Prehrana onkoloških bolesnika

Prehrana onkoloških bolesnika

Savjeti o prehrani

Danas znamo kako prehranom možemo prevenirati maligne bolesti, međutim, i ako obolimo od onkološke bolesti prehrana nam opet može biti saveznik.

Uloga prehrane u terapiji malignih bolesti je potporna – može nam pomoći kod tegoba izazvanih samom malignom bolešću, ali i tegoba koje izaziva onkološka terapija.

Veliko europsko istraživanje je pokazalo: treba obraćati više pozornosti na prehranu.

Nedavno objavljeno istraživanje o prehrani onkoloških bolesnika iz deset europskih zemalja otkrilo je kako je potreba za podizanjem svijesti među bolesnicima o važnosti prehrane odnosno nutritivne potpore tijekom njihova liječenja ogromna.

Čak sedam od deset bolesnika gubi na tjelesnoj masi i ima određenih problema s hranjenjem, dok pri tome liječnici nažalost ne obraćaju dovoljno pažnje na tjelesnu masu pacijenata te više od 50% liječnika nema vremena razgovarati sa svojim pacijentima o njihovim problemima s prehranom.

Kod onkoloških bolesnika iznimno je važno pratiti tjelesnu masu. Čak i mali gubitak tjelesne mase (manje od 5%) prije početka liječenja, povezan je s lošijim prognozama i smanjenom kvalitetom života bolesnika.

Vrste liječenja zloćudnih bolesti koje utječu na unos hrane su operacija, kemoterapija, radioterapija i imunoterapija.

Tijekom liječenja zloćudnih bolesti mogu se pojaviti nuspojave koje utječu na unos hrane, kao što su promjene okusa i mirisa, ranice u ustima, suha usta, problemi s gutanjem, kronični umor, povraćanje, proljev, zatvor, bolovi, depresija, anksioznost, i mogu dovesti do pothranjenosti bolesnika što rezultira smanjenom sposobnosti organizma da se bori protiv infekcija.

Gubitak tjelesne mase i malnutricija (pothranjenost) prisutni su kod većine bolesnika i oko 20% bolesnika umire zbog pothranjenosti, a ne same bolesti.

Isto je istraživanje pokazalo kako gotovo polovina ispitanika nije znala jednu važnu informaciju, a to je da gubitak tjelesne mase može pogoršati nuspojave terapije. Naime, oboljeli od malignih bolesti u riziku su od razvoja stanja koje se naziva tumorska kaheksija.

Što je tumorska kaheksija?

Kaheksija predstavlja spektar od tri stadija: prekaheksija, kaheksija i refraktorna kaheksija. Kaheksija ne napreduje nužno kroz sva tri stadija, a hoće li takva progresija bolesti dogoditi kod određenog bolesnika uvelike ovisi o uspjehu liječnje primarne bolesti, ali i o tome hoće li se voditi računa o stanju kaheksije. Kaheksiju uzrokuje tumor i to na način da tumor proizvodi upalne citokine – molekule koje uzrokuju hipermetabolizam. Drugim riječima, kod oboljelih dolazi do povećanog trošenja energije i gubljenja kilograma.

Prehrambene preporuke kod onkološke prehrane

Prehrana treba biti sastavljena na način da zadovolji energetske i hranjive potrebe onkološkog bolesnika: dodatno uzimajte hranu koja ima visoku energijsku i hranjivu vrijednost: med, svjež sir, jogurte s probiotikom, kefir, maslinovo ulje, jaja, orašasti plodovi, maslac.

Ukupan energijski unos hrane na dan bi trebao zadovoljavati barem 2000 kcal/dan. Konzumirajte razno voće ili sokove od voća i povrća jer su izvor visoko vrijednih tvari. Konzumirajte barem 5 vrsta povrća i voća svaki dan. Kod glavnog obroka nastojte imati barem 1/3 tanjura napunjenu zelenim, lisnatim povrćem (špinat, kelj, blitva, salata). Uživajte u pripremi što raznovrsnijih namirnica.

Pokušajte redovito tijekom dana unositi hranu počevši od zajutarka i doručka. Uvijek se preporučaju mali i česti obroci. Razlog tome je da prilikom liječenja, osobe često imaju tegobe sa unošenjem hrane, smanjenim pražnjenjem želuca i sporijom probavom, stoga su mali, ali česti obroci najbolji izbor.

Hrana treba biti dobro kuhana. Neka namirnice biljnog podrijetla budu osnova vaše prehrane. Konzumirajte različite vrste žitarica, mahunarki i ostalog povrća, voća, sjemenke, začine itd.

Birajte kvalitetne namirnice životinjskog podrijetla i one koje imaju manju energetsku gustoću (manje od 125 Kcal/ 100g namirnice). Ograničite unos crvenog mesa i kada god je moguće birajte svježe meso peradi i ribu, radije nego mesne i riblje prerađevine. Izbjegavajte sirovu ribu, nepasterizirane sireve i neoprano voće i povrće.

Konzumirajte ribu barem dva puta tjedno, posebno masne ribe hladnih mora koje su izvor omega 3 masnih kiselina

Ograničite unos hrane i pića bogatih šećerom. Ograničite unos soli i alkohola. Pijte dovoljne količine tekućine tj. 6-8 čaša vode, čaja ili drugih nezaslađenih napitaka

Preporuča se uvijek uzimati prehranu na usta, osim kod poteškoća pri gutanju i bolnih afti.

Hranu koja izaziva mučnine izbjegavajte.

Dodatke prehrani uzimati nakon savjetovanja sa liječnikom.

Koliko je moguće, imajte redovnu tjelesnu aktivnost.

Može li pomoći prehrana bez šećera, ketogena dijeta i gladovanje?

Mnogi oboljeli razmišljaju uvesti eksperimentalnu metodu prehrane s ciljem izliječenja. Obično se radi o drastičnim promjenama u prehrani od kojih neke imaju smisla, a neke mogu biti itekako štetne. Primjerice, izbacivanjem šećera iz prehrane u neku ruku možemo profitirati. Svakako konzumiramo previše dodanog šećera u prehrani, a također poznato je kako se povišene razine inzulina povezuju s lošijom prognozom malignih bolesti.

Raspoloživost glukoze ima moguć utjecaj na rast tumora, stoga je oprez sa dodanim šećerom opravdan. Međutim, gladovanje, sniženje energetskog unosa i unos isključivo sokova od voća i povrća svakako nije preporučljivo.

S druge strane, ketogena dijeta iako vrlo rigorozna i ekstremna po naravi našla je svoju primjenu kao potporna terapija kod glioblastoma uz kemoterapiju i zračenje.

Što jesti prije same kemoterapije?

Lagana hrana podijeljena u više manjih obroka se pokazala kao najbolji prehrambeni izbor na sam dan kemoterapije. Poželjno je i izbjegavati začinjenu hranu i obroke bogate masnoćama, pa je kao lagane obroke najbolje birati primjerice:

  • Jogurt
  • Voće i sir (ali ne s plemenitim plijesnima!)
  • Pileća juha s ukuhanom rižom
  • Tost s poširanim jajetom
  • Krekeri s malo maslaca od badema

Mnogi su bolesnici skloni postiti nekoliko dana prije i poslije same terapije. Razlog djelomično leži u manjku apetita, no dobrim dijelom se krije u činjenici da je post u internetskim zajednicama propagiran kao način smanjenja „toksičnosti“ same terapije. Unatoč popularnosti ove prakse, kliničke studije koje potvrđuju sigurnost i učinkovitost posta uz kemoterapiju, iako obećavajuće, su tek u začecima. Mnoga pitanja na ovu temu još nemaju odgovora, stoga je stav struke da u ovom trenutku, ne možemo preporučiti post uz terapiju, i to osobito kod već pothranjenih bolesnika.

Prehrana u danima nakon kemoterapije

U ovom periodu je, unatoč mogućim nuspojavama, važno redovito jesti i birati namirnice koje osiguravaju dovoljno kalorija i osobito proteina kako bi pomogli oporavak. Mnogi će oboljeli, ukoliko nastupe nuspojave poput promjene okusa ili apetita, prvo izbaciti upravo proteinske namirnice, što je, iz nutritivne perspektive, velika greška. Osvijestite koliko su oni važni i kada je vrijeme za jelo, prvo pojedite nekoliko zalogaja proteinima bogate namirnice, a tek onda ostalo. Na taj ćete način, čak i ako se brzo zasitite i ne možete više jesti, pojesti barem malo toliko važnih proteina.

Evo nekoliko primjera praktičnih i brzih izvora proteina:

  • Tuna ili sardine iz konzerve
  • Tvrdo kuhana jaja
  • Orašasti plodovi i sjemenke, te maslaci od njih
  • Hummus
  • Konzervirani grah
  • Grčki jogurt
  • Proteinski prah kao dodatak juhama, smoothijima, pire krumpiru i sl.

U danima nakon kemoterapije, vaše tijelo ne treba samo obilje proteina, već i kalorija pa ovo nije period za suzdržavanje od unosa masti. Dodajte maslinovo ulje, avokado, sjemenke, ghee, maslac i sir jelima kako bi povećali energetsku vrijednost obroka. Ovo je i vrijeme kada je shake na bazi punomasnog mlijeka sasvim opravdan u prehrani. Kada prođe kritično razdoblje polako se možete vratiti na prehranu s obiljem voća, povrća, nemasnih izvora proteina i zdravih masnoća.

Iznimno je važno u ovom periodu redovito unositi i dovoljno tekućine kako bi prevenirali dehidraciju i uklonili nusprodukte kemoterapije – voda je tu najbolji izbor, no možete posegnuti i za sokom od jabuke, bistrim juhama od kostiju, biljnim čajevima, osobito čajem od đumbira i mente. Tekućinu pijte između obroka, ne za vrijeme, jer znaju zasititi i time smanjiti unos hrane potrebne za oporavak.

Što izbjegavati za vrijeme kemoterapije?

Iako literatura ne daje previše uvida u ovu tematiku, mnogi stručnjaci savjetuju kako je za vrijeme kemoterapije poželjno izbjegavati grejp i sok od grejpa zbog potencijalnih interakcija s kemoterapeuticima. Slično vrijedi i za ljekovito bilje poput echinacee, ginsenga, sikavice, gospine trave te češnjak zbog čega je uvijek prije posezanja za dodacima prehrani potrebno posavjetovati se sa stručnom osobom.

I za kraj, dok ste na kemoterapiji morate obratiti posebnu pozornost tome da je hrana zdravstveno ispravna. Svakako temeljito kuhajte hranu i izbjegavajte nepasterizirane mliječne proizvode, sireve s plemenitim plijesnima, sirovu ribu kao i hranu koja sadrži sirova jaja. Ostatke hrane možete čuvati u hladnjaku 2-3 dana te podgrijati samo jednom.

Kako se boriti s nuspojavama terapije?

Svi oblici onkološke terapije donose nuspojave. Najpoznatije nuspojave su mučnina i povraćanje uslijed kemoterapije, međutim, mogu se pojaviti i simptomi poput konstipacije, smanjene produkcije sline, ranice u ustima zbog oštećenog mukoznog tkiva i mnogi drugi. Mučninu i povraćanje ublažit će manji suhi obrok prije same kemoterapije, a savjetuje se nastaviti tijekom dana s unosom suhe hrane poput krekera, štapića i tosta. Izbjegavati masnu i začinjenu hranu i jake mirise, a od tekućine se preporuča bistra juha, sportski napitci i voda. Kod radioterapije javljaju se promjene u okusu, a čak i male količine radijacije izazivaju promjene. Bolesnici često hranu opisuju kao gorkog i metalnog okusa, a moguće su promjene u preferencijama. Pa tako hrana koja oboljelima prije nije bila ukusna, može postati poželjna, a savjetuje se konzumirati đumbir, nar i začine poput ružmarina, metvice i origana.

Dodaci prehrani

Jedinstvenih preporuka oko unosa dodataka prehrani kod karcinoma nema, međutim, glavno je pravilo odabrati one dodatke prehrani koji imaju kliničke dokaze o učinkovitosti i koji neće ulaziti u interakciju s onkološkom terapijom. Onkološkim bolesnicima savjetuje se unositi omega- 3 masnu kiselinu EPA u količini od otprilike 2 g dnevno. EPA djeluje protuupalno i može pomoći smanjiti gubitak kilograma karakterističan za karcinom, a može se unijeti putem specijalnih oralnih enteralnih pripravaka. Također, jedan od korisnih dodataka prehrani tijekom onkološke terapije je i vitamin D.

Ovdje možete preuzeti prehranu za onkološke bolesnike.

Zaključak
Svakako je ključno da oboljeli od malignih bolesti dobiju što više informacija o tome kako poboljšati prehranu tijekom i nakon terapije, a u tome im može pomoći portal nijeFRKA.hr gdje na jednom mjestu mogu dobiti provjerene, primjenjive i praktične savjete vezane za prehranu i odgovore na najčešća pitanja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *