumorskih stanica jer potiče njihovu smrt. Onemogućava i rast tumorskog tkiva sprečavanjem procesa angiogeneze (razvijanja novih krvnih žila za potrebe rasta tumora). Posebno se pokazao korisnim kod određenih vrsta raka kao što su rak dojke, prostate, želuca, crijeva, gušterače i štitnjače.
Preporuka: Nemojte piti više od jedne čaše crnog vina na dan jer se u tom slučaju rak može proširiti. Fermentacijom se ekstrahiraju polifenoli pa je njihova koncentracija veća u vinu nego u soku od grožđa, a budući da potječu iz kože i sjemenki, ima ih više u crnom nego u bijelom vinu.
Citrusi
Naranče, mandarine, limun i grejp sadrže protuupalne flavonoide, a poznate su i da stimuliraju detoksikaciju kancerogena u jetri. Mnogo ih je u korici, a kako se ona uglavnom tretira pesticidima, birajte organski uzgojene citruse.
Preporuka: Naribajte koru citrusa (iz organskog uzgoja) i pospite preko salata ili žitnih pahuljica. Također je možete dodati čaju ili soku.
U konačnici se može zaključiti kako je ipak važno ono što jedemo, te je preporučljivo da se mijenjanju navike konzumiranja hrane kako bi smo i na taj način pomogli našem organizmu u obrani od mnogih bolesti.
Prehrambene preporuke kod onkološke prehrane
Ukupan energijski unos hrane na dan bi trebao zadovoljavati barem 2000 kcal/dan. Konzumirajte razno voće ili sokove od voća i povrća jer su izvor visoko vrijednih tvari. Konzumirajte barem 5 vrsta povrća i voća svaki dan. Kod glavnog obroka nastojte imati barem 1/3 tanjura napunjenu zelenim, lisnatim povrćem (špinat, kelj, blitva, salata). Uživajte u pripremi što raznovrsnijih namirnica.
Pokušajte redovito tijekom dana unositi hranu počevši od zajutarka i doručka. Uvijek se preporučaju mali i česti obroci. Razlog tome je da prilikom liječenja, osobe često imaju tegobe sa unošenjem hrane, smanjenim pražnjenjem želuca i sporijom probavom, stoga su mali, ali česti obroci najbolji izbor.
Hrana treba biti dobro kuhana. Još jednom, neka namirnice biljnog podrijetla budu osnova vaše prehrane. Konzumirajte različite vrste žitarica, mahunarki i ostalog povrća, voća, sjemenke, začine itd.
