Prehrana za dijabetičare

Prehrana za dijabetičare

Savjeti o prehrani

Prehrambene smjernice za dijabetičare predstavljaju univerzalne principe pravilne prehrane koji vrijede za opću populaciju. Međutim, dijabetičari ih se moraju strogo pridržavati, bez većih odstupanja od zadanog broja, veličine i rasporeda dnevnih obroka koji su prilagođeni vrijednostima glukoze u krvi.

Iako je prvi korak u sprječavanju komplikacija ovog poremećaja izbjegavanje šećera i nezdravih namirnica, prehrana za dijabetičare ne mora biti bezukusna i jednolična. Potrebno je samo dobro upoznati namirnice koje konzumiramo i promijeniti način prehrane.

Kod oboljelih od dijabetesa tip 1 obroci se moraju uskladiti s vrstom i dozama inzulina te s vrijednostima glukoze u krvi. Kod oboljelih od dijabetesa tip 2 obroci se planiraju s obzirom na trenutačnu i ciljanu tjelesnu masu, eventualno uzimanje hipoglikemika te razinu glukoze u krvi.

Adekvatnom prehranom uvelike možemo utjecati na prevenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu koji se obično javlja kod pretilih osoba nakon 40. godine života. Takozvana “dijabetička dijeta” koju liječnik pripisuje pacijentu nakon što se ustanovi da je kod njega došlo do javljanja ove bolesti, predstavlja onu “idealnu prehranu” kakvu bismo svi morali provoditi čitav život. Jer dijabetička dijeta je regulirana, izbalansirana prehrana kojom se želi spriječiti hiperglikemija i regulirati metabolizam masti i glukoze. Preporučljivi omjeri odnosa proteina, ugljikohidrata i masti kod ove prehrane iznose 10-15%:55-60%:25-30%.

Pravilan način ishrane kod dijabetesa

Važno je znati što jesti, ali još je važnije znati kako i kada jesti.
Kako biste omogućili organizmu da konzumirane namirnice iskoristi na najbolji i neškodljivi način, držite se sljedećih pravila:

Prehranu rasporedite u pet manjih obroka dnevno.
Ne preskačite doručak.
Objedujte svaki dan u isto vrijeme.
Svaki dan pojedite barem 5 jedinica voća i povrća.
Izbjegavajte meso, posebno prženo i pečeno.
Pijte mnogo vode.
Ne koristite duhanske proizvode i alkohol.
Izbjegavajte slatkiše i grickalice svih vrsta.

2011. godine u časopisu Medix objavljene su Hrvatske smjernice za liječenje dijabetesa. Preporuča se davati prednost unosu ugljikohidrata iz voća, povrća, integralnih žitarica, leguminoza i niskomasnog mlijeka te unosu složenih ugljikohidrata, odnosno ugljikohidrata koji ne uzrokuju nagli skok koncentracije glukoze u krvi nakon njihove konzumacije.

Kreirajte vlastiti plan prehrane

Brojni stručnjaci za dijabetes i nutricionisti izdvajaju 4 zdrave hranjive tvari (vlakana, omega3 masne kiseline, kalcij i vitamin D) koje su važne u prehrani dijabetičara.

Mediteranska prehrana

Desetljećima se tradicionalna mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima i ribom, a siromašna mesnim proizvodima povezuje sa zaštitom od srčano-žilnih bolesti. Posljednjih godina ima sve više istraživanja koja ukazuju na to da je ona ujedno odličan model za prevenciju dijabetesa tipa 2. Preporučuje se i kao dijeta za mršavljenje te održanje poželjne tjelesne mase. Štoviše, zbog ohrabrujućih blagotvornih djelovanja, mediteranska prehrana danas se smatra zlatnim standardom i u dijetoterapiji dijabetesa i kod kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da su visok unos prehrambenih vlakana, brojnih biološki aktivnih biljnih spojeva i jednostruko nezasićenih biljnih masti zaslužni za zaštitno djelovanje mediteranske prehrane.

Od različitih vrsta masti dijabetičarima se preporučuje unositi jednostruko (ekstra djevičansko maslinovo ulje, ulje repice, avokado) i višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3 iz plave ribe, biranih biljnih ulja, sjemenki i orašastih plodova).
Unos zasićenih masnih kiselina iz životinjskih izvora treba ograničiti na 7% ukupnog dnevnog unosa zbog njihova štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav. Unos trans masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti.

Najveću pažnju treba poklanjati količini i kakvoći ugljikohidrata, U pravilu treba birati ugljikohidratne namirnice s niskim glikemijskim indeksom, cjelovite žitarice i općenito namirnice s visokim udjelom vlakana. U dijabetičkoj dijeti malo je prostora za slastice, konzumni šećer i konditorske proizvode. Njih je najbolje u potpunosti izbaciti iz prehrane i zamijeniti ih zdravim desertima temeljenim na voću i cjelovitim žitaricama.

Iako se osobama s dijabetesom preporučuje dnevne potrebe za proteinima uzimati iz povrća, one se mogu namiriti i kroz mesne namirnice, ali pažljivo odabrane i zdravo pripremljene. Riba i plodovi mora jedan su od najzdravijih izbora bogatih proteinima.

Preporučene proteinske namirnice:

orašasti plodovi, kao što su lješnjaci, bademi i orasi,
grahorice, poput graha, graška, boba, leće, slanutka, mahuna,
tofu,
riba i plodovi mora,
bijelo meso peradi bez kože,
bjelanjak iz jaja.

Loše proteinske namirnice:

prženo i pečeno meso ili riba,
crveno meso bogato mastima, kao što su rebarca,
prerađeni i suhomesnati proizvodi,
perad s kožom.

Začinite hranu…

Namirnice koje mogu koristiti dijabetičarima su začini poput cimeta i kurkume koje mogu pomoći uravnotežiti razinu šećera u krvi. U prehrani dijabetičara blagotvorne su i druge namirnice poput chia sjemenki, čičoke, mahunarki, zobi i cjelovitih žitarica te prirodnog sladila stevije.

Sol i alkohol treba znatno ograničiti u prehrani dijabetičara. Povećan unos natrija putem soli (više od 5 g soli na dan) može povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i latentnog autoimunog dijabetesa odraslih osoba (LADA).

Preporuke za unos alkohola kod oboljelih od šećerne bolesti jednake su preporukama za opću populaciju. Ne preporučuje se više od jednog pića na dan za žene i dva pića na dan za muškarce. Kod oboljelih od šećerne bolesti alkohol dovodi do povećanog rizika za hipoglikemiju osobito ako su na terapiji inzulinom ili stimulatorima sekrecije inzulina.

Mliječni proizvodi

Mliječne proizvode treba konzumirati vrlo umjereno i s velikim oprezom prema mastima. Uvijek birajte proizvode sa što manjim udjelom masti i izbjegavajte procesuirane proizvode.

Preporučene mliječne namirnice:

svježe obrano mlijeko,
jogurti s manje od 1% mliječne masti,
svježi i bijeli sirevi s malo udjela mliječne masti,
bezmasno vrhnje.

Loše namirnice:

trajno mlijeko,
trajni sirevi s mnogo mliječne masti,
mliječni proizvodi poput pudinga.

Primjer tjednog jelovnika

Svaki dan svoj jelovnik možete obogatiti s dvije velike žlice maslinova ulja i žlica bućinog ulja kojima možete začiniti hranu po želji.

Za doručak možete uzeti mlijeko s najmanjim sadržajem mliječne masti i kavu od miješavine ječma i cikorije. Koristite za doručak i ostale obroke rižine pahuljice (kruh od riže) kao zamjenu za kruh ili šnitu integralnog kruha sa sjemenkama.
Za međuobrok odaberite jabuku, kivi ili mrkvu ili neki fermentirani mliječni proizvod.
Kao noćni obrok uzmite čaj od naranče i cimeta i pojedite dva keksa za dijabetičare.

RUČAK

Ponedjeljak

salata od divlje rige, breskve, jabuke i kus-kus i proso (200 g); integralni kruh (50 g); oligomineralna voda

Utorak

karfiol s inćunima (mariniranim 70 g); popečci od prosa (100 g); naranča

Srijeda

integralna riža s račićima (70 g); kuhana blitva (150 g); voćni kup s šumskim voćem bez sladila; oligomineralna voda s magnezijem

Četvratk

tikvice na žaru (70 g); zrnati sir (50 g); rižin kruh (60 g), puding od vanilije; oligomineralna voda s magnezijem

Petak

juha od purećih vratova s rižom (30 g); salata od cikle i celera (150 g); integralna kiflica; oligomineralna voda s magnezijem

Subota

integralni špageti s umakom od rajčice (70 g); kuhani poriluk (100 g); šaka badema

Nedjelja

puretina na žaru (150 g), grah-salata s kupusom (100 g); integralna pogačica od jogurta s cimetom i orasima; oligomineralna voda s magnezijem

VEČERA

Ponedjeljak

mozzarela (50 g) i tuna (50 g); kuhana blitva na salatu (200 g), rižina pogačica (50 g); čaj od cikorije

Utorak

varivo od kelja, korijena celera, mrkve i peršina (sve po 30 g); piletina na žaru (80 g); zelena salata (100 g); integralni kruh (50 g); oligomineralna voda s magnezijem

Srijeda

inćuni u pećnici (150 g); zeleni radič (100 g); integralni kruh (50 g); čaj od ružmarina

Četvrtak

varivo s kupusom (30 g integralne tjestenine i 150 g kupusa); piletina pečena u pećnici (120 g); kuhane mahune (100 g); integralni kruh (60 g); čaj od koprive

Petak

krumpir kuhan u ljusci (80 g); brancin na žaru (150 g); kompot od jabuke zaslađen voćnim šećerom (80 g); čaj od naranče s cimetom

Subota

pileća juha s razmućenim jajetom; miješana salata od matovilca i endivije (100 g); integralno pecivo sa sezamom (60 g); čaša soka od naranče

Nedjelja

varivo od brokule (30 g) i leće (50 g); paprike, tikvice i patlidžani sa žara (200 g); oligomineralna voda s magnezijem

Autorica tjedne prehrane: Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *