Rak jednjaka je zloćudni tumor sluznice jednjaka. Ovaj karcinom pogađa osobe starije od 50. godina života, a glavni rizični faktori su pušenje, konzumacija alkohola i refluksna bolest (GERB). Rak jednjaka kod mladih je izuzetno rijedak.
Glavni simptomi raka jednjaka su otežano gutanje (disfagija), bol u jednjaku, žgaravica i gubitak na tjelesnoj masi.
Rak jednjaka ima izrazito lošu prognozu jer se uglavnom otkriva u poodmaklom stadiju bolesti, kada tumor nije moguće izliječiti kirurškim putem. Operacija jednjaka je zahtjevna operacija, a potpuni oporavak nakon raka jednjaka je moguće očekivati ako se tumor otkrije u ranoj fazi bolesti.
Rizici i vrste raka jednjaka
Kod osoba kojima je dijagnosticiran Barrettov jednjak (prekancerozno stanje uzrokovano kroničnim refluksom kiseline), rizik od raka jednjaka je veći. Ali samo kod malog postotka osoba s gastroezofagealnom refluksnom bolesti (GERB) razvit će se Barrettov jednjak. Iako je rizik od raka jednjaka mali, praćenju i liječenju Barrettovog jednjaka treba pristupiti ozbiljno u dogovoru s liječnikom.
Rak nastaje kada stanice u jednjaku razvijaju promjene (mutacije) u svojoj DNK. Zbog promjena stanice rastu i nekontrolirano se dijele. Akumulirajuće nenormalne stanice tvore tumor u jednjaku koji se može proširiti na obližnje strukture i proširiti se na druge dijelove tijela.
Najčešći maligni tumor jednjaka je planocelularni karcinom nakon kojeg po učestalosti slijedi adenokarcinom. Dugogodišnje preživljavanje je slabo, izuzev za bolesnike s lokalnom bolešću. Učestalost raka jednjaka u SAD–u iznosi oko 13.500 slučajeva godišnje i 12.500 smrtnih slučajeva.
Planocelularni karcinom: U SAD–u se pojavljuje oko 8000 slučajeva godišnje. Učestaliji je u dijelovima Azije i Južnoj Africi. U SAD-u je četiri do pet puta češći u crnaca nego u bijelaca i dva do tri puta češći u muškaraca nego u žena.
Osnovni rizični čimbenici su uživanje alkohola i duhana (u bilo kojem obliku). Drugi čimbenici su ahalazija, humani papiloma virus, unos lužine (s posljedičnom strikturom), skleroterapija, Plummer–Vinsonov sindrom, zračenje jednjaka i ezofagealne opne. Genetski uzroci su nejasni, ali 50 posto bolesnika s tilozom (palmarna i plantarna hiperkeratoza), autosomno dominantnim poremećajem, dobije rak jednjaka u dobi do 45 godina, a 95 posto u dobi do 55 godina.
Adenokarcinom: javlja se u distalnom jednjaku. Incidencija je u porastu; čini oko 50 posto svih karcinoma jednjaka u bijelaca. Oko četiri puta je češći u bijelaca nego u crnaca. Za razliku od pušenja, alkohol nije značajni čimbenik rizika. Adenokarcinom distalnog jednjaka teško je razlikovati od adenokarcinoma kardije koji zahvaća distalni dio jednjaka.
Većina adenokarcinoma izrasta iz Barretova jednjaka koji nastaje kao rezultat kronične gastroezofagealne refluksne bolesti i refluksnog ezofagitisa. U Barretovom jednjaku metaplastična, kolumnarna, žljezdana sluznica nalik crijevnoj, nadomješta stratificirani skvamozni epitel distalnog jednjaka tijekom faze zalječenja akutnog ezofagitisa.
Ostali maligni tumori: Manje česti maligni tumori su karcinom vretenastih stanica (slabo diferencirana varijanta planocelularog karcinoma), verukozni karcinom (dobro diferencirana varijanta planocelularnog karcinoma), pseudosarkom, mukoepidermoidni karcinom, adenoskvamozni karcinom, cilindrom (adenoidni cistični karcinom), primarni karcinom svijetlih stanica, koriokarcinom, karcinoidni tumor, sarkom i primarni maligni melanom.
Metastatski tumori čine oko 3 posto tumora jednjaka. Melanom i rak dojke najčešće metastaziraju u jednjak; ostala sijela čine rak glave i vrata, pluća, želuca, jetre, bubrega, prostate, testisa i kostiju. Ovi tumori obično zahvaćaju vezivnu stromu oko jednjaka, dok primarni tumori jednjaka počinju rasti u mukozi ili submukozi.
Rak jednjaka – dob i uzroci
Tumor jednjaka može biti dobroćudni tumor (benigni tumor) ili zloćudni tumor (maligni tumor, karcinom jednjaka, rak jednjaka). Od svih tumora jednjaka, 95% je zloćudnih tumora.
Karcinom jednjaka čini 6% svih zloćudnih tumora probavnog sustava, ali su odgovorni za veliki postotak smrti, jer imaju vrlo nepovoljnu prognozu.
Rak jednjaka je bolest starijih osoba. Vrh pojavnosti je u 6. desetljeću života, a rak jednjaka kod mladih je izuzetno rijedak. Četiri puta je češći u muškaraca nego u žena.
Najveća pojavnost karcinoma jednjaka je u Kini i Južnoj Africi, dok je u Europi i Sjevernoj Americi takav rak mnogo rjeđi. Zbog ovih zemljopisnih razlika u učestalosti smatra se da se karcinogeni kriju ili u okolišu ili u hranu.
Najvažniji rizični čimbenici za nastanak raka jednjaka su pušenje i konzumacija alkohola. Rizik pojave raka jednjaka je 30 puta veći u pušača i konzumenata alkohola u odnosu na osobe koje niti piju, niti puše.
Kronična iritacija donjeg dijela jednjaka refluksom želučanog sadržaja zbog slabosti gastroezofagealnog sfinktera (GERB, refluksna bolest) povećava rizik obolijevanja od raka jednjaka, kao i postojanje ožiljaka i striktura jednjaka uzrokovanih opeklinama nakon gutanja kiselina ili lužina (pokušaji samoubojstva ili nesretni slučajevi).
Drugi, rjeđi čimbenici su debljina, nezdrava prehrana, iritacije sluznice vrućom i začinjenom hranom, Plummer-Vinsonov sindrom, ahalazija, divertikuloza i dr.
Simptomi raka jednjaka
• poteškoće u gutanju (disfagija). To je najuobičajenija pritužba, ali se općenito ne primjećuje dok se lumen jednjaka ne suzi do jedne polovice ili jedne trećine normalnog, zbog svoje elastičnosti.
• povraćanje krvi,
• žgaravica,
• curenje sline,
• zadah,
• regurgitacija (povraćanje) hrane,
• bol u prsima koja nije povezana s jelom,
• gubitak težine je uobičajen i često značajan (više od 10 posto ukupne tjelesne težine),
• kašalj koji je izazvan gutanjem upozorava na lokalno širenje u traheju sa rezultirajućom traheoezofagealnom fistulom.
Dijagnoza
Testovi probira ne postoje. U bolesnika kod kojih postoji sumnja na rak jednjaka treba učiniti endoskopiju s citologijom i biopsijom. Iako pasaža jednjaka barijevom kašom može uputiti na opstruktivnu leziju, endoskopija je potrebna zbog biopsije i postavljanja patohistološke dijagnoze.
U bolesnika kod kojih je otkriven rak treba učiniti CT toraksa i abdomena radi utvrđivanja proširenosti tumora.
Ukoliko se ne utvrde metastaze, treba učiniti endoskopski ultrazvuk radi određivanja dubine prodora tumora i zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova. Ovisno o nalazima određuje se terapija i utvrđuje prognoza.
Treba učiniti osnovne pretrage krvi, uključujući KKS, elektrolite i parametre jetrene funkcije.
Rak jednjaka – liječenje, operacija jednjaka
Liječenje raka jednjaka sastoji se od kirurškog i onkološkog pristupa.
Izbor operacijske metode ovisi o operabilnosti tumora, lokalizacije tumora i općeg stanja bolesnika.
Metoda kirurškog izbora je ezofagektomija (djelomično ili potpuno odstranjenje jednjaka) s rekonstruktivnim zahvatom (rekonstrukcija jednjaka želucem ili crijevom). Katkad je potrebno odstraniti i dušnik (laringektomija) i učiniti trajnu traheostomu (otvor na prednjoj stijenci dušnika za disanje). Nužno je odstraniti i limfne čvorove (limfadenektomija). Kao što vidite, operacija jednjaka je zahtjevna operacija.
Nakon operacije jednjaka potrebno je provesti dodatno liječenje zračenjem i/ili kemoterapijom.
Kod bolesnika koji se liječniku jave u trenutku kada nije smisleno izvoditi operaciju (neoperabilni rak jednjaka) provodi se kemoradioterapija (zračenje i kemoterapija). Prilikom odluke o vrsti liječenja potrebno je dobro procijeniti opće stanje bolesnika, jer je riječ o izrazito agresivnom liječenju s očekivanim brojnim nuspojavama (kaheksija, podložnost infekcijama, hematološke nuspojave).
Ako pacijent nije kandidat za agresivno liječenje s mogućnosti izlječenja, preostaje palijativno liječenje (zahvat koji ne dovodi do izlječenja, ali olakšava simptome bolesniku i produžuje život).
Pacijenti s metastatskom bolesti liječe se kemoterapijom u cilju produženja života.
Prognoza
Prognoza najviše ovisi o stadiju bolesti, ali konačno preživljavanje je loše (petogodišnje – manje od 5%), jer se većina tumora otkriva u uznapredovaloj fazi. Bolesnici s karcinomom ograničenim samo na sluznicu (mukozu) pokazuju 80%–tno petogodišnje preživljavanje, što pada na manje od 50% kad je tumor probio sluznicu (zahvatio submukozu), manje od 20% u slučaju kada je tumor ušao u mišićni sloj, a samo 7% ako je zahvaćena cijela stjenka i okolne strukture, odnosno manje od 3% kod prisutnih udaljenih metastaza.
Prevencija
- Prestanak pušenja.
- Alkohol konzumirati umjereno. Za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića za muškarce.
- Redovan unos raznolikog voća i povrća.
- Održavanje zdrave težine. Ako trebaš smršavjeti zdravo mršavljenje podrazumijeva gubitak jednog kilograma tjedno.
