Liječenje proljeva

Proljev – uzrok, simptomi i liječenje

Roditelji i djeca Simptomi

Česti i nepredvidljivi odlasci na WC praćeni bolnim tegobama mogu nas potpuno izbaciti iz takta. Tegobe mogu biti lakše ili teže, mogu trajati kraće (do nekoliko dana – akutni proljev) ili duže (kronični proljev), a oni najteži slučajevi dovode i do pojave sluzi i krvi u stolici, iritacije crijevne sluznice, groznice, gubitka težine i dehidracije.

Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom poremećaja probavnog sustava. Da bi se mogao učinkovito izliječiti, potrebno je prvo utvrditi o kojim se problemima radi i koji su njihovi uzroci.

Proljev nastaje zbog ubrzane peristaltike crijeva ili povećane količine tekućine u stolici. Vrlo je čest simptom, javlja se u svim dobnim skupinama te uglavnom brzo prolazi i nije opasan. Ipak, u manjem broju slučajeva, proljev može biti simptom i neke ozbiljnije bolesti.

Koji su uzroci proljeva?

Uzroci proljeva su različiti. Uglavnom se radi o virusima ili bakterijama, ali ponekad uzročnici proljeva mogu biti i paraziti. Tijelo najčešće pokušava uništiti štetne uzročnike pojačanim lučenjem želučane kiseline kako bi se oslobodilo štetnih mikroorganizama. Ukoliko u probavni sistem uđe pretjeran broj mikroorganizama, ili ako je želučana kiselina neutralizirana (zbog lijekova ili loše prehrane), mikroorganizmi koloniziraju crijeva i stvaraju infekciju. Tu se razmnožavaju i uzrokuju prejako lučenje vode iz crijeva. Kronični proljevi su najčešće prouzrokovani nadraženim crijevima, kroničnim upalama crijeva (Colitis ulcerosa i Morbus Crohn).

Ako uzrok nije nešto od gore navedenog onda je nešto od slijedećeg:

  • stres, strah i ostali psihosomatski uzročnici,
  • jedenje hrane koja ne odgovara probavi,
  • alergija na pojedinu hranu,
  • uzimanje lijekova kojima je to nus-djelovanje,
  • alkoholna pića.

Simptomi proljeva

Simptome dijelimo na one lakše i teže. Teži simptomi mogu biti znak ozbiljne bolesti pa zahtijevaju liječnički pregled.

Lakši simptomi su:
  • grčevi i nadutost,
  • mekana i vodenasta stolica,
  • mučnina i povraćanje,
  • nagla potreba da se ide na WC,
  • razne turbulencije u području trbuha i crijeva,
  • suha usta i glavobolja – posljedice dehidracije.
Teški simptomi:
  • krv, sluz i neprobavljena hrana u stolici,
  • gubitak težine,
  • groznica popraćena visokom temperaturom.

Komplikacije proljeva

Dehidracija je najčešća komplikacija, a nastaje zbog prekomjernog gubitka vode i minerala (elektrolita) putem stolice.

Gubitak tekućine je posebno izražen ako se uz proljev javlja i povraćanje. Dehidracija je česta u odraslih bolesnika koji imaju veliki broj proljevastih stolica u danu, a nisu u stanju pijenjem nadoknaditi tekućinu u organizmu.

Posebno je opasna u djece, jer brže dovodi do pada tlaka, teške slabosti, šoka, acidoze, poremećaja rada bubrega i na kraju kome. Do toga dolazi zato jer je volumen tekućine u dječjem organizmu značajno manji nego u odrasle osobe pa će proljev prije dovesti do dehidracije. Kod djece se ona najčešće javlja kod virusnih i bakterijskih gastroenteritisa.

Znaci dehidracije:
  • tamna boja mokraće,
  • glavobolja,
  • ubrzano lupanje srca,
  • suha koža,
  • nemir i razdražljivost,
  • količina mokraće značajno manja od uobičajene,
  • konfuzno stanje svijesti.
Znaci dehidracije u male djece:
  • suha usta i jezik,
  • upale oči i obrazi,
  • prestanak proizvodnje suza ili manja količina suza,
  • smanjena potrošnja pelena zbog manje količine mokraće,
  • razdražljivost ili ravnodušnost,
  • koža nakon pritiska ostaje utisnuta umjesto da se vrati.

Pretrage

Akutni proljev (<4 dana) tipično ne nalaže provođenje pretraga. U iznimke spadaju bolesnici sa znakovima dehidracije, krvavim stolicama, vrućicom, hipotenzijom i toksičnim osobinama–osobito ako su jako mladi ili jako stari. U njih treba učiniti KKS i određivanje elektrolita, BUN i kreatinina. Uzorke stolice treba sakupiti za mikroskopsku pretragu, uzgoj uzročnika u kulturi, pretragu na sadržaj leukocita, te, ako su nedavno uzimani antibiotici, pretragu na toksin C. Difficile.

Kronični proljev (>4 tj.) je potrebno dijagnostički obraditi, isto kao i proljev kraćeg trajanja (1 do 3 tj.) u imunokompromitiranih bolesnika ili u onih koji se doimaju jako bolesnima. Početne pretrage stolice obuhvaćaju uzgoj uzročnika u kulturi, pretragu na leukocite (koji s otkrivaju u razmazu ili mjerenjem laktoferina u fecesu), mikroskopsku pretragu na jajašca i parazite, određivanje pH (bakterijska fermentacija neapsorbiranih ugljikohidrata snižava pH stolice <6.0), pretragu na masti (bojenjem Sudanom) i određivanje elektrolita (Na i K). Ako se ne nađu uobičajeni patogeni, treba učiniti specifične pretrage na antigen Giardije i Aeromonas, Plesiomonas, kokcidije i mikrosporidije. Treba uslijediti sigmoidoskopija ili kolonoskopija s biopsijama kako bi se pronašli upalni uzroci.

Ako nijedna dijagnoza nije očita a bojenje Sudanom je pozitivno na masti, potrebno je izmjeriti fekalnu ekskreciju, nakon čega slijedi enterokliza takog crijeva ili pretraga pomoću CTa (strukturna bolest) i endoskopska biopsija tankog crijeva (bolest sluznice). Ako obrada i dalje ne daje rezultata, u bolesnika s neobjašnjenom steatorejom u obzir dolazi utvrđivanje građe i funkcije gušterače. U rijetkim slučajevima se endoskopijom pomoću kapsule mogu otkriti promjene, pretežno Crohnova bolest ili NSAID enteropatija, koje nisu otkrivene na drugi način.

Osmotski procjep stolice, koji se izračunava formulom 290 – (2 × [Na iz stolice + K iz stolice]), pokazuje je li proljev sekretorni ili osmotski. Osmotski procjep <50 mEq/L ukazuje na sekretorni proljev; veći procjep ukazuje na osmotski proljev. Bolesnici s osmotskim proljevom su možda zatajili uzimanje Mg laksativa (koji se otkrivaju razinama Mg u stolici) ili imaju malapsorpciju ugljikohidrata (koja se otkriva izdisajnom pretragom na vodik, pretragom na laktazu i osvrtom na način prehrane).

Kod nedijagnosticiranog sekretornog proljeva je potrebno učiniti pretrage (npr. na gastrin u plazmi, kalcitotnin, razine vazoaktivnog intestinalnog peptida, histamina, razine 5–hidroksiindol octene kiseline [5–HIAA] u mokraći) zbog endokrinoloških uzroka. Treba učiniti osvrt na simptome i znakove bolesti štitnjače i insuficijencije nadbubrežne žlijezde. Treba razmotriti potajnu zloporabu laksativa; nju se može isključiti pretragom stolice na laksative.

Liječenje proljeva

Oralna rehidracija – nadoknada tekućine i elektrolita na usta (preparati s kombinacijom glukoze, kalija i natrija); nekoliko puta dnevno, zavisno o težini proljeva; smanjuje naknadnu pojavu slabosti organizma

Aktivni ugljen – absorbira metabolite i toksine mikroorganizama te plinove u probavnom sustavu. Uputna je konzultacija s liječnikom ili ljekarnikom prije njegove primjene.S

Sredstava za regulaciju crijevne floreprobiotici. To su živi mikroorganizmi, „dobre bakterije“ koje su uobičajeni stanovnici intestinalne mikroflore, te unesene u dovoljnoj količini, blagotvorno djeluju na organizam domaćina, poboljšavajući svojstva njegove autohtone mikroflore probavnog sustava. Također imaju povoljan učinak i kod konstipacije (zatvora), alergija, infekcija mokraćnog sustava, intolerancije laktoze, poboljšavanje imunoloških funkcija…

Smirivanje pokretljivosti crijeva – loperamid (napomena: zaustavlja proljev paralizom pokretljivosti crijeva, a izdaje se isključivo na liječnički recept. Ako se stanje ne poboljša nakon 24 sata treba potražiti pomoć liječnika. Loperamid se ne smiju se primijeniti za liječenje djece mlađe od 9 godina, u razdoblju dojenja kao niti kod zapletaja crijeva ili sumnje na isti)

Čajevi od biljaka koje sadrže tanine– preporučuju se čajevi od ljekovitog bilja koje sadrži tanine i tvari koje smiruju upalu. Tanin djeluje na sluznicu probavnih organa i čini je otpornijom. Količina tanina u čaju ovisi o vrsti čaja, ali i duljini kuhanja. Čaj se može pripremiti od ploda šipurike, lista i li sušenog ploda kupine ili borovnice.

Preporuka prehrane kod akutnih proljeva odraslih

Prvi dan:
piti što više tekućine: negaziranu vodu, šipkov čaj + 2 žl. šećera/1 L (za nedijabetičare), ˝ledeni˝ čaj, otopine pripravaka soli za rehidraciju
juha bez masnoća, riža kuhana u slanoj vodi, juha od mrkve
suhi keksi, slani štapići, dvopek
ribana jabuka, pečena jabuka, banana
svježi kravlji sir (manje masni), jogurt, tvrdo kuhano jaje

drugi i treći dan:
obrana juha s rezancima ili žličnjacima od krupice
kuhana piletina, teletina i bijela riba
odstajali kruh, kuhana tjestenina (rezanci, mlinci, krpice)
salata od kuhane mrkve i cikle
kompot od jabuka (lagano zaslađen), biskvit, nabujak od riže, palačinke (sa sirom)

četvrti i peti dan:
pirjana piletina i teletina
pileći i teleći rižoto
svježi kravlji sir
slani krumpir, pecivo
kuhano povrće npr. cvjetača, blitva, špinat…
Izostaviti: mlijeko i hranu koja sadrži mnogo neprobavljenih ostataka (celuloza, biljna vlakna, žilavo i masno meso i sl.)

Zabranjeno: pripremanje jela sa zaprškom, kao i prženje, prelijevanje jela s masnoćom koja je grijana, kuhana ili pržena, kolači s masnim kremama i alkohol.

Savjeti za kućnu njegu i liječenje djeteta oboljelog od proljeva

  1. Dati djetetu više tekućine nego obično:
  • ne prekidati dojenje
  • djetetu dati prokuhanu, ohlađenu vodu
  • dati vodu s hranom koja sadržava sol
  • djetetu ponuditi vodenastu hranu: kašice, juhe
  • rehidracijske oralne soli (ORS) dati prema uputama liječnika
  • dati djetetu onoliko tekućine koliko želi i nastaviti s davanjem ORS-a prema uputama liječnika dok proljev ne prestane:
  • za djecu mlađu od 2 godine: 50 – 100 mL za svaku proljevastu stolicu (davati tekućinu malom žličicom svake 2 minute),
  • za djecu 2 – 10 godina: 100 – 200 mL za svaku proljevastu stolicu (piti tekućinu iz šalice malim gutljajima),
  • za djecu stariju od 10 godina: koliko žele.
  • u slučaju povraćanja, treba prekinuti davanje tekućine na 10 minuta, a zatim nastaviti, ali sporije.
  1. Davati djetetu dosta hrane kako bi se spriječila pothranjenost i dehidracija:
  • odabir hrane ovisi o djetetovoj dobi, o tome koju hranu više voli i o navikama u prehrani prije bolesti
  • u dojenčadi nastaviti davati majčino mlijeko, podoji trebaju biti češći (podoji se skraćuju samo kod djece koja povraćaju)
  • dijete starije od šest mjeseci: uz mlijeko dati žitarice, povrće, meso, ribu, hranu koja sadržava kalij (banane, rajčica, sokovi od svježeg voća), hrana treba biti dobro skuhana, ispasirana, samljevena, svakom obroku treba dodati 5 – 10 mL biljnog ulja, dati djetetu hrane koliko želi i nuditi mu je najmanje svaka 3 – 4 sata
  • kada se proljev zaustavi, davati minimalno jedan obrok dnevno više od uobičajenog, svakog dana tijekom dva tjedna
  • ako je dijete pothranjeno, nastaviti s davanjem dodatnih obroka sve dok dijete ne vrati težinu koja mu pripada prema njegovoj životnoj dobi i građi.
  • Djetetu koje ima proljev ne smiju se davati sokovi i gazirana pića, izbjegavati masnu i slatku hranu.

Javite se liječniku ako:

  • vaše dijete izgleda teško bolesno
  • ako ima izražene znakove dehidracije (npr. ne mokri više od osam sati, nema suza dok plače i ima vrlo suha usta)
  • ima krvi u stolici
  • ima vrućicu iznad 40° C
  • ako je mlađe od 12 tjedana i ima vrućicu iznad 38° C rektalno
  • ima bolove u trbuhu dulje od dva sata
  • ako povrati više od tri puta
  • ako je dijete mlađe od mjesec dana i ima više od tri obilne proljevaste stolice
  • ako je dijete imalo više od osam stolica u proteklih osam sati
  • ako ima jak proljev koji bi mogao biti uzrokovan uzimanjem lijekova (npr. antibiotika).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *