Prestanak pušenja

Prestanak pušenja – kako si pomoći

Korisni savjeti

Jednom je netko rekao; “pušenje je samoubojstvo na rate” i to je živa istina. Samo, što nije samo smrt u pitanju nego i cijeli niz zdravstvenih problema koji prethode vrlo potencijalnom “blažem” ili “gorem” obliku smrti.

Pušenje je vrlo štetna aktivnost jer dolazi do oslobađanja tisuća kemikalija u tijelo, a rezultat je ne samo oštećenje pluća nego i drugih organa. Bez obzira na količinu popušenih cigareta i na dužinu pušenja, nakon prestanka pušenja u tijelu uvijek mogu nastati pozitivni pomaci te stoga nikad nije kasno prestati pušiti.

Utjecaj pušenja na zdravlje

Pušenje je udisanje dima zapaljenog duhanskog lišća u cigari (umotanog u duhanov list), cigarilli (tanka cigara), cigareti (umotanog u papir) ili pomoću lule. To stanje organizma koje nastaje kao posljedica fiziološke i psihološke ovisnosti o nikotinu oduzima zdravlje, ljepotu, slobodu i novac.

Pušač je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) svatko tko popuši barem jednu cigaretu tjedno. Većina pušača počinje pušiti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Procjenjuje se da puši oko 20% adolescenata u SAD-u, a u Hrvatskoj do 23%. Generalno govoreći, cigarete su najprodavaniji proizvod u svijetu.

Pušenje cigareta je izgaranje duhana pri temperaturi od oko 900 stupnjeva Celzijevih, a dim cigarete sadrži oko 4000 različitih tvari. Pri izgaranju duhana na toj temperaturi nastaju nestabilne molekule s mnoštvom slobodnih radikala koji se neselektivno spajaju s drugim molekulama u blizini te posljedično oštećuju tkivo. Najprije se u slini smanjuje količina obrambenog imunoglobulina IgA. Oštećuje se mukocilijarni respiratorni epitel, povećava se količina sluzi te se nakupljaju upalne stanice na sluznici dišnih putova.

Povećava se i količina enzima koji razaraju elastično plućno tkivo. Tako pluća pušača postaju nezaštićena, a što pušenje dulje traje, to je dim cigarete sve štetniji, a imunosni odgovor sve slabiji. Kod pušača je značajno češći kronični bronhitis i emfizem (kronična opstruktivna plućna bolest – KOPB) koji karakterizira kašalj, iskašljavanje, otežano disanje zbog suženja bronha, kao i trajni i nepovratni gubitak plućne funkcije s posljedicama za cijeli organizam.

Rizik od raka bronha kod pušača koji puši 20 cigareta dnevno kroz 40 godina je 60 puta veći nego kod nepušača, a rizik od nastanka raka bronha kod pušača i nepušača izjednačuje se tek nakon 15 godina nepušenja (a moguće nikada u potpunosti). Također je poznato da žene imaju 1,5 puta veći rizik obolijevanja za istu izloženost dimu cigarete, odnosno da su žene osjetljivije na štetne učinke dima cigarete nego muškarci.

Pasivno pušenje

Pasivno izlaganje dimu cigareta (pušenje “iz druge ruke”, okolišno pušenje) ima ozbiljne utjecaje na djecu i odrasle. Opasnosti za novorođenčad, dojenčad i djecu su niska porođajna težina, SIDS, astma i druge srodne bolesti pluća te upala srednjeg uha. Djeca izložena dimu cigareta zbog bolesti izostaju iz škole više od djece koja mu nisu izložena.

Požari nastali zbog pušenja uzrok su smrti 80–ero djece svake godine, a ozlijeđenih ostaje još gotovo 300 njih; oni su vodeći uzrok smrti od nenamjernih požara u SAD–u. Procjenjuje se kako liječenje djece od bolesti povezanih s pušenjem košta 4,6 milijardi $/god. Osim toga, 43.000 djece svake godine gubi jednog ili oba skrbnika koji umiru od bolesti vezanih za pušenje.

Izlaganje je u odraslih povezano s istim malignim, respiratornim i kardiovaskularnim bolestima koje prijete i aktivnim pušačima. Procjenjuje se kako je u SAD–u pasivno pušenje uzrokom sveukupno 50.000–60.000 smrtnih slučajeva godišnje. Ove činjenice su navele 6 saveznih država SAD–a da zabrane pušenje na radnom mjestu, s namjerom da zaštite zdravlje radnika i drugih od nezavisnih opasnosti okolišnog pušenja.

Priprema za prestanak pušenja

U procesu kako prestati pušiti najvažnija je naravno motivacija. Motivacija će vam pomoći u trenucima kada će biti teško i kada ćete htjeti odustati. Prije nego krenete u proces odvikavanja od pušenja, važno je da učinite sljedeće: Budite pozitivni oko prestanka pušenja, umjesto da sami sebe plašite negativnim stvarima koje pušenje donosi, radije razmislite o pozitivnim učincima koje vam prestanak pušenja donosi. Napravite svoju listu razloga zašto želite prestati pušiti, svaku večer prije spavanja i ujutro nakon buđenja pročitajte listu i krenite u osvajanje novog dana.

Nemojte na listu staviti samo zdravstvene razloge, stavite također i ugrubo računicu koja će vam pokazati iznos novaca kojeg ćete uštedjeti. Također razmislite o tome kako bi bilo lijepo da nema više onog mirisa dima od cigarete. Najvažnije od svega, postavite si datum za prestanak pušenja i držite ga se. Datum može biti vama neki bitan datum, ili svoju odluku možete donijeti na dan 31. svibnja kada se obilježava Svjetski dan nepušenja. Kako prestati pušiti nije lagan proces, i važno je naglasiti da morate biti realni u svojim očekivanjima.

Evo par stvari koje morate imati na pameti tijekom odvikavanja: Prestanak pušenja nije lagan proces, no isto tako nije nemoguć Simptomi koje donosi prestanak pušenja su neugodi, ali oni su privremeni i nestaju najkasnije za dva tjedna. Prvi tjedan će biti najteži, naoružajte se snagom volje i raznim aktivnostima koje će vam pomoći da ne razmišljate o cigareti. prva tri mjeseca su najkritičnija, mnogi se vrate pušenju upravo u navedenom vremenskom razdoblju. Imajte na umu da možda nećete odmah uspjeti iz prve, mnogi bivši ovisnici o pušenju su pokušavali par puta dok nisu uspjeli.

Koraci za prestanak pušenja

Ovi koraci će vam pomoći u prestanku pušenja, ali ne zaboravite da ne postoji čarobni štapić koji će ovaj problem riješiti. Želja koju imate je ono o čemu ovisi uspješan rezultat.

  1. ODREDITE DATUM ZA PRESTANAK PUŠENJA
    Izbjegavajte da to bude previše optimistična varijanta datuma (npr. ne možete prestati pušiti godinama, ali odjednom si kažete prestat ću od sljedećeg ponedjeljka) ili da to bude datum koji je ionako stresan iz nekog razloga…

Također, izbjegavajte prestanak pušenja i npr. početak dijete istovremeno… Do tog datuma, kad želite prestati pušiti, “dogovorite” se sami sa sobom hoćete li pušiti normalnu količinu cigareta ili ćete se polako “opraštati” s tom navikom tako da smanjujete, a na točan datum prestanete potpuno i sl. Nema pravila; vi ih prilagodite tako da pašu vama i da povećate šansu da ćete uspjeti. Pušite godinama, kraj ne mora biti sad u idućim danima, ali se potrudite da odluka bude ozbiljna i prestanak – konačan.

  1. OSIGURAJTE SI PODRŠKU OKOLINE
    Najavite svoju odluku članovima obitelji ili prijateljima ako mislite da će vam trebati podrška i zatražite ih da vam je pruže. Razgovarajte s liječnikom obiteljske medicine o načinima suočavanja s krizama, raspitajte se o podršci putem telefona ili se uključite u neki stručni program poput Škole nepušenja.

3. PLANIRAJTE “ZAMJENSKE RADNJE”
Računajte da će prvi dani biti teški jer će vam cigareta nedostajati. Osmislite unaprijed nešto što ćete raditi kad ne pušite – zdrave „grickalice”, predmeti koje možete držati u rukama, igrice, ručni rad i sl. Važno je da vas jaka potreba za imanjem nečega u rukama ne iznenadi jer biste u nekom trenutku mogli posegnuti za cigaretom. Ovako ćete biti spremni da činite nešto drugo.

  1. ZNAJTE ŠTO VAS „IZAZIVA” DA PUŠITE
    Pripremite se na situacije u kojima postoje “okidači” vaše želje da pušite cigarete. Osmislite strategije za prevladavanje tih situacija (što ćete raditi, kako se suočiti ili kako ih izbjeći). Jedan od boljih savjeta jest – imitirajte sve što rade nepušači u tim izazovnim situacijama; može vam odvratiti pažnju dok se suočavate sa žudnjom, ali će i pomoći da vidite kako se te situacije mogu svladati bez cigarete i kako izgleda kad se osoba suočava bez pušenja cigareta.

5. OSIGURAJTE SI OKOLINU BEZ PROIZVODA POVEZANIH S PUŠENJEM
U ranim fazama odvikavanja biti izložen proizvodima koji nas podsjećaju na cigaretu ili sama cigareta djeluje kao otegotna okolnost u procesu odvikavanja. Iskustvo pokazuje da, ako imate cigarete pri ruci, u izazovnim situacijama velika je šansa da ćete pokleknuti pa nemojte to dopustiti. Bit će dovoljno takvih okidača u okolini koju ne kontrolirate, pa si barem osigurajte da cigareta nema u okolini koju vi kontrolirate.

6. SVLADAVAJTE „KRIZU” PO „KRIZU”
Bez velikih planova. Ne gledajte predaleko u budućnost računajući na prestanak žudnje za cigaretama. U sadašnjosti ćete još neko vrijeme žudjeti za njima i to može dovesti do osjećaja kako vam ne ide tako dobro kako biste željeli te možete odustati.

U početku svaka kriza traje 3-5 minuta. Za to vrijeme radite nešto drugo, popijte čašu vode, telefonirajte. Nakon nekoliko minuta je lakše.

7. POKLEKNULI STE? NE ODUSTAJTE!
Jedan krivi trenutak ili nekoliko cigareta koje su vam “skliznule” dok ste prolazili kroz neku krizu NE ZNAČI da ste opet počeli pušiti. Računajte na to da će se nekad dogoditi da pokleknete. Važno je brzo i odmah se vratiti u ritam nepušenja i onoga što ste činili netom prije krize. Nekoliko popušenih cigareta ne mora biti razlog za prestanak i na to treba računati. Budite blagi prema sebi ako ne uspijete iz prve. Za potpuni prestanak ponekad je potrebno više pokušaja, važno je da ne odustanete.

8. NE MOŽETE SAMI? UKLJUČITE SE U ŠKOLU NEPUŠENJA
Pokazalo se kako se od cigarete lakše odvikavamo kada to činimo u društvu drugih osoba s istim problemom. Savjetujte se sa svojim obiteljskim liječnikom i uključite se u neki od stručnih programa odvikavanja od pušenja. Ili se obratite Školi nepušenja u zakladi “Hrvatska kuća disanja”.

Lijekovi za prestanak pušenja

Lijekovi koji su se pokazali učinkovitima i bezopasnima za prestanak pušenja su bupropion SR i nikotin (u obliku žvakaće gume, pastila, inhalacije, nosnog raspršivača ili flastera). Neki dokazi ukazuju kako je bupropion učinkovitiji nego nadomještanje nikotina. U obliku monoterapije, svi su pripravci nikotina jednako učinkoviti, no kombinacijom nikotinskog flastera i žvakaće gume ili nosnog raspršivača dugotrajna se apstinencija produljava u usporedbi s primjenom samo jednog oblika terapije. Učinkoviti lijek drugog izbora alternativnog liječenja pušača s depresijom može biti nortriptilin u dozi od 25–75 mg PO prije spavanja. Učinkovit je i vareniklin, parcijalni agonist nikotinskih acetilkolinskih receptora (početna doza je 0,5 mg dnevno koja se povećava na 1 mg 2×/dan 8. dana; terapija traje do 6 mjeseci)

op. prev. Izbor lijeka ovisi o kliničarevoj upoznatosti s lijekom, sklonostima bolesnika i prethodnom iskustvu (pozitivnom ili negativnom) te o kontraindikacijama.

Kontraindikacije za primjenu bupropiona su konvulzije u anamnezi, poremećaji prehrane i uzimanje inhibitora MAO u posljednja 2 tjedna. S nadoknadom nikotina treba biti pažljiv u bolesnika s nekim kardiovaskularnim opasnostima (onih u razdoblju od 2 tj. nakon IM, s teškim aritmijama ili teškom anginom pektoris). Nikotinska žvakaća guma je kontraindicirana u bolesnika sa sindromom temporomandibularnog zgloba, a nikotinski flasteri su kontraindicirani u bolesnika s teškom lokalnom preosjetljivošću. Sve ove lijekove treba primjenjivati oprezno, ili uopće ne u trudnica, dojilja i adolescenata, te, jer je moguće toksično djelovanje nikotina a dokaza o povoljnim učincima nema, u bolesnika koji puše <10 cigareta/dan. Ovi lijekovi odgađaju, ali ne sprječavaju dobivanje na težini.

Usprkos dokazanoj učinkovitosti, lijekove za prestanak pušenja rabi <25% pušača koji pokušavaju prestati. Razlozi su niske stope pokrivanja troškova osiguranjem, klinička zabrinutost zbog (bez) opasnosti istovremenog pušenja i nadomještanja nikotina te obeshrabrenost uslijed neuspjelih pokušaja prestanka pušenja u prošlosti.

Načini liječenja pušenja koji se istražuju su cjepivo koje presreće nikotin prije nego što on dospije do specifičnih receptora, i rimonabant, kanabinoidni antagonist CB1 receptora.

Dodatni savjeti

Ne savjetuje se koristiti light tj. “lagane cigarete” jer je mišljenje da je u njima manja količina štetnih sastojaka velika zabluda. One se rade iz nikotina koji se pregrijava a u njega se upuhuje CO2, ugljični monoksid. Također se buše rupe uz filter da se dim pri uvlačenju miješa sa zrakom, ali to dovodi do jačeg uvlačenja te je količina udahnutih štetnih tvari ista. Duhanu se također dodaju razni aditivi, te je tako npr. u SAD-u odobreno oko 500 aditiva za proizvodnju cigareta.

Elektronske cigarete prema sveopćem mišljenju manje su štetne od običnih cigareta. Međutim, uvlačenje bilo kakvog dima u pluća s česticama nikotina i pratećih tvari je nezdravo i štetno. Zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da je njihovo korištenje samo uvod u pušenje pravih duhanskih cigareta – napose kod mladih koji počinju s e-cigaretama a nastavljaju s pravim. Najčešći sastav tekućine za e-cigarete je glicerol, propilen glikol, nikotin i arome. Nadalje, u New Yorku i još nekim dijelovima SAD-a e-cigareta je zabranjena u restoranima, barovima i na radnom mjestu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.