Tajna našeg zdravog probavnog sustava leži u balansu između dobrih i loših bakterija u crijevima. Ako želite biti zdravi morate svakodnevno konzumirati hranu bogatu probioticima ili uzimati dodatke prehrani. Probiotici su, dakle, živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.
U današnje vrijeme imamo, doslovno, “poplavu” preparata za prevenciju i održavanje zdravlja, a preparati probiotika uvjerljivo su među najbrojnijima. Iako otkriveni prije sto godina, probiotici su na važnosti i shvaćanju primjene dobili tek prije nekoliko godina. No, što je bitno znati, kako prepoznati potrebu za probiotikom, kako odabati pravi i kako ga uzimati.
Što su zapravo probiotici?
Probiotici su živi mikroorganizmi koji pospješuju zdravstvene dobrobiti organizma (domaćina) kada su u taj organizam unijeti u dovoljnoj količini. Vrste Lactobacillus i Bifidobacterium su najčešće upotrebljavane, ali tu su i vrsta kvasca Saccharomyces boulardi i neke nepatogene vrste E. coli i Bacillus. U novije vrijeme spominju se još i Clostridium butyricum.
Svaki je probiotik definiran svojim rodom, vrstom i podvrstom te oznakom koja označava specifičan soj, npr. Lactobacillus casei DN-114 001 ili Lactobacillus rhamnosus GG, poznat kao LGG, izoliran je 1983. godine i nosi naziv prema znanstvenicima koji su ga otkrili – Sherwood Gorbach i Barry Goldin.
Korištenje specifičnih definicija pojedinog soja probiotika omogućava njihovo razlikovanje prema djelovanju na određeni zdravstveni učinak, bilo da se radi o učinku na neurološku, imunološku, gastroenterološku aktivnost i sl.
Naš probavni sustav predstavlja složeni sistem u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne vrste kao što su Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, a 1 do 10% crijevne populacije čine neobavezni anaerobi kao što su Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus. Pojam mikrobiota odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji koloniziraju probavni sustav ili druge organe i organske sustave, i ne odnosi se samo na bakterije. Osim njih, u mikrobioti su prisutne i gljivice (kvasci), prabakterije, virusi i protozoe (praživotinje) čineći tako složenu lepezu više od 35.000 različitih vrsta prisutnih u ljudskoj mikrobioti. Poput otiska prsta, tako i mikrobiom jedne osobe ne možemo preslikati na drugu, on je jedinstven i kao takvog ga treba tretirati.
Većina bakterija prisutna je u debelom crijevu s bakterijskom koncentracijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar. Ovo je ujedno jedinica kojom se izražava količina probiotika prisutnih u nekom od mnogih proizvoda na tržištu.
Važnosti probiotika za naše zdravlje pridonosi činjenica da je ukupan broj bakterija u našem mikrobiomu veći od ukupnog broja stanica u našem organizmu.
Koji su povoljni učinci probiotika?
Prema preporukama svjetske zdravstvene organizacija (SZO-a) probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti navedenih dolje:
- Intolerancija laktoze: bakterije mliječne kiseline pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, stoga ingestija probiotika pomaže u intoleranciji laktoze
- Prevencija karcinoma kolona: animalne studije ukazuju na njihov antimutageni učinak, dok su studije na ljudima za sada s proturječnim rezultatima. Međutim, poznat je antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline, smanjujući aktivnost enzima beta – glukoronidaze, a in vitro je dokazana inhibicija rasta nekih tumora, te inhibicija bakterija koje pretvaraju prekarcinogene u karcinogene.
- Sniženje kolesterola dokazano je studijama na životinjama ( za L. acidophilus), prvenstveno smanjujući resorpciju, ali su potrebne opežnije studije na ljudima
- Sniženje krvnog tlaka dokazano je sa nekoliko kliničkih studija, a smatra se da je pad uzrokovan peptidima sličnim ACE-inhibitorima koji se stvaraju za vrijeme fermentacije
- Poboljšavanje imunoloških funkcije: štite od patogena kompetitivnom inhibicijom, povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica. Studije ukazuju da smanjuju učestalost respiratornih infekcija i zubni karijes kod djece, a imaju povoljan učinak na eradikaciju Helicobactera pylori kod peptičkog vrijeda te u prevenciji alergija.
- Prevencija i liječenje proljeva: smanjuju težinu i trajanje rotavirus infekcije kod djece (LGG), a povoljno djeluju na proljeve povezane s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih.
- Smanjenje upale: reguliraju funkciju citokina te imaju povoljan učinak na prevenciju recidiva kod upalne bolesti crijeva
- Povoljan učinak kod iritabilnoga kolona
- Prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa
- Povoljan učinak kod žena s rekurentnim vaginozama
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta) poput:
- Bifidobacterium bifidum
- Bifidobacterium breve
- Bifidobacterium infantis
- Bifidobacterium longum
- Lactobacillus acidophilus
- Lactobacillus casei
- Lactobacillus plantarum
- Lactobacillus reuteri
- Lactobacillus rhamnosus
- Lactobacillus GG
Ostale vrste: Lactococcus, Saccharomyces (probiotički kvasac), Enterococcus. Jogurt-bakterije, ali bez probiotičkog učinka:
- Lactobacillus bulgaricus
- Streptococcus thermophilus
Doziranje i kvaliteta
Doziranje i kvaliteta ovise od proizvođača do proizvođača. Posebnu pozornost važnu za kvalitetu probiotika treba obratiti na održavanje količine živih bakterija u proizvodu označeno kao broj jedinica koje formiraju koloniju (colony-forming units – CFU) do roka valjanosti proizvoda, i to klasificirano kroz nazivlje probiotika navodeći rod, vrstu i podvrstu probiotika. Doza često varira ovisno o soju probiotika krećući se u rasponu od 1 do 10 milijardi CFU po dozi, no doza treba biti deklarirana i utemeljena na dokazanim dobrobitima za ljudsko zdravlje. Budući da su probiotici živi kvalitetan proizvod, treba osigurati da stajanjem na polici ne dolazi do pada ispod deklarirane količine bakterija vezane na učinak koji mu se pripisuje.
- Neki od primjera doziranja:
- Kod akutne dijareje odraslih: Lactobacillus paracasei B 21060 or L. rhamnosus GG 109 CFU, 2 x dnevno ili Saccharomyces boulardii CNCM I-745, vrsta S. cerevisiae 5×109 CFU
- Kod dijareje uzrokovane antibioticima: Lactobacillus acidophilus CL1285 i L. casei (Bio-K+ CL1285) ≥ 1010 CFU ili Lactobacillus rhamnosus GG 1010 CFU 2 x dnevno, Saccharomyces boulardii CNCM I-745 5×109, Lactobacillus reuteri DSM 17938 1 × 108 CFU 2 x dnevno
- Prevencija antibiotikom uzrokovane dijareje u djece: LGG 1–2 × 1010 CFU 1 ili Saccharomyces boulardii 250–500 mg
- Prevencija dječjih kolika: Lactobacillus reuteri DSM 17938 108 CFU, jednom na dan
Primjena probiotika
Većina današnjih probiotika izolirana je iz fermentirane hrane ili iz kolonija zdravog ljudskog organizma. Najzastupljeniji su laktobacili iz fermentirane hrane (bakterije mliječne kiseline) i Bifidobacterium vrste čija se uporaba smatra sigurnom.
Primjena u kliničkim slučajevima:
- Prevencija karcinoma debelog crijeva.
- Prevencija i tretiranje dijareje.
- Prevencija dijareje uzrokovane antibioticima. Probiotike u ovom slučaju treba uzeti sa 2-3 sata odmaka od doze antibotika kako antibiotik ne bi utjecao i na dobre bakterije. Najčešće su korišteni u ovu svrhu LGG, Saccharomyces bulardi, Lactobacilus reuteri. U slučaju korištenja proizvoda koji sadrži S.Bulardi odvajanje konzumacije od antibiotika nije nužno jer se ovdje radi o primjeni pripravka s kvascem, a ne probiotiku.
- Prevencija dijareje uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, često pri uzimanju antibiotika.
- Prevencija dijareje kao posljedica zračenja.
- Eradikcija Helicobacter pylori – uz postojeću antibiotsku terapiju probiotici pomažu u konačnom učinku.
- Povoljan učinak kod crijevnih bolesti tipa Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, sindroma iritabilnog kolona.
- Poboljšanje stanja kod intolerancije na laktozu (mliječni šećer, nepodnošenje mljeka i mliječnih proizvoda). Posebice su ovdje aktivni Streptococcus thermophilus i Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus.
- Nekrotizirajući enterokolitis.
- Prevencija sistemskih infekcija.
Osim navedenih ozbiljnijih zdravstvenih stanja, probiotici povoljno utječu i kod različitih tegoba koje nisu direktno povezane s bolestima gastrointestinalnog trakta.
Ukoliko tražite kvalitetne probiotike, moja preporuka je: https://naturashop.com.hr/81-probiotici
Namirnice bogate dobrim bakterijama
Jogurt
Zasigurno široj javnosti najpoznatiji izvor probiotika je ovaj ukusan mliječni proizvod. Ukoliko baš želite, možete platiti više za jogurt koji sadrži točno određene probiotike, ali dovoljno je konzumirati proizvod na kojem piše da sadrži „aktivne bakterijske kulture“.
Kiseli kupus
Kiseli ili sirovi kupus, bogat je vitaminom C, ali i probioticima bez kojih bi naša probava prestala funkcionirati. Prehrana bogata kiselim kupusom preporuča se osobama koje muče gastrointestinalni problemi, a ne mogu probavljati mliječne proizvode, poput jogurta.
Miso juha
Juha koja se u japanu jede za doručak izvrstan je odabir za početak dana. Miso pasta koja se koristi za pripremu ove niskokalorične juhe, obiluje probioticima i vitaminom B te dragocijenim antioksidantima.
Kefir
Gust, kremast i pikantan poput jogurta kefir sadrži jedinstvene sojeve probiotičkih bakterija, te nekoliko korisnih sorti kvasca.
Kruh s kiselim tijestom
Sljedeći put kada budete pripremali sendvič, obratite pozornost na vrstu kruha koju ste odabrali. Naime, kruh pripremljen od kiselog tijesta sadrži probiotik koji olakšava probavu.
Acidofilno mlijeko
Jedan od najjednostavnijih načina unosa probiotika u organizam je konzumcija ove vrste mlijeka, koje je fermentirano s bakterijama. Mlaćenica je također bogata probioticima.
Tempeh
Pripremljen od fermentirane soje, ova indonezijska namirnica sadrži jednu vrstu prirodnog antibiotika koji pomaže organizmu u borbi protiv određenih bakterija. Tempeh je također bogat proteinima. Izvrsnog je okusa koji podsjeća na dimljene namirnice, orašaste plodove i gljive. Možete ga marinirati i koristiti u jelima umjesto mesa.
Probitike nije potrebno uzimati da bismo bili zdravi, ali sve veći broj dokaza upućuje da oni pomažu u održanju dobrog zdravstvenog stanja, prvenstveno poboljšavajući imunološke funkcije, održavajući normalnu želučano-crijevnu funkciju te prevenirajući infekcije.
Antibiotici ne samo da ubijaju patogene bakterije zbog kojih su i indicirani, već također ubijaju i dobre bakterije u crijevima što često dovodi do proljeva, a probiotici smanjuju mogućnost dobivanja takvih proljeva.
Važno je napomenuti da postoji više različitih sojeva probiotika. Probiotičke prednosti jednog probiotika mogu se potpuno razlikovati od prednosti i svojstava koje ima drugi probiotik.
Određeni sojevi probiotika su podrška imunološkom sustavu, neki su podrška probavi, a neki čak pomažu kod mršavljenja i pravilnog balansa hormona.
Ako želite uzimati probiotike kako bi popravili određeno zdravstveno stanje, vrlo je važno izabrati pravi probiotik koji može pomoći upravo tom zdravstvenom stanju. Također, možete koristiti i što više vrsta probiotičke hrane.
Stvari koje moramo znati kada kupujemo probiotike:
- Kvaliteta proizvođača – kupujte od provjerenih proizvođača s dobrom reputacijom.
- Velik broj bakterija (CFU) – kupujte probiotike koji imaju veći broj bakterija (CFU), od 15-100 milijardi
- Probiotički sojevi – potražite probiotik koji ima 10-30 sojeva
- Vrste sojeva – birajte sojeve poput bacillus coagulans, saccharomyces boulardii, bacillus subtilis, lactobacillus rhamnosus i druge kulture i formule koje će osigurati da probiotici stignu živi u probavni trakt kako bi se mogli kolonizirati
- Istraživanje – istražite koji brandovi imaju sojeve koji zadovoljavaju vaše potrebe.Prednosti određenih sojeva možete naći niže:
Najdominantniji probiotik u dojenčadi i u debelom crijevu. Pomaže pri proizvodnji vitamina u crijevima, uništava štetne bakterije, pomaže bolji imunološki odgovor i prevenira dijareju.
Što su prebiotici?
Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (uglavnom oligosaharidi) koji imaju povoljan učinak na domaćina stimulirajući rast i aktivnost probiotika uglavnom Bifidobacteria, te s njima imaju sinergijski učinak. Najpoznatiji prebiotik je inulin.
