Uz stresan način života poremećaj erekcije mogu nastupiti u muškaraca koji neredovito jedu i kod kojih općenito prvi pravi obrok predstavlja večernji obrok.
Muškarci kod kojih je prisutan poremećaj u prehrani, odnosno oni kod kojih se ne javlja osjećaj sitosti pa nekontrolirano uzimaju ogromne količine hrane, odnosno oni koje sasvim odbijaju hranu dovodeći se na neki način do stanja koje graniči s anoreksijom, sasvim sigurno imaju i odgovarajuće smetnje u svom spolnom životu. Stoga je jedan zdrav stav prema prehrani koji dozvoljava samo povremeno odstupanje od zacrtanih normi, te umjerena, ali redovita tjelesna aktivnost, dobar recept za uredan seksualni život.
Užici u jelu, definitivno su povezani s užicima u našem intimnom životu. Kada govorimo o odnosu hrana-ljubav nezaobilazno moramo obuhvatiti tu vezu iz nekoliko različitih pogleda i sagledati je u svoj svojoj složenosti. Svima je dobro poznata ona pučka izjava da ljubav ide kroz želudac i koliko god nekima bilo drago, a drugima žao, moramo priznati da je ta izjava u najvećem broju slučajeva točna. Izgleda da intimni život osoba koji su na neki način robovi svakojakih dijeta za mršavljenje, prolazi kroz brojne krize koje su više ili manje izražene ovisno o tome koliko si određena osoba podvrgnuta dijeti može priuštiti hrane u pojedinom razdoblju.
Znanstveno je dokazano da proporcionalno sa smanjenjem postotka tjelesne količine masti prilikom provođenja dijeta, dolazi i do smanjene potrebe za intimnošću. Postoji razumno, biokemijsko objašnjenje zbog čega dolazi do te pojave. Kao posljedica smanjenog unosa masti, tijekom dužeg vremenskog razdoblja, naročito u vrijeme provođenja tzv. “bez masnih režima prehrane”, dolazi do značajog smanjenja sinteze hormona testosterona u našem organizmu. To je jedan od najvažnijih hormona u lancu stvaranja želje i zadovoljstva.
Jedno istraživanje provedeno u Engleskoj, pokazalo je da se lučenje oksitocina, hormona usko povezanog sa spolnošću, povećava ako se jede u ugodnom društvu i u opuštenoj atmosferi. Nije svejedno što izabrati ili ponuditi za jelo u ovakvim prilikama. Većina ljudi često se opredjeljuje za rakove, školjke i općenito plodove mora. Zasigurno je jedan od razloga i taj što su ovi proizvodi široko cijenjeni i stoga predstavljaju na neki način poklon i zahvalnost onome kome se serviraju. Međutim, kada s biokemijskog gledišta promotrimo te namirnice, vidjet ćemo u svima njima nešto zajedničko, a to su: visokovrijedne esencijalne aminokiseline, poput arginina, pojedine rijetke masne kiseline iz skupine višestruko nezasićenih masnih kiselina (naročito omega-3) i možda najvažniji od sviju je oligoelement cink, koji uvelike utječe na spolnu moć.
Koje namirnice jesti?
Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice, u čemu će vam pomoći sljedeći popis namirnica koje se preporučuju, odnosno onih koje treba izbjegavati pri određenim bolestima ili zdravstvenim stanjima.
Hrana koju treba jesti:
- Bakalar
- Bijelo meso
- Češnjak
- Čili-paprika
- Čokolada
- Gljive
- Jabuka
- Jaja
- Kamenice
- Kopriva
- Krumpir
- Kukuruz
- Luk
- Morski plodovi
- Ocat
- Palenta
- Rafinirana riža
- Riba – općenito
- Šparoga
- Sušeno voće
- Tjestenina
- Začini
Hrana koju ne treba jesti:
- Alkohol
- Grickalice
- Kocka za juhu
- Konzervirani proizvodi
- Loj i mast
- Suhomesnati proizvodi
Primjer tjednog jelovnika
Svaki je dan predviđeno je korištenje dvije žličice maslinova ulja i jedna žica bučina ulja.
Za doručak pojedite orahe s bananom, žlicom meda od bagrema i pola jogurta i u to dodajte lanene sjemenke. Popijte šalicu Kneippove kave s mlijekom. Kao međuobrok koristite energetske prutiće od integralnih žitarica, poslije podne nemasni jogurt i voće.
| Dan | Ručak | Večera |
| Ponedjeljak | špageti s umakom od rajčica (70 g); gljive sa žara (80 g); kuhani kukuruz i mrkva za salatu (150 g); integralni kruh (60 g); čaša oligomineralne vode | pileća juha s mesom i rižom; miješana salata od radiča i endivije (200 g); kukuruzni kruh (60 g); čaj od mente |
| Utorak | juha od luka (100 g) i piletina na žaru (70 g); kuhane bijele šparoge sa šafranom i majonezom (100 g); jabuka; šalica čaja matičnjaka | musaka s patlidžanima (150 g); zelena salata, raženi kruh (80 g); šnita ananasa, čaj od lipe |
| Srijeda | varivo od mrkve i leće (150 g); salata od radiča (70 g), čokoladna torta (80 g); oligomineralna voda | puretina na žaru (150 g); kuhani kiseli kupus (100 g), miješana salata, sušeno voće, čaj od kadulje |
| Četvrtak | zapečeni karfiol sa sirom (150 g); salata od matovilca i rige (100 g), kruh sa suncokretovim sjemenkama (80 g), banana u sirupu od javora | kamenice i školjke na buzaru (150 g); kuhani krumpir (100g); kuhana blitva (150 g); miješani kruh (80 g); grožđe, čaj od koprive |
| Petak | rižoto s crvenim radičem i crnim vinom (100 g); brokule kuhane na pari na salatu (100 g); integralni kruh (60 g), trešnje | oslić pečen u pećnici (120 g); kuhana kopriva za salatu (200 g); integralni kruh (60 g); čaša tople čokolade |
| Subota | rolana pureća prsa u umaku od limuna (100 g), palenta i povrće na žaru (150 g), koromač na salatu posut ljutom paprikom, sladoled od čokolade; čaša pjenušca | pastrva na žaru (150 g); gljive u umaku od crnog vina (80 g); raženi kruh (80 g); jabuka, čaša soka od naranče |
| Nedjelja | krastavci s vrhnjem (150 g); pečena piletina (100 g); krafi u umaku od naranče s orasima, čaša crnog vina | svježi kravlji sir (100 g); kuhano jaje i kuhana blitva (80 g); šaka brazilskih oraščića, oligomineralna voda s multivitaminima |
Preuzeto sa www.plivazdravlje.hr
