Karcinom dojke najčešći je zloćudni tumor u žena, a čini čak 10% svih tumora općenito. Ne može se točno predvidjeti u kojih će se žena ovaj tumor razviti, stoga je iznimno važno usavršiti metode prevencije, odnosno ranog otkrivanja karcinoma. Određeni čimbenici poput starije životne dobi, pozitivne obiteljske anamneze i loših životnih navika sa sobom nose povećan rizik od nastanka raka dojke. No, tzv. screening testiranja bi trebale raditi sve žene, a ne samo pripadnice rizičnih skupina. Samopregled dojki jedna je od takvih metoda, a u nastavku teksta doznajte sve što o njoj trebate znati.
Iako još nije identificiran specifičan uzrok nastanka raka dojke, uz godine starosti postoji još nekoliko rizičnih čimbenika koji povećavaju mogućnost njegova razvoja, a to su:
- pozitivna osobna anamneza (npr. druge bolesti dojke, rak druge dojke)
- pozitivna obiteljska anamneza prvog naraštaja ženskih srodnika (majka, sestre)
- dugo generativno razdoblje (rana prva menstruacija – prije dvanaeste godine života, kasnija menopauza – nakon pedesete godine života)
- nerađanje ili rađanje prvog djeteta u kasnoj dobi (poslije tridesete godine)
- prekomjerna konzumacija alkohola
- prekomjerna tjelesna težina
- prehrana bogata masnoćama i šećerima
- pušenje
- genske mutacije – pet do 10 posto svih karcinoma dojke je nasljedno, a dio njih je nosilac genske mutacije, od kojih su najčešće prepoznate BRCA1 i BRCA 2
- izloženost ionizirajućem zračenju
- slaba fizička aktivnost
- stres.
Najveći rizik nose žene čije su majke imale obostrani rak dojke prije menopauze, čak devet puta veći od ostalih, tj. 50 posto njih može oboljeti. Postoje i slučajevi raka dojke kod kojih se nije mogao dokazati utjecaj nijedna od navedenih čimbenika.
Najbolje vrijeme za izvođenje samopregleda dojki je tjedan dana nakon završetka menstruacijskog ciklusa.
Probir na tumor dojki je način kojim liječnici tragaju za ranim znakovima tumora dojki u žena koje inače nemaju simptoma. Najčešće se u svrhu probira koriste posebne rendgenske zrake, a pretraga, tj. dijagnostički postupak se naziva mamografija. Spomenuta pretraga se kombinira s pregledom dojki koji mogu obaviti ili liječnik ili medicinska sestra.
Cilj svakog probira je pronaći tumor dovoljno rano, kada još nema veliku šansu za rast, širenje ili uzrokovanje problema, tj. komplikacija. Gotovo sva istraživanja pokazuju kako probiri na tumor dojki smanjuju vjerojatnost za smrtnost u žena s tumorima dojki.
Probir na tumor dojki
Preporuke su kako bi sve žene između 50. i 70. godine života morale biti obuhvaćene testovima probira, kao i neke u starijoj životnoj dobi koje su inače zdrave. Ne treba zaboraviti kako se može naslijediti sklonost razvoju tumora dojki. Stoga bi žene koje u obitelji imaju krvne srodnike s tumorima dojki trebale obaviti pregled i ranije. Svakako je preporučljivo razgovarati sa svojim liječnikom o odluci kada početi s probirom na tumor dojki.
S obzirom na to da svako mjerenje ima svoju pogrešku, treba istaknuti kako mamografija nije 100% učinkovita metoda. Postoje lažno pozitivni testovi koji znače kako je tumor pretragom prisutan, ali ga zapravo nema. Ovakvim rezultatom nepotrebno se kreće u daljnju obradu i obavljanje biopsije tkiva dojki, a lažno pozitivni rezultati uglavnom su češće zastupljeni u žena mlađih od 50 godina. Ovakvi rezultati mogu dovesti i do psihičkih promjena u žena.
Doze zračenja kojima se žene izlažu prilikom mamografije zanemarive su te su sva relevantna istraživanja (dobro planirana i provedena s velikim brojem ispitanika) pokazala daleko veću dobrobit probira nego li štete nastale malim dozama zračenja rendgenskim zrakama.
Probir na tumor dojki obuhvaća i fizički pregled dojki, što bi morao biti sastavni dio svakog probira. Liječnik će pregledom nastojati ustanoviti promjene koje bi mogle upozoravati na razvoj tumorskog procesa unutar tkiva dojki. Pregledavaju se dojke te okolno tkivo, kao i pazušna regija. Tragat će se za grudicama tkiva, promjenama bradavica ili kože ili bilo kakve druge nepravilnosti koja bi mogla upućivati na tumorski proces.
Neke žene imaju potrebu i želju učiniti samopregled dojki. Do sada nijedno istraživanje nije pokazalo kako samopregled dojki smanjuje rizik od smrtnosti zbog tumora dojki. Većina stručnjaka ne potiče žene na samopregled dojki. Razlog lošim rezultatima samopregleda dojki može biti u nepravilnom izvođenju pretrage, rijetkom izvođenju ili neprepoznavanju tumorske promjene. Neke žene usprkos uočavanju promjena u tkivu dojki, ne žele se suočiti s daljnjim koracima u dijagnostici i liječenju te zanemaruju vlastiti nalaz.
Kako napraviti samopregled dojke: Pet koraka za provjeru raka dojke kod kuće
Pregledajte svoje grudi u zrcalu s rukama na bokovima
Započnite gledajući svoje grudi u ogledalu s ravnim ramenima i rukama na bokovima.
Evo što biste trebali tražiti:
- Grudi koje su uobičajene veličine, oblika i boje
- Grudi su ravnomjerno oblikovane bez vidljivih iskrivljenja ili oteklina
Ako primijetite bilo koju od sljedećih promjena, obavijestite svog liječnika o tome:
- Udubljenje, naboranje ili ispupčenje kože
- Bradavica koja je promijenila položaj ili izvrnuta bradavica (gurnuta prema unutra umjesto da strši)
- Crvenilo, bol, osip ili otok
Podignite ruke i pregledajte svoje grudi
Sada podignite ruke i tražite iste promjene.
Potražite znakove tekućine iz dojke
Dok ste pred ogledalom, potražite bilo kakve znakove tekućine koja izlazi iz jedne ili obje bradavice (to može biti vodenasta, mliječna, žuta tekućina ili čak krv).
Dok ležite pipajte ima li kakvih kvržica u dojkama
Provjerite opipavanjem ima li kvržica ili abnormalnosti u dojkama dok ležite, desnom rukom opipajte lijevu dojku, a zatim lijevom rukom desnu dojku. Koristite čvrst, gladak dodir s vrhovima prstiju vaše ruke, držeći prste ravnima i zajedno. Pritisnite prstima prema dolje i pomičite ih kružnim pokretima u radijusu otprilike 2-3 centimetra.
Prijeđite cijelu dojku od vrha do dna, s jedne strane na drugu – od ključne kosti do vrha trbuha i od pazuha do dekoltea.
Slijedite obrazac kako biste bili sigurni da ste pregledali cijelu dojku. Možete početi od bradavice, krećući se u sve većim krugovima dok ne dođete do vanjskog ruba dojke. Također možete pomicati prste gore-dolje okomito, u redovima, kao da kosite travnjak. Pokazalo se da ovaj pristup gore-dolje najbolje funkcionira kod većine žena. Obavezno opipajte cijelo tkivo od prednje do stražnje strane dojki: za kožu i tkivo ispod, lagano pritisnite; koristite srednji pritisak za tkivo u sredini grudi; koristite snažan pritisak za duboko tkivo u leđima. Kad dođete do dubokog tkiva, trebali biste moći opipati rebara.
Opipajte grudi dok stojite ili sjedite tražeći kvržice
I za kraj, opipajte svoje grudi dok stojite ili sjedite. Mnoge žene smatraju da je najlakši način da opipaju grudi kada im je koža mokra i skliska, pa je ovaj korak najbolje raditi pod tušem. Pokrijte cijelu dojku, koristeći iste pokrete ruku opisane u koraku 4.
Kada trebam nazvati svog liječnika ako nešto otkrijem prilikom samopregleda dojke?
Ako pronađete kvržicu ili bilo koju drugu zabrinjavajuću promjenu, ostanite mirni. Većina nalaza samopregleda nisu znakovi raka dojke. No, ipak biste trebali nazvati svog liječnika ako primijetite bilo što:
- Promjena u izgledu, opipu ili veličini dojke.
- Promjena izgleda ili osjećaja bradavice.
- Udubljenje ili nabiranje kože.
- Kvržica, tvrdi čvor ili debela točka u tkivu dojke.
- Iscjedak iz bradavice.
- Bradavica ili drugo područje koje se povlači prema unutra.
- Bol na jednom mjestu koja ne nestaje.
- Osip na bradavici.
- Oticanje jedne ili obje dojke.
- Toplina, crvenilo ili tamne mrlje na koži.
Obavljanje mjesečnog samopregleda dojki pomoći će vam da očuvate zdravlje dojki i otkrijete rane znakove bolesti. Korake pregleda dojki možete uključiti u svoju redovitu rutinu, primjerice kada se spremate za spavanje ili tuširate. Svakim samopregledom dojki bolje ćete upoznati svoje tijelo. Kada budete znali što je za vas normalno, bit ćete svjesniji kada se dogode promjene.
Mnoge klinike i ordinacije usmjereni su na usluge podizanja svijesti o raku dojke, uključujući probir raka dojke.
Kako smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke
Osim redovitih pregleda dojki i izbjegavanja rizičnih čimbenika za nastanak raka dojke, koji su vrlo dobro poznati i znanstveno dokazani, rizik obolijevanja moguće je smanjiti i primjenom određenih preventivnih mjera:
- zdravim stilom života i zdravom prehranom
- redovitom fizičkom aktivnošću
- održavanjem umjerene tjelesne težine
- nekonzumiranjem alkohola
- dojenjem
- samopregledom dojki jednom mjesečno nakon 20. godine
- ultrazvučnim pregledom dojki jednom godišnje nakon 35. godine
- mamografijom nakon 40. godine jednom u dvije godine te jednom godišnje nakon 50. godine starosti, a osobe iz rizične skupine jednom godišnje već nakon 35. godine.
Reference:
https://www.breastcancer.org/screening-testing/breast-self-exam-bse
https://my.clevelandclinic.org/health/diagnostics/3990-breast-self-exam
https://www.adiva.hr/zdravlje/zensko-zdravlje/kako-napraviti-samopregled-dojki-naucite-sto-je-probir-na-tumor-dojki/
https://poliklinika-mazalin.hr/blog/naucite-kako-pravilno-izvoditi-samopregled-dojki/
https://www.vasezdravlje.com/zensko-zdravlje/samopregled-dojke-nepobitno-vazna-ali-nedovoljno-istaknuta-metoda
