Reaktivni artritis – uzrok, simptomi i liječenje

Reaktivni artritis (prvotno nazvan Reiter sindrom) je spondiloartritis koji uzrokuje upalu zglobova i tetiva, često povezan s infekcijom.
Bol u zglobovima i upala mogu se pojaviti kao odgovor na infekciju, obično u genitourinarnom ili gastrointestinalnom traktu.
Upala tetiva, osip i crvene oči također su česti.

Dijagnoza se temelji na simptomima.

Nesteroidni protuupalni lijekovi, sulfasalazin, a ponekad i lijekovi koji potiskuju imunološki sustav (kao što je azatioprin ili metotreksat) mogu pomoći u liječenju simptoma.

Reaktivni artritis je vrsta spondiloartritisa.
Reaktivni artritis je tako nazvan jer se čini da je upala zglobova reakcija na infekciju koja potječe iz probavnog (gastrointestinalnog) trakta ili genitalnih ili mokraćnih (genitourinarnih) organa.

Postoje dva uobičajena oblika reaktivnog artritisa:

• Jedan oblik javlja se kod osoba sa spolno prenosivim bolestima, kao što je klamidijska infekcija. Taj se oblik najčešće javlja kod muškaraca u dobi od 20 do 40 godina.
• Drugi oblik se obično javlja nakon crijevne infekcije šigelom, salmonelom, Yersiniom ili Campylobacterom.

Većina ljudi koji imaju te infekcije ne razvijaju reaktivni artritis. Ljudi koji razviju reaktivni artritis nakon izlaganja ovim infekcijama čini se da imaju genetsku predispoziciju za ovaj tip reakcije, povezan s istim onim HLA-B27 genom kojeg imaju ljudi koji boluju od ankilozantnog spondilitisa. Postoje neki dokazi da su klamidija i eventualno druge bakterije zapravo proširene na zglobove, ali uloga infekcije i imunološka reakcija na nju nisu jasne.
Prevalencija HLA-B27 alela u bolesnika je 63-96% prema 6-15% u zdravih kontrolnih bijelaca, što govori za genetsku sklonost.

Reaktivni artritis može biti popraćen upalom konjunktive i sluznice (kao što su one u ustima i genitalijama) i karakterističnim osipom.

Simptomi reaktivnog artritisa

Reaktivni artritis može biti u rasponu od prolazne monartikularne upale do teške sustavne bolesti. Opći simptomi uključuju vrućicu, umor i gubitak težine. Artritis može biti blag, ali i žestok; većinom je asimetričan, oligoartikularan ili poliartikularan, a zahvaća poglavito velike zglobove nogu i nožne prste. Javljaju se i bolovi u leđima, osobito pri težim oblicima.

Česte su i karakteristične entezopatije, odnosno upale tetiva (npr. plantarni fasciitis, digitalni periostitis, tendinitis Ahilove tetive).

Mukokutane lezije (sitni, prolazni, bezbolni površni ulkusi) opažaju se obično na sluznici ustiju, jezika i glansa penisa (balanitis circinata). Posebno su karakteristične vezikule (ponekad identične onima kod pustulozne psorijaze) na dlanovima, tabanima i oko noktiju, koje postaju hiperkeratotične i stvaraju kruste (keratoderma blennorrhagicum). Keratoderma blennorrhagicum može također uključivati eritem i plakove.

Rijetko se javljaju srčanožilne komplikacije (aortitis, aortna insuficijencija, smetnje provođenja), pleuritis te ispadi centralnog ili perifernog živčanog sustava.

Mukokutane i kožne manifestacije reaktivnog artritisa

Uretritis se javlja 7-14 dana nakon spolnog kontakta (ili ponekad nakon dizenterije), a kroz sljedećih nekoliko tjedana nastupaju subfebrilitet, konjunktivitis i artritis. Ne javljaju se uvijek svi simptomi pa treba misliti i na nepotpune oblike. Uretritis je u muškaraca manje bolan, iscjedak je manje gnojan nego kod gonoreje, a znaju ga pratiti hemoragijski cistitis ili prostatitis. Uretritis ili cervicitis u žena je obično blag (s dizurijom i manjim vaginalnim iscjetkom), ili bude sasvim asimptomatski.

Konjunktivitis je najčešće očna lezija, praćen blagim crvenilom i pečenjem. Zna se razviti i keratitis s prednjim uveitisom, koje prate bol, fotofobija i suzenje.

Dijagnoza reaktivnog artritisa

Tijekom fizičkog pregleda liječnik će provjeriti imate li otečene zglobove, jesu li topli i osjetljivi te provjeriti opseg pokreta u kralježnici i zahvaćenim zglobovima. Liječnik će također provjeriti imate li kakvu upalu očiju i osip na koži.

Krvne pretrage

Liječnik će predložiti da se uzorak krvi testira na:

• Imate li trenutno infekciju ili jeste li imali u prošlosti
• Znakove upale
• Antitijela povezana s drugim vrstama artritisa
• Genetski marker povezan s reaktivnim artritisom

Pretrage zglobne tekućine

Liječnik može iglom izvući uzorak tekućine iz zahvaćenog zgloba. Ova tekućina će se testirati na:

• Broj bijelih krvnih stanica. Povećan broj bijelih krvnih stanica može ukazivati na upalu ili infekciju.
• Infekcije. Bakterije u zglobnoj tekućini mogu ukazivati na septični artritis, koji može rezultirati teškim oštećenjem zgloba.
• Kristale. Kristali mokraćne kiseline u zglobnoj tekućini mogu ukazivati na giht. Ova vrlo bolna vrsta artritisa često zahvaća nožni palac.

Slikovni testovi

X-zrake donjeg dijela leđa, zdjelice i zglobova mogu pokazati imate li neke od karakterističnih znakova reaktivnog artritisa. X-zrake također mogu isključiti druge vrste artritisa.

Liječenje reaktivnog artritisa

Ne postoji lijek za reaktivni artritis, pa je liječenje usmjereno na ublažavanje simptoma. Liječnici prilagođavaju liječenje simptomima svakog pojedinca. Liječnik može koristiti jedno ili više od sljedećeg:

Lijekovi za reaktivni artritis

• Protuupalni lijekovi i lijekovi protiv bolova bez recepta ili propisani, mogu pomoći u ublažavanju bolova i oticanja zglobova.
• Kortikosteroidi. Obično se ubrizgavaju u zahvaćene zglobove, ali ako je zahvaćeno više zglobova, liječnik ih može propisati na usta ili intravenski. Oni su snažni lijekovi, pa liječnici obično propisuju najnižu moguću dozu kako bi postigli željenu korist. Možda će vam trebati kortikosteroidne kreme ili kapi za oči za kožne i očne simptome.
• Antireumatski lijekovi koji modificiraju bolest (DMARDs). Ovi lijekovi suzbijaju imunološki sustav na širokoj razini, pomažući u blokiranju upale u zglobovima i drugim tkivima. Liječnici ih obično koriste samo kada protuupalni lijekovi i kortikosteroidi nisu djelovali.
• Antibiotici. Liječnici mogu propisati antibiotike ako postoje dokazi o trenutnoj bakterijskoj infekciji.
• Fizikalna terapija. Fizikalna terapija može pomoći u ublažavanju bolova i poboljšanju funkcije zglobova. Fizioterapeut može naučiti tehnike za jačanje mišića koji okružuju zglob, pružajući potporu i poboljšavajući fleksibilnost zgloba.

Život s reaktivnim artritisom

Postoje stvari koje možete učiniti kako biste lakše živjeli s reaktivnim artritisom:

• Uravnotežite odmor i tjelovježbu. Tjelovježba je važna za održavanje zdravih i jakih mišića, očuvanje pokretljivosti zglobova i održavanje fleksibilnosti. Posavjetujte se sa svojim liječnikom prije nego započnete rutinu vježbanja.
• Koristite tople i hladne terapije za smanjenje bolova u zglobovima. Terapija toplinom povećava protok krvi, toleranciju na bol i fleksibilnost. Hladna terapija umrtvljuje živce oko zgloba kako bi se smanjila bol.
• Koristite pomagala kao što su štap ili hodalica kako biste se sigurno kretali i smanjili bol.
• Koristite umetke za cipele ili proteze kako biste poduprli zglob i smanjili bol i pritisak na tom području. Ovo može biti od pomoći kada stojite ili hodate.
• Posjetite stručnjaka za mentalno zdravlje ako se pojave emocionalni problemi, budući da bolno stanje poput reaktivnog artritisa može biti izazovno.

Svakako redovito posjećujte svoje liječnike i pridržavajte se njihovih preporuka.

Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499831/
https://www.niams.nih.gov/health-topics/reactive-arthritis/diagnosis-treatment-and-steps-to-take
https://www.arthritis.org/diseases/reactive-arthritis
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=16685
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/reactive-arthritis/diagnosis-treatment/drc-20354843
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21749-reactive-arthritis

Slika preuzeta sa https://www.mybiosource.com/learn/conditions/reactive-arthritis/