Raynaudov sindrom i bolest – uzrok, simptomi i liječenje

Raynaudova bolest definira se kao spazam (stezanje) arteriola (malih arterijskih krvnih žila), najčešće u prstima, a ponekad i u drugim perifernim dijelovima kao npr. nosu ili jeziku. Manifestira se intermitentnim bljedilom i cijanozom (plavičasta boja kože). Bolest je idiopatska (nepoznatog uzroka) a u 60 do 90% opisanih slučajeva radi se o mladim ženama. Prag tolerancije, nakon kojeg će nastupiti spazam, snižen je pothlađivanjem dotičnog područja ili nekim emocionalnim stresom.

Uzroci Raynaudova sindroma i bolesti te njihove razlike

Liječnici ne znaju točan uzrok Raynaudove bolesti, ali čini se da je to pretjerana reakcija krvnih žila u rukama i nogama na niske temperature ili pak stres. U svim slučajevima gdje je ovaj poremećaj popratna pojava drugih bolesti radi se o Raynaudovom sindromu, a ne o Raynaudovoj bolesti.

Kada je tijelo izloženo niskim temperaturama, ekstremiteti gube toplinu. tijelo usporava dotok krvi u prstima na rukama i nogama za očuvanje svoje tjelesne temperature. U ljudi s Raynaudovim sindromom je ova, inače normalna reakcija, pretjerana.

Stres uzrokuje sličnu reakciju na hladnoću u tijelu, a isto tako tjelesni odgovor kod ljudi s Raynaudovom bolesti može biti pretjeran.

Kod navedenih tjelesnih reakcija male arterije se sužavaju te smanjuju dotok krvi u zahvaćena područja. Isto tako, s vremenom one mogu postati deblje, a rezultat je isti – smanjen dotok krvi. Zahvaćena koža postaje blijeda, plava ili crvena, a mogu se pojaviti i grčevi.

Postoje dvije vrste:

• Primarni Raynaud – to je Raynaud bez osnovne bolesti ili povezanih medicinskih problema i najčešći je oblik poremećaja.
• Sekundarni Raynaud – naziva se i Raynaudov fenomen. Ozbiljniji poremećaj, obično se pojavljuje u kasnijoj dobi, a uzroci su:
  • Sklerodermija
  • Lupus
  • Artritis
  • Bolesti arterija
  • Ozlijede koje su oštetile živce
  • Pušenje – uzrokuje sužavanje krvnih žila
  • Poremećaji štitnjače

Simptomi i znakovi

Osjećaj hladnoće, žareća bolnost, parestezije ili intermitentna promjena boje jednog ili više prstiju su potaknuti izlaganjem hladnoći, jakim vibracijama, emocionalnim uzbuđenjem. Svi ovi simptomi mogu brzo nestati nakon uklanjanja poticajnog čimbenika. Zagrijavanjem ruku se ubrzava povratak uobičajene boje i osjeta u rukama.

Područja promijenjenog kolorita na prstima su oštro ograničena. Promjena se može odvijati u tri faze (bljedilo, cijanoza te eritem zbog reaktivne hiperemije nakon zagrijavanja), u dvije faze (cijanoza, eritem) ili jednoj fazi (samo bljedilo ili cijanoza). Promjene su često simetrične. Raynaudov sindrom ne zahvaća područja proksimalno od metakarpofalangealnih zglobova; najčešće zahvaća srednja tri prsta, palac veoma rijetko. Vazospazam može trajati nekoliko minuta do nekoliko sati, rijetko je težak u toj mjeri da može izazvati odumiranje i gubitak tkiva.

Sekundarni Raynaudov sindrom u sklopu bolesti vezivnog tkiva može napredovati do bolne gangrene prstiju; Raynaudov sindrom u sklopu sklerodermije dovodi do izrazito bolnih ulkusa na prstima, često inficiranih.

Dijagnostička obrada

Raynaudova bolest širi se obostrano i nije moguće ustvrditi osnovni uzrok, što je i temelj razlikovanja od Raynaudovog fenomena. Raynaudova bolest se ne pogoršava s godinama, zahvaća minimalne površine kože i nema trofičkih promjena (propadanje kože) i gangrene.

Liječenje Raynaudova sindroma i bolesti

Bolesnici mogu kontrolirati blaže oblike Raynaudove bolesti zaštićujući od hladnoće svoje tijelo, ruke i noge te uzimajući blage sedative. Moraju prestati s pušenjem, jer nikotin sužava krvne žile. U nekih bolesnika ralaksacijske tehnike (npr. “biofeedback”) mogu smanjiti vazospazam (stiskanje stijenki krvnih žila). Raynaudova bolest se obično liječi prazosinom ili nifedipinom. Fenoksibenzamin, metildopa i pentoksifilin ponekad također pomažu. Ukoliko bolesnici imaju sve jače i jače izražene tegobe, koje dovode do sve veće nesposobnosti, a druge mjere i lijekovi ne pomažu, ponekad se vrši i presijecanje simpatičkih živaca oko arterija. Premda taj zahvat može ublažiti simptome, to poboljšanje traje samo 1 do 2 godine. Ta operacija, koja se zove simpatektomija, općenito je učinkovitija kod bolesnika s Raynaudovom bolesti nego kod bolesnika s Raynaudovim sindromom.

Raynaudov sindrom se poboljšava liječenjem osnovne bolesti koja je uzrok fenomenu. Fenoksibenzamin ponekad može pomoći. Lijekovi koji mogu suziti krvne žile (npr. beta blokatori, klonidin i ergot) mogu pogoršati simptome Raynaudova fenomena.

Reference:
https://www.niams.nih.gov/health-topics/raynauds-phenomenon
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/raynauds-phenomenon
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/raynauds-disease/symptoms-causes/syc-20363571
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9849-raynauds-phenomenon
https://medlineplus.gov/raynaudsdisease.html

Slika preuzeta sa https://www.facebook.com/DailyAnatomy/posts/raynauds-phenomenonraynauds-phenomenon-is-a-problem-with-blood-flow-your-body-do/698265533678162/