Probavna cijev kod čovjeka sastoji se od jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva. Završni dio probavne cijevi čine kolon (debelo crijevo) prosječne duljine 1,7 do 1,8 metara i rektum (ravno crijevo) prosječne duljine 15-18 cm.
Karcinom debelog crijeva je zloćudni (maligni) tumor debelog crijeva, koji nastaje iz epitelnih stanica sluznice debelog crijeva. Kolorektalni (kolon – debelo crijevo; rektum) karcinom je najučestaliji maligni tumor debelog crijeva. To je bolest koja rezultira nekontroliranim rastom abnormalnih stanica koje potječu iz kolona ili rektuma. Javlja se u preko 90% slučajeva.
U većini slučajeva rak debelog crijeva započinje kao benigna nakupina stanica, odnosno adenomatozna polipoza (polip – izraslina na/u ljudskom tijelu). Progresivnim pogoršanjem adenomatozne polipoze može doći do pojave karcinoma debelog crijeva. Neke od polipoza mogu prerasti u karcinom, stoga je važno među njima prepoznati one s “prekanceroznim” potencijalom (to su polipi žljezdanog porijekla).
Polipoze su većinom male, te uzrokuju jedva primjetne ili nikakve simptome. Upravo iz ovog razloga se preporučuje redovito kontrolirati zdravstveno stanje crijeva kako bi se spriječio karcinom debelog crijeva ili nastanak nekih poremećaja.
Kao što smo već spomenuli, najveći broj ovih karcinoma nastaje adenomsko-karcinomskim slijedom, što znači da se na sluznici debelog crijeva najprije primjećuju adenomi.
Adenomi ili adenomatozni polipi su benigni epitelni tumori koji nastaju poremećenom proliferacijom stanica sluznice debelog crijeva.
Te stanice posjeduju sposobnost kontinuirane ubrzane reprodukcije (razmnožavnja), što rezultira invazijom normalnih okolnih tkivnih struktura ili razmnožavanjem u udaljene organe putem krvi ili limfe (metastaze).
Uzrok nastanka raka debelog crijeva
Točan uzrok nastanka nije poznat, no postoji nekoliko rizičnih čimbenika vezanih uz razvoj ovog karcinoma. Rizik za razvoj bolesti uključuje genetsku predispoziciju te niz vanjskih čimbenika, kao i stil života, koji zajedno sudjeluju u procesu nastanka raka.
Druge bolesti
Veći rizik za oboljenje imaju osobe s ranije dijagnosticiranim polipom ili obiteljskom anamnezom polipa debelog crijeva, upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest), karcinoma gušterače, dojke te jajnika.
Nasljeđe
U rizičnoj skupini su osobe u čijoj je obiteljskoj povijesti bolesti bilo slučajeva raka debelog crijeva. To uključuje obiteljske adenomatozne polipoze (FAP) ili nasljednu non-polipozu debelog crijeva (HNPCC). Ostali problemi i tegobe povezani s debelim crijevom također povećavaju rizik od nastanka karcinoma (pretkancerozni polipi, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, dijabetes tipa 2).
Dijeta
Prehrana u kojoj prevladavaju rafinirani ugljikohidrati, crveno meso i suhomesnati proizvodi, čimbenici kao što su pesticidi, umjetna bojila i konzervansi, zajedno sudjeluju u procesu nastanka raka. Vrlo je važna prerada mesa, jer proteini i masnoće pečene na visokim temperaturama, mogu producirati kancerogene supstance. U slabije razvijenim zemljama svijeta ovaj oblik raka je vrlo rijedak, što potvrđuje činjenicu da stil života, prehrana te okoliš razvijenijih zemalja idu u prilog razvoju raka debelog crijeva. Zdrava prehrana, koja obiluje voćem i povrćem smanjuje rizik za razvoj kolorektalnog karcinoma.
Simptomi raka debelog crijeva
Rak debelog crijeva u početnoj fazi nastanka nema simptoma. U fazi kada je već uznapredovao očituje se simptomima.. Simptomi koji mogu upućivati na rak debelog crijeva su promjene konzistencije stolica zatvori (opstipacije) koji se izmjenjuju s proljevima. Ponekad kada se rak razvija u završnom debelom crijevu javlja se tanka stolica i krv u stolici. Općenito krv u stolici javlja se kod smještaja raka u lijevoj strani debelog crijeva. Neki od oboljelih imaju bolne grčeve u trbuhu. Pojedini bolesnici imaju osjećaj kao da se nisu stolicom potpuno ispraznili. Na rak debelog crijeva treba uz još neke bolesti pomisliti, jedan od njih je kada se javi neobjašnjiv i neplaniran gubitak tjelesne težine uz gubitak apetita. Ukoliko je sijelo raka u desnoj stani debelog crijeva tada su najčešći simptomi anemija zbog nevidljivog gubitka krvi stolicom.
Rak debelog crijeva i rektuma sporo raste i obično prođe dugo vremena dok se dovoljno proširi, kada uzrokuje neke od navedenih simptoma. Simptomi ovise o sijelu (lokalizaciji), tipu i proširenosti raka. Desno uzlazno debelo crijevo ima veći promjer (šire je) od ostalih dijelova debelog crijeva, ali ima nešto tanju stijenku.Kako mu je sadržaj tekuć, najčešće ne dolazi do začepljenja nego tek u kasnoj fazi raka debelog crijeva. Tumor na desnoj strani debelog crijeva (uzlazno debelo crijevo), može se zbog rasta tumora u unutrašnjosti lumena crijeva toliko povećati, da ga liječnik ponekad može i napipati rukom preko trbušne stijenke, a on još ne pokazuje simptome poput krvarenja u stolici. Ipak takvi bolesnici imaju najčešće umor i slabokrvnost (anemiju). Lijevo silazno debelo crijevo ima manji promjer ali i deblju stijenku, a stolica je polučvrsta. Rak ima sklonost zaokružiti unutrašnjost lumena crijeva i uzrokovati naizmjence zatvore (opstipacije) i proljeve (dijareje).
Zbog svega navedenog silazno debelo crijevo na lijevoj strani trbuha ranije će signalizirati začepljenje, nego kad je rak smješten na desnoj strani (uzlazno debelo crijevo). Osoba može tražiti liječničku pomoć zbog grčevite trbušne boli i zatvora stolice. Stolica može biti isprugana ili pomiješana s krvlju, međutim krv se ne mora ili se rijetko vidi prostim okom u stolici.
Većina zloćudnih tumora debelog crijeva krvari, ali najčešće polako i isprekidano. Najčešći prvi simptom je krvarenje za vrijeme pražnjenja crijeva. Kod pojedinih ljudi koji imaju hemeroide ili divertikule (postranične vrećice – “slijepe đepove” u crijevu) i povremeno krvare nakon stolice, treba isključiti mogućnost raka debelog crijeva osobito ako su stariji od 40 godina. Kod raka rektuma (završnog) debelog crijeva, bolesnik može imati bolna pražnjenja uz stalni osjećaj kako se rektum nije u potpunosti ispraznio. Sjedenje može biti bolno. Međutim osoba obično ne osjeća bol od samog raka sve dok se ne proširi.
Liječenje i prognoza
Glavni postupak kod karcinoma debelog crijeva i rektuma je kirurško uklanjanje velikog odsječka zahvaćenog crijeva i pridruženih limfnih čvorova. Oko 70% osoba s rakom debelog crijeva i rektuma dobri su kandidati za operaciju. U 30% onih koji zbog slabog zdravlja ne mogu podnijeti operaciju, neki se tumori mogu ukloniti elektrokoagulacijom. Taj postupak može ublažiti simptome i produžiti život, ali izlječenje nije vjerojatno.
U većini slučajeva raka debelog crijeva, odsječak s karcinomom se kirurški uklanja, a preostali krajevi spoje. Kod rektalnog raka, vrsta operacije ovisi o tome koliko je rak udaljen od anusa i kako je duboko urastao u crijevnu stijenku. Potpuno uklanjanje rektuma i anusa ostavlja osobu s trajnom kolostomom (kirurški napravljen otvor između debelog crijeva i trbušne stijenke). Kod kolostome se sadržaj debelog crijeva ispražnjava kroz trbušnu stijenku u vrećicu, nazvanu kolostomska vrećica. Ako je moguće, uklanja se samo dio rektuma, ostavljajući patrljak rektuma i anus netaknutima. Tada se patrljak rektuma spoji sa završetkom debelog crijeva. Terapija zračenjem nakon kirurškog uklanjanja vidljivog raka rektuma može pomoći u nadgledanju rasta bilo kojeg rezidualnog tumora, odgoditi recidiv i povećati šansu preživljenja. Osobe s rakom rektuma i jedan do četiri karcinomski promijenjenih limfnih čvorova imaju najviše koristi od kombinacije zračenja i kemoterapije. U osoba s više od četiri karcinomski promijenjena limfna čvora to je liječenje manje učinkovito.
Kada se rak debelog crijeva i rektuma proširio i nije vjerojatno da će se moći liječiti samo operacijom, kemoterapija fluorouracilom i levamisolom nakon operacije može osobi produžiti život, ali je izlječenje još uvijek rijetko. Kada se rak debelog crijeva i rektuma proširio tako jako da se čitav ne može ukloniti, olakšati simptome može operacija u cilju smanjenja začepljenja crijeva. Međutim, tipično je vrijeme preživljavanja samo oko 7 mjeseci. Kada se rak proširio samo na jetru, kemoterapeutici se mogu uštrcati izravno u arteriju koja snabdijeva jetru. Mala crpka koju se operacijom smjesti ispod kože ili vanjska crpka koju se nosi na pojasu, omogućuje osobi da za vrijeme liječenja bude pokretna. Premda skupo, to liječenje može donijeti više koristi nego obična kemoterapija; međutim, potrebna su daljnja istraživanja. Kada se rak proširio izvan jetre, taj postupak nema prednosti.
Nakon što se rak debelog crijeva i rektuma kirurški potpuno ukloni, većina stručnjaka preporučuje godišnje dva do pet pregleda preostalog crijeva uporabom kolonoskopije. Ako te pretrage ne otkriju nikakav rak, osoba nakon toga obično nastavlja s kontrolnim pretragama svake 2 do 3 godine.
Što još možete učiniti za svoje zdravlje?
Svakodnevno 30-minutno hodanje može sniziti rizik od prerane smrti uzrokovanje rakom debelog crijeva. Pokazali su to rezultati najnovijeg istraživanja Sveučilišta Washington u kojem je sudjelovalo gotovo 150 tisuća osoba oba spola.
Vitamin D može pomoći u zaštiti od raka debelog crijeva, tvrde kineski istraživači koji su analizirali rezultate 18 studija s više od 10.000 ispitanika. Analizom prethodnih istraživanja ustanovili su kako je rizik od raka debelog crijeva manji za 33 posto kod osoba koje su imale najvišu razinu vitamina D u odnosu na one s najnižom razinom sunčevog vitamina.
Prestanak pušenja najbolja je stvar koju možete učiniti za svoje zdravlje. Osim što povećava rizik od bolesti poput moždanog i srčanog udara te emfizema, pušenje je glavni uzrok najmanje 14 različitih karcinoma, uključujući rak debelog crijeva.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
Osim pušenja, ništa ne povećava rizik od raka više od prekomjerne težine. Najmanje 11 različitih karcinoma povezano je s debljanjem i pretilošću, uključujući rak debelog crijeva.
Ograničite unos crvenog mesa.
Prehrana koja sadrži previše crvenog mesa, kao što su biftek, hamburgeri i svinjetina, povećava rizik od raka debelog crijeva. Također, prerađeno meso, poput slanine i kobasica, povećava rizik od obolijevanja. Pokušajte smanjiti unos navedenih namirnica u svakodnevnoj prehrani.
Redovite kontrole…
Kao jedan od najboljih načina prevencije raka debelog crijeva, redovite kontrole se preporučuju svim osobama starijim od 50 godina.
2 razmišljanja na “Rak debelog crijeva – uzroci, simptomi i liječenje”